Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Tu añoil 1881, le general Gordonoʼ tu tuklaj Praslin, Seychelles yaan u jardinil Edén

¿Yaan wa u suut paraísoil le Luʼumaʼ?

¿Yaan wa u suut paraísoil le Luʼumaʼ?

Le revistaʼob yéetel le televisionoʼ yaʼab u yaʼalikoʼob ka xiʼikoʼon k-xíimbalt jujunpʼéel lugaroʼob beyoʼob jeʼex le paraíso utiaʼal u tuʼubultoʼon le problemaʼob yaantoʼonoʼ. Chéen baʼaleʼ kex ka xiʼikoʼoneʼ ken suunakoʼoneʼ láayliʼ nikikbal le problemaʼoboʼ.

Kex beyoʼ tuláakal máak ku tsʼíiboltik u yantal tiʼ junpʼéel jatsʼuts jardín wa paraíso. Le oʼolal yaʼab máax tuklik: «¿Jach wa tu jaajil anchaji? ¿Baʼaxten k-tsʼíiboltik k-antaliʼ? ¿Jeʼel wa u suut paraísoil le Luʼumaʼ?».

TULÁAKAL MÁAK TSʼÍIBOLTIK

Tsʼoʼok u cientosil años káajak u tsʼíiboltik máak le paraísooʼ. Yaʼab máakoʼobeʼ ka tu xokoʼob teʼ Biblia tsʼaʼab junpʼéel jardín tu ‹lakʼinil Edenoʼ›, taakchaj u kʼaj óoltikoʼob. ¿Baʼaxten jach jatsʼuts le jardín kaʼachaʼ? Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Jéeobaeʼ tu tsʼáaj «u jejeláasil jatsʼuts cheʼob ku tsʼáaikoʼob ich maʼalob utiaʼal jaantbil». Jach táaj jatsʼuts kaʼach le lugaraʼ. Tsʼoʼoleʼ le baʼax maas jatsʼuts yanoʼ letiʼe «u cheʼil kuxtal» yaan tu chúumukoʼ (Génesis 2:8, 9).

U libroil Genesiseʼ ku tʼaan xan tiʼ kanpʼéel ríoʼob yaan teʼ jardinoʼ. Kaʼapʼéel tiʼ le ríoʼobaʼ kʼaj óolaʼanoʼob tak bejlaʼeʼ, u kʼaabaʼobeʼ Tigris (wa, Hiddekel) yéetel Éufrates (Génesis 2:10-14). Le ríoʼobaʼ ku kʼáatmáanskoʼob Irak, wa Persia jeʼex kʼaj óolaʼanil kaʼachoʼ, yéetel ku kʼuchloʼob tak teʼ golfo Pérsicooʼ.

U kaʼansajil le paraísooʼ junpʼéel baʼal suuk u creertik le persaʼoboʼ. Teʼ Museo de Arte de Filadelfiaoʼ (Pensilvania, Estados Unidos) yaan junpʼéel alfombra beetaʼab teʼ siglo 16 tuʼux jitʼaʼan le cheʼob yéetel le looloʼob yaan teʼ kiʼichkelem jardín ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Tsoʼoleʼ ich persaeʼ le tʼaan paraísooʼ u kʼáat u yaʼal «jardín kʼalaʼan».

U jaajileʼ tuláakal tuʼux ku yúuchul tʼaan tiʼ le paraísooʼ. Jeʼex úuchik u bin u kʼiʼitpajal wíinik tuláakal tuʼuxeʼ bey káajik u tsikbaltaʼal yéetel u creertaʼal jejeláas baʼaloʼob tu yoʼolaloʼ. Tak bejlaʼeʼ le máakoʼoboʼ ken u yiloʼob junpʼéel jatsʼuts jardineʼ ku yaʼalikoʼobeʼ bey junpʼéel paraísoeʼ.

JOʼOPʼ U KAXTAʼAL LE PARAÍSOOʼ

Jujuntúul máakoʼobeʼ tu yaʼaloʼob tu kaxtoʼob bin le paraísooʼ. Tu añoil 1881, Charles Gordon, juntúul u generalil Gran Bretañaeʼ, tu xíimbaltaj u jaats tiʼ u islailoʼob Seychelles ku kʼaabaʼtik Mai. Letiʼe jaʼakʼ u yóol ka tu yilaj bukaʼaj kiʼichkelmil yéetel yaʼaxtʼubeʼenil u kʼáaxil, le oʼolal tu yaʼaleʼ u jardinil Edén. Bejlaʼeʼ le lugaraʼ kanáantaʼan tumen le gobiernooʼ. Teʼ siglo 15, Cristóbal Colón, juntúul italiano uts tu tʼaan u viajar ich kʼáaʼnáabeʼ, tu tuklaj tu kaxtaj u jardinil Edén ka kʼuch teʼ isla ku kʼaabaʼtik La españolaoʼ. Bejlaʼeʼ u jaats le islaaʼ tiaʼan República Dominicanaeʼ yéetel uláakʼ u jaatseʼ Haití.

Tiʼ junpʼéel libro ku taasik maas tiʼ 190 úuchben mapaʼobeʼ yaʼab tuʼux ku chíikpajal Adán yéetel Eva tu jardinil Edén (Mapping Paradise). Junpʼéel tiʼ le mapaʼobaʼ jach jelaʼan yéetel chʼaʼan tiʼ junpʼéel úuchben tsʼíib beetaʼab teʼ siglo 13 (Beato de Liébana). Tu kaʼanlileʼ yaan junpʼéel chan dibujo bey junpʼéel cuadroeʼ, tu chúumukeʼ tiaʼan le paraísooʼ yéetel le kanpʼéel ríoʼobaʼ: Tigris, Éufrates, Pisón yéetel Guihón. Ku tuklaʼaleʼ ku chíikbesik bix úuchik u kʼiʼitpajal u kaʼansaj le cristianoʼob tu kantiʼitsil yóokʼol kaab. Kex maʼ ojéelaʼan jach tuʼux anchaj u jardinil Edeneʼ yaʼab máax tsʼíiboltik u kaxtik.

John Milton, juntúul poeta tiʼ u taal Inglaterra anchaj teʼ siglo 17, jach kʼaj óoltaʼab yoʼolal le poema El Paraíso perdido tu tsʼíibtoʼ. Lelaʼ tu jóoʼsaj tu libroil Génesis yéetel ku tʼaan tiʼ bix úuchik u kʼebantal yéetel u jóoʼsaʼal Adán tu jardinil Edén. Teʼ libro tu tsʼíibtoʼ tu yaʼaleʼ aʼalaʼaniliʼ yaan u kuxtal wíinik utiaʼal mantatsʼ way Luʼumeʼ. Tu yaʼalaj: «Tiʼ kun suut Paraísoil tuláakal le Luʼumoʼ». Ka máan kʼiineʼ tu jóoʼsaj uláakʼ u jaats u librooʼ, lelaʼ tu kʼaabaʼtaj El Paraíso recobrado.

KÁAJ U CREERTAʼAL ULÁAKʼ BAʼAL

Tuláakal máak u yojel anchaj junpʼéel paraíso. Wa beyoʼ, ¿baʼaxten túun tsʼoʼok u tuʼubsaʼal? Tumen jeʼex u yaʼalik le libro ku tʼaan tiʼ le mapaʼoboʼ «le teologoʼoboʼ [...] xuʼul u kaxtikoʼob tuʼux anchaj le paraísooʼ» (Mapping Paradise).

U maas yaʼabil le religionoʼoboʼ ku kaʼanskoʼobeʼ maʼ kun antal junpʼéel paraíso way luʼumeʼ tumen kaʼan ku bin máak ken kíimik. Chéen baʼaleʼ teʼ Salmo 37:29, le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Le utsil máakoʼoboʼ bíin u tiaʼalintoʼob le luʼumaʼ; tiʼ bíin kajlakoʼob utiaʼal jaʼaboʼob minaʼan u xuul». Wa tsʼoʼok u sen kʼastal le yóokʼol kaabaʼ, ¿jeʼel wa túun u suut paraísoileʼ?

YAAN U SUUT PARAÍSOIL LE LUʼUMAʼ

Jéeoba Dios, le Máax tsʼáa le Paraíso tu káajbal yóokʼol kaaboʼ, tu yaʼaleʼ yaan u kaʼa antal. ¿Bix ken u beetil? Maʼalob ka k-kʼaʼajs baʼax tu yaʼalaj Jesús ka k-kʼáat ich oración: «Taalak a Reino, beetaʼak baʼax a kʼáat teʼ kaʼanoʼ bey xan way Luʼumeʼ» (Mateo 6:10). Le Reinoaʼ Jesús kun gobernartik yéetel yaan u xuʼulsik u gobierno wíinik (Daniel 2:44). Tsʼoʼoleʼ yaan u sutik Paraísoil le Luʼum jeʼex u tukultmil Dios tu káajbaleʼ.

Úuchjeakileʼ le profeta Isaíasoʼ tu tsʼíibtaj bix kun kuxtal máak teʼ Paraíso u yaʼalmaj Diosoʼ. Teʼeloʼ mix baʼal kun beetik u muʼyaj máakiʼ (Isaías 11:6-9; 35:5-7; 65:21-23). Wa yaan a Bibliaeʼ maʼalob ka a xok le tekstoʼoboʼ. Yaan u kiʼimaktal a wóol ken a wojéelt bix ken u bendecirtil Dios máax uʼuyik u tʼaan. Le máaxoʼob kun pʼáatloʼob kuxtal minaʼan u xuuloʼ yaan u yantaltiʼob le baʼax tu peʼertaj Adanoʼ: u kuxtaloʼob teʼ Paraísooʼ yéetel u kʼaʼamloʼob tumen Dios (Apocalipsis 21:3).

¿Baʼaxten k-creertik yaan u suut Paraísoil le Luʼumaʼ? Tumen le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Le kaʼanoʼ u tiaʼal Yuumtsil, tiʼ wíinik tu tsʼáaj le luʼumaʼ». Tsʼoʼoleʼ «Dios, máax maʼ tu páajtal u tuuseʼ, desde úuchjeak u yaʼalmaj u tsʼáaik le kuxtalaʼ» (Salmo 115:16; Tito 1:2). Jach jatsʼuts baʼax ku yaʼalik Dios u tsʼáaiktoʼon: ¡kuxtal minaʼan u xuul tiʼ junpʼéel kiʼichkelem Paraíso!