Skip to content

Skip to table of contents

KONA-BA INFORMASAUN IHA OIN

Demonstrasaun bele hadiʼa problema ka lae?

Demonstrasaun bele hadiʼa problema ka lae?

Testemuña ba Jeová, neʼebé halo livru ida-neʼe, la mete kona-ba buat polítiku nian. (Joao 17:16; 18:36) Tan neʼe, maski iha livru neʼe temi kona-ba akontesimentu balu, maibé neʼe la dehan katak sira apoia hahalok sira-neʼe.

IHA 17 Dezembru 2010 iha rai-Tunízia, buat ida neʼebé akontese halo mane ida naran Mohamed Bouaziz, ho tinan 26, sai hirus tebes. Kleur ona nia la konsege hetan serbisu neʼebé diʼak, tan neʼe nia fila liman hodi faʼan ai-fuan iha estrada. Nia mós kleur ona hetan susar husi polísia sira neʼebé husu osan ba sira-nia an rasik. Iha dadeer-saan iha loron neʼe, polísia sira hadau Mohamed nia ai-fuan sira. Bainhira sira mós hadau ninia dasin, Mohamed koko atu hapara sira. Ema balu fó sasin katak feto polísia ida basa Mohamed hodi hamoe nia.

Ho laran-nakali, Mohamed bá edifísiu governu nian atu kesar, maibé la iha ema ida rona ba nia. Tan neʼe, iha edifísiu neʼe nia oin, nia hakilar dehan: ‘Tanbasá mak imi hanetik haʼu atu buka moris ba haʼu-nia família?’ Tuirmai, nia fakar gazolina ba ninia isin no sunu an. La toʼo semana tolu, nia mate.

Mohamed Bouazizi nia hahalok neʼe fó impaktu ba povu iha rai-Tunízia no nasaun seluk. Ema barak hatete katak akontesimentu ida-neʼe mak book ema rihun ba rihun atu protesta governu no halo demonstrasaun iha nasaun oioin iha área Árabe. Ikusmai iha tinan 2011, Parlamentu Europeu fó Prémiu Sakharov ba Bouazizi neʼebé mate ona tanba nia defende ninia liberdade atu fó sai hanoin. Livru Times iha sidade Londres mós temi nia nuʼudar ema neʼebé naran-boot ba tinan 2011.

Sin, ema ida deʼit nia hahalok bele fó impaktu boot. Maibé tansá mak ema barak ohin loron halo demonstrasaun oioin? Iha dalan seluk neʼebé diʼak liu fali demonstrasaun atu hadiʼa problema ka lae?

Tanbasá mak ema halo demonstrasaun?

Tanba razaun balu tuirmai neʼe:

  • La kontente ho situasaun ohin loron nian. Kuandu povu mak kontente ho governu no situasaun ekonomia nian, sira ladún iha razaun atu protesta. Sira presiza deʼit atu hadiʼa sira ida-idak nia problema hodi tuir arranju estadu nian. Maibé kuandu povu haree buat neʼebé la tuir justisa ka ema uitoan deʼit mak hetan moris diʼak, ida-neʼe bele hamosu krize oioin.

  • Ema ida nia hahalok. Akontesimentu ida bele book ema neʼebé kleur ona rai hirus atu halo demonstrasaun. Porezemplu, Mohamed Bouazizi nia hahalok book ema barak atu halo demonstrasaun iha rai-Tunízia tomak. Iha rai-Índia, bainhira katuas ida naran Anna Hazare mak protesta governu kona-ba korrupsaun hodi la han buat ida, ema neʼebé apoia nia mós halo demonstrasaun iha sidade no suku hamutuk 450.

Bíblia hatete: ‘Ema mak ukun ema toʼo hetan susar’. (Eclesiastes [Pengkhotbah] 8:9) Se kompara ho Bíblia nia tempu, ohin loron korrupsaun no buat neʼebé la tuir justisa sai barak liután. No mós sai fasil liu ba ema ohin loron atu hatene kona-ba problema polítiku nian no ekonomia nian. Liuhusi telemovel no internét, ita bele haree notísias husi mundu tomak ba oras 24, no buat neʼebé akontese iha fatin kiʼik ida bele fó impaktu boot ba ema iha rai seluk.

Povu nia hahalok lori rezultadu saida?

Ida-neʼe lori rezultadu balu tuirmai neʼe:

  • Hetan ajuda husi estadu. Maizumenus tinan 80 liubá, ekonomia sai aat iha Estadus Unidus Amérika no ema barak halo demonstrasaun atu protesta lei kona-ba aluga uma. Ikusmai, sidade Chicago halo arranju atu ema bele hetan serbisu. Sidade Novaiorke mós ajuda umakain 77.000 hodi sira bele hetan fali sira-nia hela fatin.

  • Hadiʼa situasaun neʼebé la tuir justisa. Iha tinan 1955 no 1956 iha Alabama, Estadus Unidus, ema barak deside atu la saʼe bís tanba sira protesta kona-ba haketak tuur-fatin ba ema metan. Ikusmai, estadu halakon lei neʼebé apoia diskriminasaun.

  • Hapara projetu. Iha Dezembru 2011, ema rihun ba rihun iha Hong Kong halo demonstrasaun hodi hapara projetu atu harii eletrisidade fatin tanba sira lakohi anin sai foʼer. Ikusmai, estadu deside atu la halaʼo tan projetu neʼe.

Maski ema balu hetan buat neʼebé sira husu, maibé Maromak nia Ukun bele hadiʼa problema hotu

Maibé, neʼe la dehan katak demonstrasaun hotu bele lori rezultadu diʼak ba povu. Dala ruma ulun-naʼin sira hapara demonstrasaun duké rona ba povu. Porezemplu, kona-ba demonstrasaun neʼebé ema halaʼo ohin loron, primeiru ministru iha rai ida iha Médiu Oriente hatete: “Ami tenke baku sira ho besi”, no iha rai neʼe ema barak lakon sira-nia moris.

Maski dala ruma povu konsege hetan buat neʼebé sira hakarak, ida-neʼe mós bele kria problema seluk. Mane ida neʼebé luta makaʼas atu hatún ukun-naʼin ida iha Áfrika, nia hatete kona-ba governu foun: “Ulukliu ami hanoin katak buat hotu sei sai diʼak, maibé lakleur situasaun sai runguranga.”

Iha dalan seluk neʼebé diʼak liu ka lae?

Ema balu hanoin katak se sira haree buat ruma neʼebé la tuir justisa, sira tenkesér protesta. Václav Havel, neʼebé ikusmai sai prezidente ba rai-Xeka, neʼebé tama komarka ba tinan barak tanba defende direitus umanus, nia hakerek iha tinan 1985: “Buat neʼebé ema bele halo hodi protesta mak fó nia rasik nia moris. Nia tenke halo nuneʼe tanba la iha dalan seluk atu defende buat neʼebé loos.”

Havel nia liafuan neʼe sai loos ba Mohamed Bouazizi no ema seluk tan. Porezemplu, iha rai ida iha Ázia, ema barak sunu sira-nia an hodi protesta estadu neʼebé hanehan sira-nia liberdade kona-ba relijiaun no polítiku. Mane ida hatete ba jornál Newsweek: ‘Ami la iha kilat. Ami lakohi hakanek ema seluk. Ami la iha tan dalan seluk, só deʼit sunu an.”

Bíblia hatudu oinsá mak korrupsaun no buat neʼebé la tuir justisa sei lakon husi mundu neʼe. Lakleur tan, Maromak nia governu iha lalehan mak sei hadiʼa situasaun polítiku no ekonomia nian neʼebé lori susar ba ema ohin loron. Kona-ba Ukun-Naʼin ba governu neʼe, Bíblia hatete: “Nia sei salva ema kiak neʼebé halerik hodi husu ajuda, no mós ema neʼebé hasoru susar no ema neʼebé la hetan ajuda. Nia sei salva fali sira husi terus no violénsia.” —Salmo (Mazmur) 72:12, 14.

Testemuña ba Jeová fiar katak Maromak nia Ukun deʼit mak fó esperansa ba ema atu moris iha mundu neʼebé nakonu ho dame. (Mateus 6:9, 10) Tan neʼe, Testemuña sira la hola parte iha demonstrasaun. Maibé, tuir ema barak nia hanoin, Maromak nia governu neʼebé hadiʼa problema hotu mak hanesan mehi deʼit. Maski nuneʼe, iha mós ema barak neʼebé hametin ona sira-nia fiar ba Maromak nia ukun. Ami fó laran-manas ba Ita atu buka-hatene kona-ba neʼe.