Skip to content

Skip to table of contents

Wa ci Kũlĩha?

Wa ci Kũlĩha?

Uvangi upi ukuavo okuti Hawembimbiliyako u lekisa okuti va Isareli va kala apika Kegito?

Embimbiliya li lombolola okuti va Midiane noke yoku ambata Yosefe Kegito, Yakoba kumue lepata liaye, va tunda ko Kanana oku ilukila Kegito. Kuenje va Tungila pocitumãlo ci tukuiwa hati Gosene, pongave lo Nilu. (Efet. 47:1, 6) Va Isareli va “va siata muẽle, va lua, va pama enene.” Va Egito va kuatela va Isareli usumba kuenda va va kapa kupika.—Etu. 1:7-14.

Vamue vakuakupisa koloneke vilo, va siata oku sepula ulandu waco loku u tukula okuti wesanda. Pole, kuli ulandu u lekisa okuti omanu va tukuiwa okuti, va Semite * va kala apika Kegito yosimbu.

Ndeci, vakuakulembulula va sanga ovitumãlo vimue konano yo ko Egito. Onoño yimue yi tukuiwa John Bimson, wa popia hati, kuli ovovangi a pitahãla 20 kovitumãlo viovitumbulukila via Semi konano yaco yo ko Egito. Onoño yikuavo yi tukuiwa hati, James K. Hoffmeier, wa popia hati: “Okupisa kunyamo 1800 toke 1540 O.Y., o Egito ya kala ocitumãlo cimue ca posoka komanu va vangoaile elimi lio Semite kutundilo wo Asia.” Wamisako hati: “Otembo ya lisoka leyi yafendeli va Yehova vo kosimbu kuenda ya lisokavo lotembo kumue lekalo tu tanga kelivulu Liefetikilo.”

Kuli uvangi ukuavo watiamẽla kombuelo yo Egito. Vociña cimue ca sonehiwa okupisa kunyamo (2000 toke kunyamo 1600 K.K.) mu sangiwa olonduko viapika va endaile oku talavaya vonjo yimue kombuelo yo ko Egito. Ci pitahãla 40 kolonduko viaco via va Semita. Apika vaco, va kala vakuakuteleka, vakuakutonga kuenda olonalavayi vikuavo. Noño Hoffmeier, wa popia hati: “Ci pitahãla 40 ko va Semita va pangele onepa konjo yaco [kombuelo yo ko Egito] etendelo liaco Kegito kongave, citava okuti lia kala etendelo linene.”

Ulume umue ukuakulembulula o tukuiwa David Rohl, wa soneha okuti olonduko vimue viapika “vi sangiwa Vembimbiliya.” Ndeci, voviña vimue mu sangiwa olonduko ndeci, Yisakare, Asiere, kuenda Sifira. (Etu. 1:3, 4, 15) David Rohl wamisako hati: “Ovovangi a-a o kosimbu, a lekisa okuti va Isareli va kala muẽle Kegito ndapika.”

Onoño Bimson, wa popia hati: “Ulandu Wembimbiliya u tukula upika Kegito loku yovuiwa kumandekua, ulandu umue wa suapo.”

^ tini. 4 Semite, onduko yimue yi tunda ku Semi okuti, umue pokati komãla vatatu va Noha. Ovitumbulukila via Semi citava okuti mua kongela va Elame, va Asuria, va Kaldea, va Heveru, va Suria kuenda apata alua o ko Arabia..