Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YO KOÑOÑO

Omunu hẽ o ka Amamako Oku Nyõla Ongongo Okuti ka yi Tumbuluiwa Vali?

Omunu hẽ o ka Amamako Oku Nyõla Ongongo Okuti ka yi Tumbuluiwa Vali?

“Ocitumbulukila eci cenda, ocitumbulukila cikuavo ciya, puãi ongongo yi kala ño-o hũ, ka yi pui.”—SOMA SALOMONE WO KOCITA 11 O. Y. *

Usonehi Wembimbiliya wa lekisa okuti otembo yomuenyo womunu ya litepa lotembo yongongo. Vokuenda kuolohuluwa vianyamo kua siata oku pita ovitumbulukila vialua, pole ongongo yi kasi oku amamako lepondolo lioku tata omuenyo—toke cilo.

Tunde Kuyaki Wavali wa pita Voluali, kua siata oku pita apongoloko alua. Vokuenda kuanyamo amue, omanu va siata oku mola ovoloño a komohisa konepa yoviendelo, koku sandeka asapulo kuenda ovoloño akuavo. Ovoloño aco a siata oku nena apongoloko kekalo liovokuasi olofeka. Valua cilo va kuete ekalo liomuenyo umue ka va lavokaile. Handi vali, etendelo liomanu voluali li kasi oku livokiya calua.

Ovina evi vi kasivo oku nena onima yimue. Omanu va kasi oku linga ovina vimue vi pitahãla epondolo liongongo. Olonoño via lombolola okuti cilo tua iñila votembo—yimue ya pongoloko a komohisa voluali.

Embimbiliya lia tukuile otembo omunu a ka ‘nyõla ilu lieve.’ (Esituluilo 11:18) Omanu vamue va siata oku lipula nda tu kasi kotembo yaco. Anga hẽ ku ka moleha vali enyõleho likuavo? Toke eci ka yi tumbuluiwa vali? Omunu hẽ o ka Amamako Oku Nyõla Ongongo Okuti ka yi Tumbuluiwa Vali?

TOKE ECI KA YI TUMBULUIWA VALI?

Anga hẽ ongongo ya loña koku nyõliwa toke petosi limue okuti ka yi tumbuluiwa? Olonoño vimue via lombolola okuti lomue wa kũlĩha ovitangi vi keyilila kapongoloko aco. Omo liaco, va kuete ohele yokuti, tu kasi oku loña kotembo yimue yepongoloko liofela”, okuti yi ka nena lonjanga ovilunga vinene voluali kuenda vocipikipiki.

Kũlĩhisa, onepa Yekokoto yi sangiwa ko Antártida Ocidental. Vamue va siata oku popia hati, omo liowuya u kasi oku livokiya voluali, onepa yimue yekokoto liaco yi ka yenguluka. Momo eci utanya u tua olosongo viekumbi vi molehẽla vekokoto liaco. Osimbu ekokoto li amamako oku yenguluka, onepa yina yokalunga yi kasi vombuelo okuti ka yi moleha ciwa, yi fetika oku moleha. Kuenje onepa yina yokalunga ya liselekele vekokoto yi fetika oku tambula owuya wolosongo viekumbi kuenje ocikokoto ci yenguluka. Noke ku iya ocitangi coku papuluka kuovava okalunga. Oku livokiya kuovava ocikokoto ca yenguluka vokalunga, ci pondola oku nena ovilunga vinene kolohuluwa viomanu.

OKU VĨHĨSIWA KUONGONGO KU KASI OKU AMAMAKO

Tunde kosimbu kua siata oku kuamiwa olonjila vialua vioku potolola ovitangi violuali vina viya ocipikipiki. Vokuenda kuanyamo alua, kua siata oku kuamiwa onjila yimue yoku vokiya ukuasi womanu volofeka, oku tumbika ekalo liwa lonjila yimue okuti ongongo ka yi nyõliwa. Onima yipi ya siata oku iyililako?

Omo lioku livokiya kuekambo liolombongo voluali, ongongo yi kasi oku feta ofuka yaco. Omanu va kasi oku amamako oku fẽla ovokuasi vongongo lonjila yimue yi nyõla. Anga hẽ kuli cimue ci sukiliwa oku lingiwa? Ulume umue u kuakukonomuisa ekalo liongongo wa popia hati: “Toke cilo, ka tu kuete ocisimĩlo lacimue ci tu kuatisa oku tata ciwa ongongo.” Ocisimĩlo eci ci likuata ciwa leci Embimbiliya li popia hati: “Omunu enda ka tẽla eye muẽle oku suñamisa okuenda kuaye.”Yeremiya 10:23.

Embimbiliya li lekisavo okuti Suku, Ululiki, ka ka ecelela okuti omunu o nyõla ongongo lonjila yimue ka yi semuluiwa vali. Osamo 115:16 yi tu sapuila hati: “Ongongo [Suku] puãi wa yeca komãla vomanu.” Ocili okuti, ongongo yetu ‘ombanjaile yimue yiwa’ ya eciwa la Isietu wokilu. (Tiago 1:17) Anga hẽ Suku nda wa tu ĩha ombanjaile yimue ka yi kala otembo yalua okuti va yi sokiyila eteke yoku nyõleha? Sio! Uvangi waco u limbukiwila kongongo ndomo ya lulikiwa.

OCIPANGO CULULIKI

Embimbiliya kelivulu Liefetikilo li tu sapuila ciwa ndomo Suku a lulika ongongo. Kefetikilo, “osi ya kala ño upolokoso, ka mua kaile cimue, owelema wa sikilĩlĩle ocipala cokalunga.” Pole, oluali lueyukile “ovava”—a kuete esilivilo—komuenyo. (Efetikilo 1:2) Noke Suku wa popia hati: “Ku iye ocinyi.” (Efetikilo 1:3) Citava okuti, olosongo viekumbi via tuila voluali, kuenje kueya ocinyi. Oku lulikiwa kuongongo ya kukuta kuenda okalunga, kua lomboluiwa noke. (Efetikilo 1:9, 10) Noke, “osi ya tunda owangu, lovikũla via imaima olombuto ndapata avio.” (Efetikilo 1:12) Kuenje kua sokiyiwa ovina viosi vi—sukiliwa koku tekula ovimuenyo kilu lieve loku kuatisa ovikũla okuti vi kula loku ima apako. Ci pi ca kala ocipango ca Suku poku lulika ovina viaco?

Uprofeto Isaya wa lombolola okuti Suku eye: ‘wa lulika ongongo kuenje wa yi panga. Eye wa yi tumãlisa. Ka yi sowilile ekalasoko, te oku tungamo.’ (Isaya 45:18) Ocipango ca Suku ceci okuti, omanu va kala vongongo otembo ka yi pui.

Cisumuisa calua omo okuti, omunu o kasi oku tata lãvi ombanjaile yiwa ya Suku poku yi vĩhisa. Pole, ocipango Cululiki ka ca pongolokele. “Ulume umue kosimbu wa popia hati: “Suku hamunuko okuti o kemba, pamue omõla omunu okuti o pongoloka. Eci a popia ka ci lingi hẽ? Ondaka a popia ka yi lemũlũla hẽ?” (Atendelo 23:19) Suku ka ka ecelela okuti omanu va nyõla ongongo toke eci ka yi semuluiwa vali, omo otembo yoku “nyõla ava va nyõla ilu lieve” yi kasi ocipepi.Esituluilo 11:18.

ONGONGO OCITUMÃLO CETU COTEMBO KA YI PUI

Yesu Kristu Vohundo a lingila komunda wa popia hati: “Ava vomboka vutima va sumũlũha, momo va piñala ofeka.” (Mateo 5:5) Noke, vohundo yaco yimuamue, Yesu wa situlula onjila yi ka kuamiwa yoku yovola ongongo. Eye wa longisa olondonge viaye oco vi likutilile hati: “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.” Usoma wa Suku, ale uviali waye, u ka tẽlisa ocipango Caye catiamẽla kongongo.Mateo 6:10.

Catiamẽla kapongoloko a komohisa a kalingiwa Lusoma waco, Suku wa popia hati: “Tala, ovina viosi ndi vi lingisa viokaliye.” (Esituluilo 21:5) Anga hẽ, ci lomboloka okuti Suku o ka lulika ongongo yikuavo? Sio, momo ongongo yetu ka ya pangiwile lãvi. Pole Suku o ka nyõla vana “va kasi oku nyõla ongongo”, okuti olombiali viosi violuali viotembo yilo. Vi ka piñanyiwa “lilu liokaliye longongo yokaliye”—okuti uviali wokilu, ale Usoma wa Suku, una u ka viala omanu voluali luokaliye.Esituluilo 21:1.

Suku poku yovola ongongo kenyoleho liayo, o ka tumbululamo ovokuasi osi a nyõliwa lomunu. Ukualosamo poku lombolola eci Suku a kalinga wa soneha hati: “O nyula ilu lieve, o litapaela. O li volisa ha li lingi osi yatuku.” Oku sulako ongongo yi kaima ovikulia vialua, loku kuata ofela yiwa, kuenda esumũlũho lia Suku.Osamo 65:9-13.

Usonehi umue londuko Pyarelal, Mohandas Gandhi, usongui wetavo ko Índia, wa popia ndoco: “Ongongo yi kuete epondolo lioku tekula omanu vosi, pole ka yi kuete epondolo lioku tẽlisa onjongole yocipululu comanu vosi.” Usoma wa Suku u ka nyõla ono yovitangi viongongo poku pongolola ovitima viomanu. Uprofeto Isaya wa popia okuti, vemehi Liusoma wa Suku, omanu ‘ka va ka linga cĩvi’ vakuavo ndaño oku nyõla ongongo. (Isaya 11:9) Olohuluwa vialua viomanu koloneke vilo vakuapata osi, va kasi oku lilongisa ovihandeleko via Suku. Ovo va kasi oku longisiwa oku sola Suku la vana va lisungue lavo, kuenda oku lekisa olopandu, oku teyuila ovokuasi a sangiwa vongongo kuenda oku ambata omuenyo umue u likuata locipango Cululiki. Ovo va kasi oku pongiyiwa ndomo va ka kala voluali luokaliye palo posi.Ukundi 12:13; Mateo 22:37-39; Va Kolosai 3:15.

Suku lalimue eteke a ka ecelela okuti ongongo yi nyõliwa

Ulandu welivulu Liefetikilo watiamẽla koluali ndomo lua lulikiwa, u malusula ndoco: “Suku yu wa ci mola okuti ovina viosi a lulika via posoka.” (Efetikilo 1:31) Ocili okuti, Suku lalimue eteke a ka ecelela okuti ongongo yi nyõliwa lonjila yimue okuti ka yi tumbuluiwa vali. Ci lembeleka calua oku kũlĩha okuti ongongo yi ka amamako oku kala ocitumãlo cetu ca koka peka Liululiki wetu ukuacisola, Yehova Suku. Eye wa likuminya hati: “Olondingesunga vi piñala ofeka, vi tungamo oloneke ka vi pui.” (Osamo 37:29) Ove o pondola oku tiamẽla konepa ‘yolondingesunga’ vi ka tukula ongongo hati, ocitumãlo cavo cotembo ka yi pui.

^ tini. 3 Yopiwa Vembimbiliya kelivulu Liukundi 1:4.