Eaha to roto?

Eaha ta te mau Ite no Iehova i faaruru i te tau o te Taparahiraa a te mau Nazi?

Eaha ta te mau Ite no Iehova i faaruru i te tau o te Taparahiraa a te mau Nazi?

 I rotopu i te mau 35 000 Ite no Iehova tei ora i Heremani e i roto i te mau fenua faaterehia e te mau Nazi, 1 500 tiahapa Ite no Iehova tei pohe i te tau o te Taparahiraa a te mau Nazi. I roto i te tahi mau huru tupuraa, aita i itehia te tumu i pohe ai ratou. I te mea e te haere noa ra te mau maimiraa no nia i te reira, e faatanohia ïa te mau numera e te tahi atu mau haamaramaramaraa i te taime tano.

 Nafea ratou i pohe ai?

  • Mauhaa haapoheraa faaohipahia e te mau Nazi

      Te mau haapoheraa: Fatata 400 Ite no Iehova tei haapohehia i Heremani e i te tahi atu mau fenua faaterehia e te mau Nazi. Ua afaihia te rahiraa i mua i te mau fare haavaraa, ua faautuahia ratou i te utua pohe e ua tâpûhia to ratou upoo. Ua pupuhihia aore ra ua rîhia te tahi atu ma te ore e fanaˈo i te tahi haavaraa.

  •   Te mau tapearaa ino roa: Hau atu 1 000 Ite no Iehova tei pohe i roto i te mau aua haavîraa Nazi e te mau fare tapearaa. Ua pohe ratou no te mau ohipa rahi faahepohia, te mau hamani-ino-raa, te ereraa i te maa, te toˈetoˈe, te maˈi aore ra no te mea aita ratou i fanaˈo i te mau ravea rapaauraa maitai. No te mea ua hamani-ino-hia ratou, ua pohe te tahi atu i muri noa mai i to ratou faatiamâraa i te hopea o te piti o te Tamaˈi rahi.

  •   Te tahi atu mau tumu: Ua pohe te tahi mau Ite no Iehova i roto i te mau piha ua tuuhia te mǎhu taero. No vetahi ê, ua pohe ratou no te mea ua ravehia te tahi mau tamataraa i te pae rapaauraa i nia ia ratou aore ra ua patiahia ratou e te raau taero.

 No te aha ratou i hamani-ino-hia ˈi?

 Ua hamani-ino-hia te mau Ite no Iehova no te mea ua pee ratou i te mau haapiiraa Bibilia. A ani ai te faatereraa Nazi ia rave te mau Ite no Iehova i te mau ohipa opanihia i roto i te Bibilia, ua patoi ratou i te reira. Ua faaoti ratou i te “auraro” i te Atua, “eiaha te taata.” (Ohipa 5:29) Ua faaite ratou i te reira i roto i to muri nei na tuhaa.

  1.   Aita ratou i faaô i roto i te mau ohipa poritita. Aita te mau Ite no Iehova tei ora i te mau fenua faaterehia e te mau Nazi i faaô i roto i te mau ohipa poritita. E na reira atoa te mau Ite no Iehova i teie mahana i te mau fenua atoa. (Ioane 18:36) No reira, ua patoi ratou i te

  2.   Ua haamori ratou i te Atua. Noa ˈtu e ua opanihia ratou i te haamori i te Atua, ua tamau te mau Ite no Iehova i te

 Ua parau te aivanaa o Robert Gerwarth e o te mau Ite no Iehova anaˈe te “pǔpǔ i raro aˈe i te faatereraa Nazi a Adolf Hitler tei hamani-ino-hia no ta ratou mau tiaturiraa noa.” a Ua maere roa te tahi atu mau taata tei tapeahia i roto i te aua haavîraa a ite ai i te taiva-ore-raa o te mau Ite no Iehova. Ua na ô te hoê taata tei tapeahia, no Auteteria oia: “Aita ratou e haere i te tamaˈi. Mea au aˈe na ratou ia haapohehia ratou i te haapoheraa i te tahi atu.”

 Ihea ratou i pohe ai?

  •   Te mau aua haavîraa: Ua pohe te rahiraa o te mau Ite no Iehova i roto i te mau aua haavîraa. Ua tapeahia ratou i Auschwitz, Buchenwald, Dachau, Flossenbürg, Mauthausen, Neuengamme, Niederhagen, Ravensbrück e Sachsenhausen. I te aua haavîraa i Sachsenhausen noa, ua tapaohia e 200 tiahapa Ite no Iehova tei pohe.

  •   Te mau fare tapearaa: I roto i te mau fare tapearaa, ua pohe te mau Ite no Iehova no te mau hamani-ino-raa. Ua pohe te tahi atu no te mau hamani-ino-raa ravehia i te roaraa o te mau uiuiraa o te mau Nazi.

  •   Te mau vahi haapoheraa: Ua haapohehia te rahiraa o te mau Ite no Iehova i roto i te mau fare tapearaa no Plötzensee, Brandebourg e Halle-sur-Saale. Ua tapaohia 70 atu vahi i reira i haapohehia ˈi te mau Ite no Iehova.

 Te tahi mau Ite no Iehova tei haapohehia

  •  Iˈoa: Helene Gotthold

     Vahi haapoheraa: Plötzensee (Berlin)

     Ua tapeahia o Helene e rave rau taime. E piti tamarii ta ˈna. I 1937, ua taparahi-ino-mau-hia oia e ua marua ta ˈna pêpe. I te 8 no Titema 1944, ua tâpûhia to ˈna upoo i te fare tapearaa no Plötzensee, i Berlin.

  •  Iˈoa: Gerhard Liebold

     Vahi haapoheraa: Brandebourg

     E 20 matahiti to Gerhard a tâpûhia ˈi to ˈna upoo i te 6 no Me 1943. Piti matahiti na mua ˈtu, ua tâpûhia te upoo o to ˈna metua tane i te hoê â fare tapearaa. Ua papai oia i roto i ta ˈna rata hopea i to ˈna utuafare e i to ˈna vahine momoˈa: “Aita anaˈe vau i fanaˈo i te puai o te Atua, aita vau e nehenehe e faaruru i tera tupuraa.”

  •  Iˈoa: Rudolf Auschner

     Vahi haapoheraa: Halle-sur-Saale

     E 17 matahiti noa to Rudolf a tâpûhia ˈi to ˈna upoo i te 22 no Tetepa 1944. I roto i ta ˈna rata hopea i to ˈna metua vahine, ua papai oia: “Mea rahi te mau taeae tei faaruru i te hoê â tupuraa, e na reira atoa ïa vau.”

a Te buka Te taata haapohe a Hitler: Te oraraa o Heydrich (Beretane), api 105.