Eaha to roto?

Eaha te bapetizoraa?

Eaha te bapetizoraa?

Te pahonoraa a te Bibilia

 Te bapetizoraa, o te taumiraa ïa i te tino taatoa i roto i te pape. a E rave rahi bapetizoraa faahitihia i roto i te Bibilia. (Ohipa 2:41) Ua faahiti-atoa-hia te bapetizoraa o Iesu, ua taumihia to ˈna tino i roto i te anavai o Ioridana. (Mataio 3:13, 16) Tau matahiti i muri aˈe, ua bapetizohia te hoê taata Etiopia i “te hoê vahi pape” i te pae purumu noa.—Ohipa 8:36-40.

 Mai ta Iesu i haapii, e tia i ta ˈna mau pǐpǐ ia bapetizo ia ratou. (Mataio 28:19, 20) Tera atoa ta te aposetolo Petero i haapapu maite.—Petero 1, 3:21.

I roto i teie tumu parau

 Eaha te auraa o te bapetizoraa?

 Te bapetizoraa o te hoê taata, o te faaiteraa ïa i mua i te taata e ua tatarahapa o ˈna i ta ˈna mau hara i ravehia e ua faaoti o ˈna i te rave i te hinaaro o te Atua noa ˈtu eaha te tupuraa. E auraro noa ra o ˈna i te Atua e ia Iesu i roto i to ˈna oraraa. E haamata te feia bapetizohia i te haere i nia i te eˈa e aratai i te ora mure ore.

 Te faaite papu ra te taumiraa i roto i te pape e ua rave te taata i te tauiraa rahi i roto i to ˈna oraraa. E nafea? I roto i te Bibilia, e faahohoˈahia te bapetizoraa i te hunaraa. (Roma 6:4; Kolosa 2:12) Ia taumihia te taata i raro i te pape, mai te huru ra ua pohe o ˈna i to ˈna huru oraraa tahito. E ia haere mai oia i nia mai raro mai i te pape, te faaite ra ïa te reira e te haamata ra oia i te hoê oraraa apî no te rave i te hinaaro o te Atua.

 Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te bapetizoraa o te mau aiû?

 Aita te Bibilia e faahiti ra te bapetizoraa o te mau aiû. b Aita atoa te Bibilia e haapii ra e titauhia ia bapetizo ia ratou.

 Aita te bapetizoraa o te mau aiû e tuati ra i nia i ta te Bibilia e parau ra. Ia hinaaro te hoê taata ia bapetizo ia ˈna, e titauhia ia rave o ˈna i te tahi ohipa. Ei hiˈoraa, e titauhia ia ˈna ia taa i te mau haapiiraa Bibilia tumu e ia ora ia au i te reira. Ua tatarahapa o ˈna i ta ˈna mau hara i ravehia. E na roto i te hoê pure taa ê, ua pûpû o ˈna i to ˈna ora i te Atua. (Ohipa 2:38, 41; 8:12) No reira ïa, aita te mau aiû e nehenehe e rave i taua mau ohipa ra.

 Eaha te auraa ia bapetizohia i te iˈoa o te Metua, o te Tamaiti e o te varua moˈa?

 Ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia “faariro i te taata . . . ei pǐpǐ ma te bapetizo ia ratou i te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa, ma te haapii ia ratou ia haapao i te mau mea atoa ta ˈu i faaue ia outou.” (Mataio 28:19, 20) Te auraa o te parau “i te iˈoa o,” o te fariiraa ïa i te mana e te tiaraa o te Metua e o te Tamaiti, oia atoa te ohiparaa a te varua moˈa. Ei hiˈoraa, ua parau te aposetolo Petero i te hoê taata pirioi mai to ˈna fanauraahia mai: “I te iˈoa o Iesu Mesia no Nazareta, a tia e a haere!” (Ohipa 3:6) Te mea papu, ua taa e ua farii Petero e no ô mai i te Mesia ra te mana no te faaora semeio i taua taata ra.

  •   “Te Metua” o te Atua ra o Iehova. c O ˈna te Atua poiete, te Tumu o te ora e te Atua Manahope, tei ia ˈna ra te tiaraa hau ê.—Genese 17:1; Apokalupo 4:11.

  •   “Te Tamaiti” o Iesu Mesia ïa, tei horoa i to ˈna ora no tatou. (Roma 6:23) E noaa ia tatou te ora mai te peu noa e taa e e farii tatou e tuhaa faufaa ta Iesu i roto i te opuaraa a te Atua no te huitaata.—Ioane 14:6; 20:31; Ohipa 4:8-12.

  •   “Te varua moˈa” o te puai ohipa o te Atua ïa. d Ua faaohipa te Atua i to ˈna varua moˈa no te poiete, no te horoa i te ora, no te faatae i te poroi i ta ˈna mau peropheta e te tahi atu taata e no te horoa ia ratou i te puai no te rave i to ˈna hinaaro. (Genese 1:2; Ioba 33:4; Roma 15:18, 19) Ua faaohipa atoa te Atua i to ˈna varua moˈa no te aratai i te taata papai Bibilia ia tuu i to ˈna mau manaˈo i roto i te Bibilia.—Petero 2, 1:21.

 E hara anei te bapetizo-faahou-raa?

 Mea pinepine ia itehia te taata ia taui i ta ratou haapaoraa. E nafea ïa mai te peu ua bapetizo-aˈena-hia ratou? E hara anei ia bapetizo-faahou-hia ratou? E pahono vetahi e hara iho â no te mea ua niu paha to ratou manaˈo i nia i te Ephesia 4:5: “Hoê anaˈe Fatu, hoê anaˈe faaroo, e hoê anaˈe bapetizoraa.” Aita râ teie irava e haapapu ra eita te hoê taata e nehenehe e bapetizo-faahou-hia. E nafea?

 Tupuraa. I roto i te tupuraa o te Ephesia 4:5, ua haapapu te aposetolo Paulo i te faufaaraa no te Kerisetiano mau ia vai hoê i roto i ta ratou e tiaturi ra. (Ephesia 4:1-3, 16) E itehia teie hoêraa ia pee ratou i te hoê â Fatu, o Iesu Mesia, ia faatupu ratou i te hoê â faaroo, ia taa maitai ia ratou eaha ta te Bibilia e haapii ra e ia rave hoê â titauraa Bibilia no te bapetizoraa.

 Ua faaitoito te aposetolo Paulo i tei bapetizo-aˈena-hia ia bapetizo-faahou-hia ratou. Aita hoi ratou i maramarama maitai i te mau haapiiraa a te Bibilia ta te mau Kerisetiano e tiaturi ra.—Ohipa 19:1-5.

 Titauraa no te bapetizoraa. Ia niuhia te bapetizoraa i nia i te ite papu i te parau mau, e fariihia te reira e te Atua. (Timoteo 1, 2:3, 4) Ia ore râ te bapetizoraa o te hoê taata e tuati ra i nia i te Bibilia, eita ïa e fariihia e te Atua. (Ioane 4:23, 24) Noa ˈtu e aau haavare ore to ˈna, aita râ o ˈna i bapetizohia “ia au i te ite mau” no nia i te Atua. (Roma 10:2) Ia farii-maitai-hia o ˈna e te Atua, e titauhia ia ˈna ia haapii i te parau mau Bibilia, ia faaohipa i ta ˈna i haapii i roto i to ˈna oraraa, ia pûpû i to ˈna ora i te Atua e ia bapetizo-faahou-hia o ˈna. Ia na reira o ˈna, e ere ïa to ˈna bapetizo-faahou-raa i te hara. Inaha, tera hoi te mea tano ia rave.

 Te tahi atu bapetizoraa faahitihia i roto i te Bibilia

 I roto i te Bibilia, ua faahitihia te tahi atu bapetizoraa e mea taa ê roa ˈtu i te bapetizoraa o te mau pǐpǐ a te Mesia, oia hoi te taumiraa i roto i te pape. A hiˈopoa anaˈe i te tahi mau hiˈoraa.

 Te bapetizoraa ravehia e Ioane Bapetizo. e Ua bapetizo Ioane i te ati Iuda e te feia i farii i te haapaoraa ati Iuda o tei tatarahapa i te hara ta ratou i rave i raro aˈe i te ture a Mose, oia hoi te ture horoahia e te Atua i te nunaa Iseraela na roto ia Mose. Ua faaineine te bapetizoraa ravehia e Ioane i te taata ia ite o vai te Mesia, Iesu no Nazareta e ia farii ia ˈna.—Luka 1:13-17; 3:2, 3; Ohipa 19:4.

 To Iesu iho bapetizoraa. Mea taa ê roa te bapetizoraa o Iesu ravehia e Ioane Bapetizo. E taata tia roa Iesu e aita o ˈna i rave i te tahi noa ˈˈe hara. (Petero 1, 2:21, 22) I to ˈna bapetizoraa, aita ïa i titauhia ia Iesu ia tatarahapa no ta ˈna mau hara. E ere to ˈna bapetizoraa i “te aniraa . . . i te Atua i te hoê manaˈo haava maitai.” (Petero 1, 3:2) Ua pûpû o ˈna i to ˈna ora no te rave i te hinaaro o te Atua ei Mesia aore ra Kirito fafauhia. No reira atoa o ˈna i horoa ˈi i to ˈna ora no tatou.—Hebera 10:7-10.

 Te bapetizoraa i te varua moˈa. O Ioane Bapetizo e o Iesu Mesia tei faahiti i te parau o te bapetizoraa i te varua moˈa. (Mataio 3:11; Luka 3:16; Ohipa 1:1-5) Mea taa ê teie bapetizoraa i te bapetizoraa i te iˈoa o te varua moˈa. (Mataio 28:19) Eaha ïa te tumu?

 Vetahi noa pǐpǐ a Iesu tei bapetizohia i te varua moˈa. Ua faatavaihia ratou i te varua moˈa, ua maitihia hoi ratou no te tavini e te Mesia i te raˈi ei tahuˈa e e arii no te faatere i te fenua. f (Petero 1, 1:3, 4; Apokalupo 5:9, 10) E faatere ratou i nia i na mirioni pǐpǐ a Iesu o te tiaturi ra e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua.—Mataio 5:5; Luka 23:43.

 Te bapetizoraa i roto ia Iesu Mesia e i roto i to ˈna pohe. Te taata i bapetizohia i te varua moˈa, o ratou atoa tei “bapetizohia i roto i te Mesia ra o Iesu.” (Roma 6:3) O te mau pǐpǐ faatavaihia a Iesu no te faatere e o ˈna i te raˈi te fanaˈo ra i teie bapetizoraa. A bapetizohia ˈi ratou i roto ia Iesu, ua riro ratou ei mero o ta ˈna amuiraa faatavaihia. O Iesu te upoo e o ratou te tino.—Korinetia 1, 12:12, 13, 27; Kolosa 1:18.

 Te mau Kerisetiano faatavaihia atoa tei “bapetizohia . . . i to ˈna pohe,” oia hoi i roto i te pohe o Iesu. (Roma 6:3, 4) Mai ia Iesu, ua faaoti ratou i te auraro i te Atua, eiaha râ ia haapao noa i to ratou hinaaro e ua ite ratou eita ratou e ora i nia i te fenua e a muri noa ˈtu. E bapetizohia ratou i roto i te pohe o Iesu i te taime a pohe ai ratou e a faatia-hia-mai ai ratou no te ora i te raˈi ei varua.—Roma 6:5; Korinetia 1, 15:42-44.

 Te bapetizoraa i te auahi. Ua parau Ioane Bapetizo i te taata i faaroo ra ia ˈna: “E bapetizo oia [Iesu] ia outou i te varua moˈa e i te auahi. Tei roto ta ˈna ope no te sitona i to ˈna rima e e tamâ roa oia i ta ˈna vahi tairiiriraa huero maa i te tumu, a haaputu atu ai i ta ˈna sitona i roto i te fare vairaa maa. Area te ota, e tanina ïa oia i te auahi o te ore e pohe.” (Mataio 3:11, 12) A tapao na! Te vai ra te taa-ê-raa i rotopu i te bapetizoraa i te auahi e te bapetizoraa i te varua moˈa. Eaha ta Ioane i hinaaro e faaite atu?

 Te faahohoˈa ra te sitona i te feia e faaroo ra ia Iesu e e auraro ra ia ˈna. E nehenehe ratou e bapetizohia i te varua moˈa. Area te ota, te faahohoˈa ra ïa i te feia o te ore e faaroo ia Iesu. E bapetizohia ratou i te auahi oia hoi e haamouhia ratou e a muri noa ˈtu.—Mataio 3:7-12; Luka 3:16, 17.

a Ia au i te titionare Vine’s Complete Expository Dictionary of Old and New Testament Words, te auraa o te taˈo Heleni hurihia ei “bapetizoraa” o “te haereraa i roto i te pape, te taumiraa i te tino taatoa i roto i te pape e te haereraa mai i nia mai raro mai i te pape.”

b Te bapetizoraa o te mau aiû, o te hoê ïa oroa faatupuhia i roto i te tahi mau haapaoraa i reira e horohia ˈi te iˈoa bapetizoraa e e “bapetizohia” ratou ma te ninii aore ra manii i te pape i nia i to ratou upoo.

c O Iehova te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia. (Salamo 83:18) A hiˈo i te tumu parau “O vai o Iehova?

d A hiˈo i te tumu parau “Eaha te varua moˈa?

e A hiˈo i te tumu parau “O vai Ioane Bapetizo?

f A hiˈo i te tumu parau “O vai te haere i te raˈi?

g Te faaohipa atoa ra te Bibilia i te taˈo “bapetizoraa” no te faataa i te tahi mau oroa horoiraa. (Hebera 9:10) Mea taa ê te reira i te taumiraa i te tino taatoa i roto i te pape mai ta Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i rave.