Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Biblia Lɛ Kɛɔ Yɛ Mlifu He?

Mɛni Biblia Lɛ Kɛɔ Yɛ Mlifu He?

Hetoo ni Biblia lɛ kɛhãa

 Biblia lɛ tsɔɔ akɛ mlifu ni anyɛɛɛ nɔ aye lɛ yeɔ mɔ awui, esaa mɔ ni mli efu lɛ kɛ mɛi ni yɔɔ emasɛi lɛ fɛɛ ahe. (Abɛi 29:22) Eyɛ mli akɛ bei komɛi lɛ eja gbɛ akɛ mɔ ko mli afu moŋ, shi Biblia lɛ kɛɔ akɛ mɛi ni ‘mli fɔɔ fumɔ’ lɛ náŋ wala. (Galatiabii 5:19-21) Shishitoo mlai yɛ Biblia lɛ mli ni baanyɛ aye abua mɔ ko ni eye mlifu nɔ.

 Ani eji tɔ̃mɔ be fɛɛ be akɛ mɔ ko mli baafu?

 Dabi. Yɛ shihilɛ komɛi amli lɛ eja gbɛ akɛ mɔ mli afu. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko be ni nuu anɔkwafo Nehemia ná ele akɛ aawa mɛi ni ekɛjáa Nyɔŋmɔ lɛ ekomɛi ayi lɛ ‘emli fu waa.’—Nehemia 5:6.

 Bei komɛi lɛ, Nyɔŋmɔ mli fuɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni Yehowa webii ni hi shi yɛ blema lɛ ku kpaŋmɔ ni amɛkɛ lɛ fee akɛ amɛbaajá lɛ pɛ lɛ mli, ni amɛbɔi amale nyɔŋmɔi jamɔ lɛ, “Yehowa mli wo la ewo” amɛ. (Kojolɔi 2:13, 14) Fɛɛ sɛɛ po lɛ, mlifu jeee su titri ko ni akɛle Yehowa. Be fɛɛ be ni emli baafu lɛ, esane ja, ni enyɛɔ eyeɔ emlifu nɔ.—2 Mose 34:6; Yesaia 48:9.

 Mɛɛ be eji tɔ̃mɔ akɛ mɔ ko mli baafu?

 Kɛ́ mɔ ko mli fu be ni esaaa akɛ emli fuɔ, loo enyɛɛɛ eye emlifu nɔ lɛ eji tɔ̃mɔ, ni bei pii lɛ nakai ebaa lɛ yɛ adesai ni yeee emuu lɛ agbɛfaŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ:

  •   Kain “mli fu waa” be ni Nyɔŋmɔ kpoo efɔle lɛ. Kain ŋmɛ gbɛ ni emlifu lɛ mli wa aahu akɛ egbe enyɛmi.—1 Mose 4:3-8.

  •   Gbalɔ Yona ‘mli fu waa’ be ni Nyɔŋmɔ na Ninivebii lɛ mɔbɔ lɛ. Nyɔŋmɔ jaje Yona ni ehã ele akɛ ‘ejaaa gbɛ akɛ emli fuɔ waa’ nakai, moŋ lɛ, kulɛ, esa akɛ emusuŋ atsɔ lɛ yɛ eshafeelɔi ni etsake amɛtsui lɛ ahe.—Yona 3:10–4:1, 4, 11. a

 Nɔkwɛmɔnii nɛɛ hãa wɔnaa akɛ, yɛ adesai ni yeee emuu lɛ agbɛfaŋ lɛ, “gbɔmɔ mlifu tsuuu Nyɔŋmɔ jalɛ nii.”—Yakobo 1:20.

 Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔye mlifu nɔ?

  •   Yɔsemɔ awui ni mlifu ni anyɛɛɛ nɔ aye baanyɛ ekɛba. Mɛi komɛi susuɔ akɛ, kɛ́ amɛkɛ mlifu fee nɔ ko lɛ, no tsɔɔ akɛ amɛhiɛ wa. Shi yɛ anɔkwale mli lɛ, mɔ ni nyɛɛɛ emlifu nɔ eye lɛ yɛ gbɔjɔmɔ ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ waa. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Mɔ ni nyɛɛɛ etsui nɔ eye lɛ, etamɔ maŋ ni akumɔ ni gbogbo bɛ he.” (Abɛi 25:28; 29:11) Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, kɛ́ wɔbɔ mɔdɛŋ wɔjie sui ni baawa wɔ ni wɔye wɔmli fu nɔ lɛ kpo lɛ, wɔtsɔɔ akɛ wɔhiɛ wa lɛɛlɛŋ, ni wɔyoɔ nii asɛɛ. (Abɛi 14:29) Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Mɔ ni mli fuuu mra lɛ, ehi fe nuu kãkãlɔ.”—Abɛi 16:32.

  •   Ye mlifu nɔ dani ehã ofee nɔ ko ni baahã oshwa ohe. Lala 37:8 lɛ kɛɔ akɛ: “Kaahã omli fu, ni kaahã omli wo la hu,” ni ekɛfata he akɛ: “Kaahã omli wo la ni oyafee efɔŋ.” Kadimɔ akɛ, kɛ́ wɔmli fu lɛ, nɔ ko yɛ ni wɔbaanyɛ wɔfee yɛ he, no ji akɛ, wɔbaanyɛ wɔŋmɛɛ mlifu lɛ he koni ekahã ‘wɔyafee efɔŋ.’ Taakɛ Efesobii 4:​26 lɛ kɛɔ lɛ, “nyɛmli afua, shi nyɛkafea esha.”

  •   Kɛ́ ebaahi lɛ, dani omli baafu waa lɛ lɛ, shi jɛmɛ. Biblia lɛ kɛɛ: “Nɔmɔ shishijee tamɔ nu ni agbele naa.” No hewɔ lɛ “shi dani béi lɛ aje shishi.” (Abɛi 17:14) Eyɛ mli akɛ nilee yɛ mli akɛ abaasaa béi oya moŋ, shi ehe baahia ni klɛŋklɛŋ lɛ, bo kɛ mɔ ni okɛná sane lɛ fɛɛ ato nyɛtsui shi dani nyɛbaanyɛ nyɛkɛ naajɔlɛ atsu sane lɛ he nii.

  •    Esa akɛ ole anɔkwalei lɛ fɛɛ. Abɛi 19:11 lɛ kɛɛ: “Gbɔmɔ ni yoɔ nii asɛɛ lɛ, emli fuuu mra.” Nilee yɛ mli akɛ wɔbaale anɔkwalei lɛ fɛɛ dani wɔmu sane naa. Kɛ́ wɔto wɔtsui shi wɔbo sane lɛ fɛɛ toi jogbaŋŋ lɛ, ebaawa akɛ wɔmli baafu be mli ni kulɛ, esaaa akɛ wɔmli fuɔ.—Yakobo 1:19.

  •    Sɔlemɔ ni Nyɔŋmɔ ahã otoiŋ ajɔ bo. Sɔlemɔ baanyɛ aye abua bo ni oná “Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ ni fe niiashishinumɔi fɛɛ lɛ.” (Filipibii 4:7) Sɔlemɔ ji gbɛi ni wɔtsɔɔ nɔ wɔnáa Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔjie sui tamɔ toiŋjɔlɛ, tsuishitoo, kɛ henɔyeli kpo lɛ ateŋ ekome ni he hiaa waa.—Luka 11:13; Galatiabii 5:22, 23.

  •   Okɛ hiɛshikamɔ ahala mɛi ni okɛbɔɔ. Ewaaa akɛ wɔbaakase mɛi ni wɔkɛbɔɔ lɛ asui. (Abɛi 13:20; 1 Korintobii 15:33) Biblia lɛ bɔɔ wɔ kɔkɔ akɛ: “Okɛ mɔ ni tsui baa mramra akabɔ ni okɛ mlifutsɛ hu akanyiɛ.” Mɛni hewɔ nilee yɔɔ enɛ mli? “Koni okakase egbɛi lɛ, ni tsɔne du bo.”—Abɛi 22:24, 25.

a Ekã shi faŋŋ akɛ, Yona kpɛlɛ jajemɔ lɛ nɔ ni eŋmɛɛ mlifu lɛ he, ejaakɛ Nyɔŋmɔ kɛ lɛ tsu nii kɛŋma Biblia lɛ fã ni egbɛ́i kã nɔ lɛ.