Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hai ‘a e Huafa ‘o e ‘Otuá?

Ko Hai ‘a e Huafa ‘o e ‘Otuá?

‘I he feinga ke ‘ilo‘i ha tokotaha, ko e ‘uluaki me‘a ‘e ngalingali te ke ‘eké, “Ko hai ho hingoá?” Kapau te ke ‘eke ki he ‘Otuá ‘a e fehu‘i ko iá, ko e hā te ne lea‘akí?

“Ko au Sihova. Ko hoku hingoá ia.”​‘Aisea 42:8.

‘Oku fo‘ou ‘a e hingoa ko ení kiate koe? Mahalo pē ‘oku pehē, koe‘uhi ko e kau liliu-lea Tohi Tapu tokolahi ‘oku tātātaha ‘enau ngāue‘aki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá pe ‘ikai ‘aupito ‘asi ia. ‘Oku nau fa‘a fetongi ia ‘aki ‘a e hingoa fakalakanga ko e “‘EIKI.” Kae kehe, ko e huafa tonu ‘o e ‘Otuá ‘oku hā tu‘o 7,000 nai ‘i he potutohi ‘i he mu‘aki lea ‘o e Tohi Tapú. Ko e huafa ko iá ‘oku ‘i ai ha konisinānite faka-Hepelū ‘e fā ai, ‘oku fehoanaki ki he YHWH pe JHVH, pea kuo fakahisitōlia hono liliu ki he “Sihova” ‘i he lea faka-Tongá.

Hā ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘i he potutohi faka-Hepeluú pea ‘oku ma‘u ‘i he ngaahi liliu lahi

Takainga Tohi Tahi Mate ‘o e Tohi Sāmé ‘Uluaki senituli T.S., HEPELŪ

Liliu ‘a Tinitalé 1530, FAKA-PILITĀNIA

Tatau Reina-Valera 1602, FAKA-SIPEINI

Union Version 1919, FAKA-SIAINA

‘UHINGA ‘OKU MAHU‘INGA AI ‘A E HUAFA ‘O E ‘OTUÁ

‘Oku mahu‘inga ‘a e hingoa fakafo‘ituitui ‘o e ‘Otuá kiate ia tonu. Na‘e ‘ikai ke fakahingoa ‘e ha taha ‘a e ‘Otuá; na‘á ne fili pē ‘e ia. Na‘e fanongonongo ‘e Sihova: “Ko hoku huafá eni ‘o ta‘engata, pea ko eni ‘e manatua ‘aki au mei he to‘utangata ki he to‘utangata.” (‘Ekisoto 3:15) ‘I he Tohi Tapú, ‘oku tu‘o lahi ange ‘a e hā ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘i hono hingoa fakalakanga, hangē ko e Māfimafi-Aoniu, Tamai, ‘Eiki, pe ‘Otua, pea tu‘o lahi ange ia ‘i ha toe hingoa fakafo‘ituitui, ‘o hangē ko ‘Ēpalahame, Mōsese, Tēvita, pe Sīsū. Ko e me‘a ‘oku toe mahulu hake aí, ko e finangalo ‘o Sihová ke ‘ai ke ‘iloa hono huafá. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Ofa ke ‘ilo ‘e he kakaí ko koe, ‘a ia ko ho huafá ko Sihova, ko koe pē toko taha ‘a e Fungani Mā‘olunga ‘i he māmaní kotoa.”​—Saame 83:18.

‘Oku mahu‘inga ‘a e hingoá kia Sīsū. ‘I he Lotu ‘a e ‘Eikí pe ‘oku fa‘a ui Ko ‘Emau Tamaí, na‘e ako‘i ai ‘e Sīsū hono kau muimuí ke nau kole ki he ‘Otuá ‘i he ngaahi leá ni: “Ke fakamā‘oni‘oni‘i ho huafá.” (Mātiu 6:9) Ko Sīsū tonu na‘á ne lotu ki he ‘Otuá: “Tamai, fakalāngilangi‘i ho huafá.” (Sione 12:28) Na‘e fakamu‘omu‘a ‘e Sīsū ‘i he‘ene mo‘uí ‘a hono fakalāngilangi‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá pea ‘i he ‘uhinga ko iá na‘á ne lava ai ke pehē ‘i he‘ene lotú: “Kuó u ‘ai ke nau ‘ilo ho huafá pea te u ‘ai ia ke ‘iloa.”​—Sione 17:26.

‘Oku mahu‘inga ‘a e hingoá ki he fa‘ahinga ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá. Ko e kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he kuohilí na‘a nau mahino‘i ko honau malu‘í mo ‘enau fakamo‘uí ‘oku fehokotaki ia mo e huafa makehe ‘o e ‘Otuá. “Ko e huafa ‘o Sihová ko ha taua mālohi. ‘Oku lele ki ai ‘a e tokotaha mā‘oni‘oní ‘o ne malu ai.” (Palōveepi 18:10) “Ko e tokotaha kotoa pē ‘oku ui ki he huafa ‘o Sihová ‘e fakahaofi.” (Sioeli 2:32) ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ko e huafa ‘o e ‘Otuá te ne fakafaikehekehe‘i ai ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau tauhi kiate iá. “He ko e ngaahi kakai kotoa pē te nau ‘a‘eva ‘i he huafa ‘o honau ‘otuá, ka te tau ‘a‘eva kitautolu ‘i he huafa ‘o Sihova ko hotau ‘Otuá ‘o ta‘engata pea ta‘engata.”​—Maika 4:5; Ngāue 15:14.

ME‘A ‘OKU FAKAHAA‘I ‘E HE HINGOÁ

‘Oku makehe hono fakae‘a ‘e he hingoá ‘a e ‘Otuá. ‘Oku faka‘osi‘aki ‘e he kau mataotao tokolahi ko e huafa Sihová ‘oku ‘uhingá “‘Okú Ne Fakatupunga ke Hoko.” Ko Sihova ko e ‘Otuá kuó ne ‘omai ‘a e fakamaama ki he ‘uhinga hono huafá ‘i he‘ene lave kiate ia tonu ‘i he ngaahi lea na‘á ne lea‘aki kia Mōsesé: “Te U Hoko ko e Me‘a ‘Oku Ou Fili ke Hoko ki Aí.” (‘Ekisoto 3:14) Ko e huafa ‘o e ‘Otuá ‘oku ‘uhinga lahi ange ia ‘i hono ngafa ko e Tokotaha-Fakatupú ‘okú ne fakatupunga ‘a e me‘a kotoa pē ke ‘i ai. Ko hono huafá ‘okú ne fakahaa‘i ‘ene malava ke fakatupunga ‘a ia tonu pea pehē ki he‘ene ngaahi me‘a fakatupú ke hoko ki he me‘a pē ‘okú ne loto ki ai ke fakahoko ‘ene taumu‘á. ‘Oku fakamatala‘i nai ‘e he ngaahi hingoa fakalakanga ‘a e ‘Otuá ‘a hono tu‘ungá, mafaí, pe mālohí, ka ko hono huafá pē, ‘a e Sihová, ‘okú ne fakafofonga‘i kotoa ‘a ia tonu pea ‘okú ne fakatupunga ke hoko.

‘Oku fakae‘a ‘e he hingoá ko e ‘Otuá ‘okú ne mahu‘inga‘ia ‘iate kitautolu. Ko e ‘uhinga ‘o e huafa ‘o e ‘Otuá ‘okú ne fakahu‘unga ‘a ‘ene ‘ofa hokohoko ki he‘ene ngaahi me‘a fakatupú, ‘a ia ‘oku kau ai kitautolu. ‘Ikai ngata aí, ko e mo‘oni‘i me‘a ko ia kuo hanga ‘e he ‘Otuá ‘o ‘ai ke ‘iloa hono huafá ‘oku fakahaa‘i ai ‘okú ne loto ke tau ‘ilo‘i ia. He ko ē, na‘á ne tamu‘omu‘a ‘i hono tala mai kiate kitautolu hono huafá ki mu‘a ke tau ‘eke iá. ‘Oku hā mahino, ‘oku loto ‘a e ‘Otuá ke tau vakai kiate ia, ‘o ‘ikai ko ha ‘otua ia ‘oku mama‘o mo ta‘eta‘epau, ka ko e Tokotaha mo‘oni ia ‘e lava ke tau ‘unu‘unu ofi kiate ia.​—Saame 73:28.

Ngāue‘aki ‘a e hingoa ‘o e ‘Otuá ‘oku fakahaa‘i ai ‘etau mahu‘inga‘ia ‘iate iá. Ke fakatātaa‘i, te ke tala ange nai ki ha tokotaha ‘okú ke faka‘amu ke kaume‘a mo ia ke ne ui koe ‘aki ho hingoá. ‘E fēfē ho‘o ongo‘í kapau ‘e taliteke‘i faka‘aufuli ‘e he tokotaha ko iá ke ngāue‘aki ho hingoá? ‘E a‘u ki ha taimi te ke fifili nai pe ‘oku loto-mo‘oni ‘a e tokotaha ko iá ke ofi kiate koe. ‘Oku tatau pē ia mo e ‘Otuá. Kuo tala ‘e Sihova ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá hono huafá, pea ‘okú ne faka‘ai‘ai kitautolu ke ngāue‘aki ia. ‘I he taimi ‘oku tau ngāue‘aki ai iá, ‘oku tau fakahaa‘i ai kia Sihova ‘oku tau loto ke ofi kiate ia. Ko e ‘uhinga ia ‘okú ne fakatokanga‘i ai ‘a e “fa‘ahinga ‘oku nau fakalaulauloto [pe, “koloa‘aki,” fakamatala ‘i lalo] . . . hono huafá.”​—Malakai 3:16.

Ko e ako ki he huafa ‘o e ‘Otuá ‘a e ‘uluaki sitepu mahu‘inga taha ki hono ‘ilo‘i iá. Ka ‘oku ‘ikai ke tau ngata ‘i ai. ‘Oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i ‘a e Tokotaha tonu ‘oku ‘a‘ana ‘a e hingoá. ‘Oku fiema‘u ke tau ako ke ‘ilo pe ko e tokotaha fēfē ia.

KO HAI ‘A E HUAFA ‘O E ‘OTUÁ? Ko e huafa ‘o e ‘Otuá ko Sihova. ‘Oku makehe hono fakae‘a ‘e he huafa ‘o e ‘Otuá ko ha Tokotaha ‘okú ne fakahoko ‘ene taumu‘á