Vrati se na sadržaj

MLADI PITAJU

Stvaranje ili evolucija? (3. deo): Zašto verovati u stvaranje?

Stvaranje ili evolucija? (3. deo): Zašto verovati u stvaranje?

„Ako veruješ u stvaranje, ljudi mogu pomisliti da si glup, da i dalje veruješ u priče za malu decu koje si čuo od roditelja ili da ti je religija isprala mozak“ (Džanet).

 Da li i ti razmišljaš poput Džanet? Ako da, možda ćeš početi da se pitaš da li treba da veruješ u stvaranje. Na kraju krajeva, niko ne voli da ga drugi smatraju neznalicom. Šta ti može pomoći?

 Uobičajene predrasude

 1. Ako veruješ u stvaranje, ljudi će misliti da se ne slažeš s naukom.

 „Moja nastavnica je rekla da u stvaranje veruju ljudi koji su suviše lenji da saznaju kako funkcioniše svet oko nas“ (Marija).

 Šta treba da znaš: Oni koji kažu tako nešto, nisu uzeli u obzir činjenice. Poznati naučnici kao što su Galileo i Isak Njutn verovali su da postoji Stvoritelj. Ali to nije bila prepreka da se bave naukom. Poput njih, i danas neki naučnici smatraju da nije nemoguće verovati u stvaranje i baviti se naukom.

 Predlog: Ukucaj izraz (sa znacima navoda) „govori o svojoj veri“ u polje za pretragu u ONLAJN BIBLIOTECI da bi pronašao životne priče osoba koje se bave medicinom ili naukom, a veruju u stvaranje. Obrati pažnju zašto su došli do zaključka da postoji Stvoritelj.

 Zaključak: Ako veruješ u stvaranje, to ne znači da se ne slažeš s naukom. Zapravo, što više saznaješ o prirodi koja nas okružuje, još više ćeš se uveriti u stvaranje (Rimljanima 1:20).

2. Ako veruješ u biblijski zapis o stvaranju, ljudi će misliti da si verski fanatik.

 „Mnogi misle da je smešno verovati u stvaranje. Za njih je zapis iz Postanka samo obična priča“ (Džasmin).

 Šta treba da znaš: Ljudi često imaju pogrešne predstave o biblijskom zapisu o stvaranju. Na primer, neki kreacionisti tvrde da je zemlja stvorena u skorije vreme i da je život stvoren za šest dana od 24 časa. Sveto pismo ne potvrđuje ništa od toga.

  •   U Postanku 1:1 jasno piše: „U početku stvori Bog nebesa i zemlju.“ To nije u suprotnosti s naučnom činjenicom da je zemlja stara više miliona godina.

  •   Kao što je to slučaj u Postanku, u Bibliji se reč „dan“ ponekad koristi da bi se ukazalo na duži vremenski period. Na primer, u Postanku 2:4 reč „dan“ ukazuje na svih šest dana stvaranja.

 Zaključak: Biblijski zapis o stvaranju u skladu je s naučnim činjenicama.

 Razmisli o svojim verovanjima

 Verovanje u stvaranje nije „slepo verovanje“. Zapravo, ono se zasniva na logičnom rezonovanju. Evo jednog primera.

 U životu si se sigurno uverio da sve što vidiš ima svog tvorca. Kad vidiš kameru, avion ili kuću, logično je da zaključiš da je to neko napravio. Zašto onda ta logika ne bi mogla da se primeni kad posmatraš ljudsko oko, pticu u letu ili našu planetu Zemlju?

 Za razmišljanje: Inženjeri često kopiraju ono što vide u prirodi da bi poboljšali svoje izume i s pravom žele da im drugi odaju priznanje za njihova dostignuća. Da li je logično odati priznanje čoveku zbog njegovih izuma i dostignuća, a ne odati čast Stvoritelju za njegove nenadmašne izume?

Da li je razumno smatrati da je avion napravljen, a da je ptica nastala slučajno?

 Kako možeš ispitati dokaze

 Svoje verovanje u stvaranje možeš ojačati tako što ćeš ispitati dokaze iz prirode.

 Predlog: Ukucaj izraz (sa znacima navoda) „igra slučaja ili delo stvoritelja“ u polje za pretragu u ONLAJN BIBLIOTECI. Zatim iz rubrike „Igra slučaja ili delo Stvoritelja?“ u časopisu Probudite se! odaberi neke naslove koji te zanimaju. U svakom od tih članaka izdvoj ono što te oduševljava u prirodi. Zašto te to uverava da postoji Stvoritelj?

 Istražuj dublje: Pomoću sledećih brošura detaljnije istraži dokaze o stvaranju.

  •  Da li je život nastao stvaranjem?

    •   Zemlja ima savršenu poziciju u svemiru i sve uslove za život. (Vidi strane 4-10.)

    •   U prirodi postoje dokazi koji govore u prilog dizajnu. (Vidi strane 11-17.)

    •   Biblijski zapis o stvaranju iz Postanka u skladu je s naukom. (Vidi strane 24-28.)

  •  Poreklo života – pet pitanja koja zaslužuju odgovor

    •   Život nije mogao nastati sam od sebe iz nežive materije. (Vidi strane 4-7.)

    •   Živi organizmi su previše složeni da bi se razvili sami od sebe spletom okolnosti. (Vidi strane 8-12.)

    •   Količina informacija koju može sadržati genetski kod prevazilazi sva savremena tehnološka dostignuća. (Vidi strane 13-21.)

    •   Nisu sve vrste živih bića nastale od jednog zajedničkog pretka. Na osnovu fosilnih ostataka vidi se da su glavne grupe životinja nastale odjednom, a ne da su se postepeno razvijale. (Vidi strane 22-29.)

 „Za mene je priroda najsnažniji dokaz da Bog postoji – počevši od životinja pa sve do svemira i reda koji u njemu postoji“ (Tomas).