Skip to content

Skip to table of contents

Wa ci Kũlĩha?

Wa ci Kũlĩha?

Momo lie Yosefe a lipemuila osimbu ka lisangele la Fareo?

Ociluvialuvia cimue vocimano kegito yosimbu ci lekisa ulume o kasi oku pemula esinga

Ndomo ci lekisiwa vulandu welivulu Liefetikilo, Fareo wa tuma oku vilikiya lonjanga Yosefe u Heveru wa kala vokayike oco a situlule olonjoi viaye via kala oku u sakalaisa. Otembo yaco, Yosefe wa kala ale vokayike anyamo alua. Ndaño Fareo wo vilikiya lonjanga, pole, Yosefe wa sanda otembo yoku lipemula. (Efetikilo 39:20-23; 41:1, 14) Usonehi poku tukula ondaka eyi yi moleha ndu okuti yi sulemo, ci lekisa okuti wa kũlĩhile ciwa ovituwa via va Egito.

Oku kulisa olonjele ca kala ocituwa cimue ca siatele pokati kolofeka vialua kosimbu, oku kongelamo va Heveru. O Enciclopédia de Literatura Bíblica, Teológica e Eclesiástica, de McClintock e Strong, yi lekisa okuti, “va Egito Kutundilo, ovo lika ka va tavele oku kulisa olonjele.”

Anga hẽ va Egito va enda oku pemula lika olonjele? O revista Biblical Archaeology Review yi lekisa okuti ovituwa via va Egito, via kisikile okuti oco omunu a ka lisange la Fareo wa sukilile oku lipongiya ndeci a lipongiya oku enda konembele. Omo liaco, Yosefe wa sukilile oku pemula esinga liosi vutue kuenda lio vetimba.

Ulandu welivulu Liovilinga u lekisa okuti isia ya Timoteo wa kala u Helasi. Anga hẽ ci lomboloka okuti eye wa kala onyitiwe yo ko Helasi?

Citava okuti sio. Vovikanda upostolo Paulu a soneha, olonjanja vimue wa tukula omanu vosi vana ka va kalele va Yudea vati va Helasi ale va Helenu. (Va Roma 1:16; 10:12) Limue pokati kesunga liaco lieli okuti, elimi lio Helasi kuenda ovituwa viomanu vo kofeka yo Helasi lia lisanduila kovambo ana Paulu a kundila.

Kosimbu, helie wa tendiwile okuti u Helasi? Kocita ca kuãla O.Y., ulume umue u Atenai o tukuiwa hati, Isócrates, wa vangula lesanju ndomo ovituwa via va Helasi via lisanduila voluali. Eye wa popia hati: “Vana va kuatisiwa lelongiso lietu ovo va tukuiwa okuti va Helasi, okuti halonyitiweko vio ko Helasi.” Citava okuti isia ya Timoteo kuenda omanu vakuavo Paulu a tukula okuti va Helasi, va tukuiwile ño okuti va Helasi omo liovituwa via va Helasi, pole, ka va kaile olonyitiwe vio ko Helasi.—Ovilinga 16:1.