Skip to content

Ko e Hā ʻOku ʻIkai ke Kātoangaʻi Ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Ngaahi ʻAho Mālōlō Pau?

Ko e Hā ʻOku ʻIkai ke Kātoangaʻi Ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Ngaahi ʻAho Mālōlō Pau?

 ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pe ʻoku totonu ke nau kātoangaʻi ha ʻaho mālōlō?

 Ki muʻa ke fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha fili pe te nau kātoangaʻi ha ʻaho mālōlō pau, ʻoku nau tomuʻa kumi ki ha faleʻi mei he Tohi Tapú. Ko e ngaahi ʻaho mālōlō mo e kātoanga ʻe niʻihi ʻoku hā mahino ʻene fepaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻI he tuʻunga ko iá, ʻoku ʻikai ke kau ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki ai. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho mālōlō kehé, ʻoku fai ʻe he Fakamoʻoni taki taha ʻene fili pē ʻaʻana, ʻo feinga ke “tauhi maʻu ha konisēnisi ʻataʻatā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e tangatá.”​—Ngāue 24:16.

 Ko e niʻihi eni ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku faʻa ʻeke hifo ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ha fili pe te nau kātoangaʻi ha ʻaho mālōlō pe ʻikai. a

  •   ʻOku makatuʻunga nai ʻa e ʻaho mālōloó ʻi ha akonaki taʻefakatohitapu?

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “‘Hū ki tuʻa mei honau lotolotongá, pea fakamavaheʻi kimoutolu,’ ko e folofola ia ʻa Sihová, ‘pea tuku ʻa e ala ki he meʻa taʻemaʻá.’”​—2 Kolinitō 6:​15-​17.

     Ke fakamavaheʻi fakaʻaufuli kinautolu mei he ngaahi akonaki ʻoku taʻemaʻa fakalaumālié, ʻa ia, ʻoku fepaki mo e meʻa ʻoku tala mai ʻi he Tohi Tapú, ʻoku ʻikai ai ke kau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono kātoangaʻi ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku kaunga ki he ngaahi tōʻonga ko ení.

     Ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku makatuʻunga ʻi he tui pe lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia toko taha pē kuo pau ke ke fai ki ai ʻa e ngāue toputapú.” (Mātiu 4:​10) ʻI he muimui ki he akonaki ko iá, ʻoku ʻikai ke kātoangaʻi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Kilisimasí, Toetuʻú pe ko e Taʻu Foʻoú, koeʻuhí ko e ngaahi ʻaho mālōlō ko ení ʻoku makatuʻunga ia ʻi he lotu ki he ngaahi ʻotua kehe kae ʻikai ko Sihova.

     Ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku makatuʻunga ʻi he tui fakafaʻahikehe pe tui ki he ʻomi monuú. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e faʻahinga ʻoku nau “teuteu ha tēpile maʻá e ʻotua ʻo e Monuú” ʻoku nau kau ʻi he “faʻahinga ʻoku nau liʻaki ʻa Sihová.” (ʻAisea 65:11) Ko ia ai, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau kātoangaʻi ʻa e ngaahi ‘aho mālōlō hangē ko ení:

    •  Lunar New Year (Taʻu Foʻou ʻa e Kau Siainá pe Kau Koleá). “ʻI he taimi ko eni ʻo e taʻú, ko e meʻa ʻoku tokanga tefito ki ai ʻa e fāmilí, kaungāmeʻá mo e kāingá ko hono fakapapauʻi ke maʻu ʻa e monū, fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi ʻotuá mo e laumālié, pea fakaʻamu ki ha lakalakaimonū ʻi he taʻu ka hokó.” (Mooncakes and Hungry Ghosts​—Festivals of China) ʻI he tuʻunga tatau, ko e Taʻu Foʻou ʻa e Kau Kōleá “ʻoku kau ki ai ʻa e lotu ki he fanga kuí, ngaahi ouau ke kapusi atu ʻa e ngaahi laumālie fulikivanú pea fakapapauʻi ʻa e lakalakaimonū ki he Taʻu Foʻoú, pea kumi ki ha fakaʻilonga [vavalo] ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hanga mei muʻa ʻi he Tau Foʻoú.”​—Encyclopedia of New Year’s Holidays Worldwide.

      Taʻu Foʻou ʻa Siainá

     Ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku makatuʻunga ʻi he fakakaukau fekauʻaki mo e laumālie taʻefaʻamaté. ʻOku ʻikai akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he hili ʻa e maté, ko e laumālie ʻo ha tokotaha ʻoku hokohoko atu ke moʻui taʻengata, ka ʻoku fakahaaʻi māʻalaʻala ai ko e laumālié ʻoku ʻuhinga ia ki he ivi moʻui ʻo e ngaahi meʻamoʻuí. ʻI he mavahe ʻa e ivi moʻuí mei he sinó, ʻoku mate ʻa e tokotahá pea foki ki he efú. (ʻEkisoto 35:21; Saame 104:29; Mātiu 12:43) b Ko ia ai, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi kātoanga ko iá hangē ko ení:

    •  All Souls’ Day (ʻAho ʻo e Kau Maté). Ko e ʻaho eni hono “fakamanatu ʻa e mavahe atu ʻa e kau faitōnungá,” fakatatau ki he New Catholic Encyclopedia. “ʻI he Kuonga Lotolotó naʻe manakoa ai ʻa e tui ko e laumālie ʻi pulekatolió ʻoku lava ke nau hā atu ʻi he ʻaho ko ení ko e fanga kiʻi faʻahikehe, kau fefine taula faʻahikehe, fanga poto mo e hā fua ki he faʻahinga naʻa nau fai ange ha kovi kiate kinautolu ʻi heʻenau kei moʻuí.”

     Ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku fekauʻaki mo e tōʻonga fakafaʻahikehé. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “[Ko ha] taha ʻokú ne fai ha vavalo, ha taha ʻoku faimana, ha taha ʻoku kumi ki ha ngaahi fakaʻilonga, ko ha tokotaha faifakalouʻakau, ha taha ʻokú ne faimana ʻo talatukiʻi ʻa e niʻihi kehé, ha taha ʻoku kumi faleʻi ki ha taula faʻahikehe pe ko ha tokotaha ʻoku tala meʻa ki he kahaʻú, pe ko ha taha ʻoku kumi ki he kau maté . . . ʻoku fakalielia ia kia Sihova.” (Teutalōnome 18:10-​12) Ke mātuʻaki fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga tōʻonga fakafaʻahikehe pē​—kau ai ʻa e ʻasitalolosiá (ko ha founga ʻo e vavaló)​—ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau kātoangaʻi ʻa e Halouiní.

     Ngaahi kātoanga ʻoku fekauʻaki mo e lotu ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ʻa ia naʻe ngata ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “Naʻe ngata ʻa e Laó ʻia Kalaisi.” (Loma 10:4) Ko e kau Kalisitiané ʻoku nau kei maʻu ʻaonga pē mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Lao ʻa Mōsesé naʻe ʻoange ki he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke nau fakahoko ʻa e ngaahi kātoanga ʻi he Lao ʻa Mōsesé, tautefito ki he ngaahi kātoanga fekauʻaki mo e Mīsaiá ʻa ia ʻoku tui ʻa e kau Kalisitiané kuó ne ʻosi haʻú. “Ko e ngaahi meʻa ko iá ko ha ʻata ia ʻo e ngaahi meʻa ka hoko maí,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “ka ko e meʻa moʻoní ia ko e Kalaisí.” (Kolose 2:17) Fakatatau ki he meʻa naʻa tau toki lave ki aí, pea koeʻuhi ko e ngaahi kātoanga ʻe niʻihi ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi anga fakafonua taʻefakatohitapu, ko e ongo kātoanga ʻoku lave ki ai ʻi laló ʻoku kau ia ʻi he ngaahi kātoanga ʻoku ʻikai ke fakahoko ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová:

    •  Hanuka. Ko e kātoanga ko ení ʻoku fakamanatu ai ʻa hono toe fakatapui ʻo e temipale faka-Siú ʻi Selusalema. Neongo ia, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú ko Sīsū naʻá ne hoko ko e Taulaʻeiki Lahi ʻo ha “tēniti [pe temipale] lahi ange mo haohaoa ange ʻa ia naʻe ʻikai ngaohi ʻe he nimá, pea ʻoku ʻikai ʻi he māmani ko ení.” (Hepelū 9:11) Ki he kau Kalisitiané, ko e temipale fakalaumālie ko iá naʻá ne fetongi ʻa e temipale ko ia ʻi Selusalemá.

    •  Rosh Hashanah. Ko e ʻuluaki ʻaho eni ʻo e taʻu faka-Siú. ʻI he kuonga muʻá, ko e kātoanga ko ení naʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi feilaulau makehe ki he ʻOtuá. (Nōmipa 29:​1-6) Kae kehe, ko Sīsū Kalaisi, ʻi hono tuʻunga ko e Mīsaiá naʻá ne “ʻai ai ke ngata ʻa e feilaulau monumanú mo e feilaulau meʻaʻofá,” ʻo fakataʻeʻaongaʻi ai kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.​—Taniela 9:​26, 27.

  •   ʻOku pouaki ʻe he ʻaho mālōloó ʻa e lotu tuifió?

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “ʻE anga-fēfē ha ʻinasi taha ha tokotaha tui mo ha tokotaha taʻetui? Pea ʻe faitatau ʻi he hā ʻa e temipale ʻo e ʻOtuá mo e ngaahi ʻaitolí?”​—2 Kolinitō 6:15-17.

     Neongo ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau feinga ke nofo melino mo honau kaungāʻapí pea fakaʻapaʻapaʻi ʻa e totonu ʻa e tokotaha taki taha ke fili ʻa e meʻa ʻokú ne tui ki aí, ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi kātoanga ʻoku pouaki ai ʻa e lotu tuifió ʻo hangē ko ení.

     Ko hono kātoangaʻi ha taha ʻiloa ʻi he lotú pe ko ha ngaahi kātoanga ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e lotu fakatahataha ʻa e kakai mei he ngaahi tui fakalotu kehekehe. ʻI he taimi naʻe taki atu ai ʻe he ʻOtuá ʻene kakai ʻi he kuonga muʻá ki ha fonua foʻou ʻa ia ko e kakai ʻi aí naʻa nau lotu kehe, naʻá ne tala ki heʻene kakaí: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke fai ha fuakava mo kinautolu, pe ko honau ngaahi ʻotuá. . . . Kapau te ke tauhi honau ngaahi ʻotuá, ʻe hoko moʻoni ia ko ha tauhele kiate koe.” (ʻEkisoto 23:32, 33) Ko ia ai, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau kau ʻi he ngaahi ʻaho mālōlō hangē ko ení.

    •  Vesak. “Ko e ʻaho toputapu taha eni ki he kau lotu Putá, ʻo nau kātoangaʻi ai ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo Putá, ko e fakaivifoʻou fakalaumālie mo e mate pe ko e aʻu ki he tuʻunga fakafiefia ʻoku ui ko e Nevaná.​—Holidays, Festivals, and Celebrations of the World Dictionary.

      Vesak

     Ko e ngaahi kātoanga ʻoku makatuʻunga ʻi he ngaahi talatukufakaholo fakalotu ʻoku ʻikai poupouʻi ʻe he Tohi Tapú. Naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau taki lotú: “Kuo mou fakataʻeʻaongaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko hoʻomou talatukufakaholó.” Naʻá ne toe pehē ko ʻenau lotú ko e koto kulanoa koeʻuhi ʻoku nau akoʻi “ko e ngaahi tokāteline ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e tangatá.” (Mātiu 15:​6, 9) Koeʻuhi ko e talangofua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fakatokanga ko ení, ʻoku ʻikai ai ke nau kātoangaʻi ʻa e ngaahi kātoanga fakalotu lahi.

    •  Kātoanga Kai ʻo e ʻAlu Hake ʻa e Tāupoʻou ko Melé. ʻOku kātoangaʻi heni ʻa e tui ko e faʻē ʻa Sīsuú naʻe ʻalu hake ki hēvani mo hono sino fakamatelié. “Ko e tui ko ení,” ko e lau ia ʻa e Religion and Society​—Encyclopedia of Fundamentalism, “naʻe ʻikai ʻiloʻi ia ʻi he muʻaki siasí pea ʻoku ʻikai ha lave ki ai ʻi he Folofolá.”

    •  Kātoanga Kai ʻo e Tuʻituʻia Haohaoá. “Ko e Tuʻituʻia Haohaoa [ʻa Melé] ʻoku ʻikai akoʻi fakahangatonu ia ʻi he Folofolá . . . Ko ha fakakaukau [ia] naʻe faʻu ʻe he Siasí.”​—New Catholic Encyclopedia.

    •  Lēniti. Ko e vahaʻa taimi ko eni ʻo e fakatomala mo e ʻaukaí, fakatatau ki he New Catholic Encyclopedia, naʻe fokotuʻu ia “ʻi he senituli hono faá,” laka hake ʻi he taʻu ʻe 200 hili ʻa e kakato hono hiki ʻa e Tohi Tapú. ʻI he fekauʻaki mo e ʻaho ʻuluaki ʻo e Lēnití, ʻoku pehē ʻi he ʻenisaikolopētiá: “Ko hono ngāueʻaki ko ia ʻe he kau faitōnungá ʻa e efuefú ʻi he Pulelulu Efuefú kuo fakahoko fakamāmanilahi ia talu mei he fakataha Synod of Benevento ʻi he 1091.”

  •   ʻOku fakalāngilangiʻi ʻe he ʻaho mālōloó ha tangata, ko ha kautaha pe ko ha fakaʻilonga fakafonua?

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Ko e folofola eni ʻa Sihová: ‘Malaʻia ē ka ko e tangata ʻoku tuku ʻene falalá ki ha tangata, ʻa ia ʻokú ne falala ki he mālohi ʻo e tangatá, pea ʻoku hiki ʻa hono lotó meia Sihova.’”​—Selemaia 17:5.

     Neongo ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fakahāhā ʻa e houngaʻia ʻi he kaungāfaʻahinga ʻo e tangatá pea aʻu ʻo lotu maʻanautolu, ʻoku ʻikai ke nau kau ʻi he ngaahi kātoanga ko ení:

     Ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku fakalāngilangiʻi ai ha tokotaha pule pe ko ha tokotaha tuʻu-ki-muʻa. “Ki ha lelei pē maʻamoutolu,” ko e lau ia ‘a e Tohi Tapú, “tuku hoʻomou falala ki he tangata ko e meʻa noa peé, ʻa ia ko ʻene mānavá ʻoku ʻi hono muʻa ihú pē. Ko e hā ha lelei ʻe maʻu meiate ia?” (ʻAisea 2:​22) Ko ia ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau kātoangaʻi ha ʻaho ʻaloʻi ʻo ha tuʻi pe kuini.

     Kātoangaʻi ʻo e fuka ʻo ha fonua. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau kātoangaʻi ʻa e ʻAho ʻo e Fuká. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Mou fakamamaʻo mei he ngaahi ʻaitolí.” (1 Sione 5:​21) Ko e kakai ʻe niʻihi ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai ke nau vakai ki he fuká ko ha ʻaitoli​—ko ha meʻa ke fai ki ai ha lotu​—ka naʻe tohi ʻe he faihisitōlia ko Carlton J. H. Hayes: “Ko e fakaʻilonga mamahiʻi-fonua tuʻu-ki-muʻa ʻo e tuí mo e meʻa tefito ke fai ki ai ʻa e lotú ko e fuká.”

     Ko e ngaahi ʻaho mālōlō pe kātoanga ʻoku fakalāngilangiʻi ai ha sangato. Ko e hā naʻe hoko ʻi he taimi naʻe punou ai ha tangata manavahē-ʻOtua ki he ʻapositolo ko Pitá? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe fokotuʻu hake ia ʻe Pita, ʻo ne pehē: ‘Tuʻu hake; ko ha tangata pē mo au.’” (Ngāue 10:25, 26) Koeʻuhi naʻe ʻikai tali ʻe Pita pe ko ha toe taha ʻo e kau ʻapositoló ha fakalāngilangi pe fakaʻapaʻapa makehe, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau kau ʻi he ngaahi kātoanga ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e faʻahinga naʻe lau ko e kau sangato ʻo hangē ko ení:

    •  ʻAho ʻo e Kau Sangató Kotoa. “Ko ha kātoanga kai ʻo fakalāngilangiʻi ʻa e kotoa ʻo e kau sangató . . . Ko e tupuʻanga ʻo e ngaahi kātoanga ko ení ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi.”​—New Catholic Encyclopedia.

    •  Name Day. “Ko e ʻaho ko ení ʻoku fai ai ha kātoanga kai ʻo e sangato ʻoku fakahingoa ki ai ha kiʻi leka lolotonga hono papitaisó pe tali ʻeikí,” ko e lau ia ʻa e tohi ko e Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals. ʻOku toe pehē ai ʻoku ʻi ai ha “kaunga mālohi ʻo e lotú ki he ʻaho ko iá.”

     Ko hono kātoangaʻi ha ngaʻunu fakapolitikale pe fakasōsiale. “ʻOku lelei ange ke hūfanga kia Sihova,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “ʻi he falala ki he tangatá.” (Saame 118:​8, 9) Ke fakaʻehiʻehi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei hono fakahaaʻi ʻoku nau falala ki he tangatá kae ʻikai ko e ʻOtuá ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmaní, ʻoku ʻikai ke nau kau ai ʻi he kātoanga ʻAho ʻo e Toʻutupú pe ʻAho ʻo e Kakai Fefiné ʻa ia ʻoku poupouʻi ai ʻa e ngaahi kemipeini fakapolitikale pe fakasōsiale. ʻI he ʻuhinga tatau ʻoku ʻikai ke nau kau ai ʻi he Emancipation Day pe ko ha toe kātoanga meimei tatau. ʻI hono kehé, ʻoku nau hanga ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻo e lau-lanú mo e ʻikai vahevahe tataú.​—Loma 2:​11; 8:​21.

  •   ʻOku hākeakiʻi ʻe he ʻaho mālōloó ha puleʻanga pe matakali ʻi he toengá?

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá, ka ʻi he puleʻanga kotoa pē, ko e tangata ko ia ʻoku manavahē kiate ia mo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻokú ne tali ia.”​—Ngāue 10:34, 35.

     Neongo ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau ʻofa ʻi honau fonuá, ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi kātoanga ʻoku hākeakiʻi ai ha puleʻanga pe matakali ʻi he ngaahi founga ko ení.

     Ngaahi kātoanga ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e kau sōtiá. ʻI he ʻikai ke pouaki ʻa e taú, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Hokohoko atu hoʻomou ʻofa ki homou ngaahi filí pea lotu maʻanautolu ʻoku nau fakatangaʻi kimoutolú.” (Mātiu 5:​44) Ko ia ai, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau kau ki he ngaahi kātoanga ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e kau sōtiá, hangē ko ení:

    •  Anzac Day. “Ko e fakalōloa ʻo e Anzac ko e Australian and New Zealand Army Corps,” pea ko e “Anzac Day kuo kamata māmālie ke hoko ia ko ha ʻaho fakamanatu ʻo e faʻahinga naʻe mate ʻi he taú.”​—Historical Dictionary of Australia.

     Ngaahi kātoanga ʻo e hisitōlia ʻo ha fonua pe ko ʻenau tauʻatāiná. ʻI he fekauʻaki mo e kau muimui ʻo Sīsuú, naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní, ʻo hangē pē ko e ʻikai ko ha konga au ʻo e māmaní.” (Sione 17:16) Neongo ʻoku fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ako fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo ha fonua, ʻoku nau nofoʻaki tuʻu-ʻatā ai pē mei he ngaahi kātoanga hangē ko ení:

    •  ʻAho ʻo e Tauʻatāiná. ʻI he ngaahi fonua lahi, ko e “ʻaho ko ení ʻoku fakamavaheʻi ke fakamanatu ai ʻe he kakaí ʻa e kamataʻanga ʻo e tauʻatāina ʻa honau fonuá.”​—Merriam-Webster’s Unabridged Dictionary.

  •   Ko e ʻaho mālōloó ʻoku fai ai ha ngaahi ʻulungaanga taʻemapuleʻi pe taʻetaau?

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Ko e taimi kuo mahili atú kuo ʻosi feʻungaʻānoa ia kiate kimoutolu ke fakahoko ai ʻa e loto ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi he taimi naʻa mou ʻaʻeva ai ʻi he ngaahi ngāue ʻo e faikovi taʻemīngaó, ngaahi holi taʻemapuleʻi, inu tōtuʻa, ngaahi paati uatau, ngaahi paati inu kona efu, mo e ngaahi tauhi ʻaitoli fakalielia.”​—1 Pita 4:3.

     ʻI he fehoanaki mo e tefitoʻi moʻoni ko iá, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi kātoanga ʻoku fai ai ʻa e inu tōtuʻa mo e paati uatau. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fiefia ʻi he fakatahataha mo e ngaahi kaungāmeʻá, pea kapau te nau fili nai ke inu ʻolokaholo te nau inu fakafeʻunga pē. ʻOku nau fai honau lelei tahá ke muimui ʻi he akonaki ʻa e Tohi Tapú: “Pe ko hoʻomou kai pe inu pe ko hono fai ha faʻahinga meʻa pē, fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.”​—1 Kolinitō 10:31.

     Ko ia ai, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau kau ʻi he ngaahi kātoanga ʻoku pouaki ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga taʻetāu ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Tohi Tapú. ʻOku kau heni ʻa e kātoanga faka-Siu ʻo e Pulimí. Neongo ko e Pulimí naʻe kātoangaʻi ai hono fakatauʻatāinaʻi ʻo e kau Siú ʻi he senituli hono nima K.M., ʻi he taimi ní “‘oku kātoangaʻi ia ʻe he kau Siú ʻi heʻenau kātoanga Mardi Gras,” ko e lau ia ʻa e tohi Essential Judaism. Ko e niʻihi ʻoku nau kau ki hení, “ʻoku nau tui ʻa e ngaahi teunga (ʻo faʻa tui ʻe he kakai tangatá ʻa e vala ʻo e kakai fefiné), tōʻonga taʻemīngao, inu tōtuʻa, pea longoaʻa.”

 Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova, ʻoku ʻikai ke nau kātoangaʻi ha ngaahi ʻaho mālōlō pau, ʻoku nau kei ʻofa pē ʻi honau fāmilí?

 ʻIo. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kakaí ke nau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi mēmipa kotoa ʻo e fāmilí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻenau tuí. (1 Pita 3:​1, 2, 7) Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke toe kau ai ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha ngaahi kātoanga pau, ko e niʻihi ʻi hono kāingá te nau ongoʻi ʻita, loto-mamahi pe aʻu ʻo ongoʻi kuo lavakiʻi kinautolu. Ko ia ai, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau tamuʻomuʻa ke fakapapauʻi ki honau kāingá ʻenau ʻofá, fakamatalaʻi fakapotopoto ʻa e ngaahi ʻuhinga ki heʻenau filí pea ʻaʻahi ki honau kāingá ʻi he ngaahi taimi kehe.

 ʻOku tala ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he niʻihi kehé ke ʻoua te nau kātoangaʻi ha ngaahi ʻaho mālōlō pau?

 ʻIkai. ʻOku nau tui ko e tokotaha taki taha kuo pau ke ne fai pē ʻene fili pē ʻaʻana. (Siosiua 24:15) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau “fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá,” ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻenau tui fakalotú.​—1 Pita 2:​17.

a Ko e kupu ko ení ʻoku ʻikai ke ʻomai ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku ʻikai ke kātoangaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pe lave ki he kotoa ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava nai ke ngāueʻakí.

b Ki ha fakamatala fakaikiiki ki he ʻuhinga ʻo e “laumālié” ʻi he Tohi Tapú, kātaki ʻo sio ki he peesi 246 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?