Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YO KOÑOÑO | SUKU O TENDA NDATI UYAKI?

Ndomo Suku a Tenda Uyaki Koloneke Vilo

Ndomo Suku a Tenda Uyaki Koloneke Vilo

Koloneke vilo omanu va kasi oku talisiwa ohali. Omanu olonjanja vialua va likutilila ku Suku oku pinga ekavuluko kuenda va siata oku li pula nda eteke limue va ka kuata ekavuluko liaco. Anga hẽ Suku o yevelela epingilo liavo liekuatiso? Nye eye a sima catiamẽla komanu vana va linga onepa kuyaki oco va li yovole kohali? Anga hẽ Suku o sanjukila alikolisilo avo kuenda o tenda ovoyaki aco ndu okuti esunga?

O Harmagedo uyaki u ka malako ovoyaki osi

Catete, ci tu lembeleka oku kũlĩha okuti Suku o lete ohali yi kasi oku pita voluali luosi, kuenda o kuete onjongole yoku yi malako. (Osamo 72:13, 14) Suku, Vondaka yaye Embimbiliya wa likuminya hati: ‘Ava va kasi oku talisiwa ohali, va ka tambula ekavuluko.’ Kotembo yipi? “Eci Ñala Yesu a tukuluka tunde kilu lovangelo vaye va pama . . . kuenje o fetuluinya ava ka va kũlĩhile Suku, lava ka va tava kondaka yiwa ya Ñala yetu Yesu.” (2 Va Tesalonike 1:7, 8) Esituluilo liaco lia Yesu, li ka tẽlisiwa kovaso yoloneke, vuyaki Embimbiliya li tukula hati, “ovita vieteke linene lia Suku Tõlo,” lia kũlĩhĩwavo okuti Harmagedo.—Esituluilo 16:14, 16.

Suku o ka tuma Omõlaye Yesu Kristu lovangelo vakuavo okuti omanu havoko oco va yake lolondingaĩvi. Ovangelo vaco va ka malako ungangala wosi.—Isaya 11:4; Esituluilo 19:11-16.

Toke cilo ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kuyaki ka ca pongolokele. Eye o tenda uyaki ndonjila yiwa yoku malako ungangala levĩho. Tunde kosimbu, Suku eye lika o kuete omoko yoku sokiya otembo uyaki umue u lingiwa, kuenda oku nõla omanu va panga onepa kuyaki waco. Ndomo tua ci konomuisa, Suku wa sokiya ale okuti uyaki u ka malako evĩho kuenda oku teyuila olondingesunga u ka lingiwa kovaso yoloneke Lomõlaye Yesu Kristu. Ci lomboloka okuti, Suku ka sanjukila ovoyaki a siata oku pita voluali luosi, ndaño kuli esunga lioku ci linga.

Kũlĩhĩsa ndoco: Sokolola okuti omunu la manjaye va fetika oku litĩla osimbu isia yavo ka kasi konjo. Ovo va liwekapo oku litĩla kuenda va telefonalela isiavo. Kuenje umue pokati kavo o popia okuti ukuavo eye wa fetika oku litĩla, osimbu okuti ukuavo o popia okuti, wa ci linga omo o sanumũla. Noke lioku sapuila isia ovina via pita, omunu lomunu o lavoka okuti isia u teyuila. Pole, isia noke yoku va yevelela o va sapuila oco va kevelele toke eci eye a pitĩla konjo oco a tetulule ocitangi caco. Kavali kavo va liwekapo kamue. Pole, noke va fetika vali oku litĩla. Eci isia a pitĩla konjo ka sanjukila ovina va linga, kuenje o va kangisa momo ka va pokuile kokuaye.

Koloneke vilo, olofeka via siata oku linga ovoyaki, olonjanja vialua vi pinga ekuatiso ku Suku. Pole, Suku ka kuatisa kovoyaki a siata oku lingiwa. Vondaka yaye Embimbiliya wa popia hati: “Ko ka fetuluinyi umue cĩvi leci cĩvi,” kuenda “ko ka lifetuluinyi.” (Va Roma 12:17, 19) Handi vali, wa handeleka omanu oco va ‘lavoke kokuaye lepandi’ toke eci eye a tetulula ovitangi viaco ko Harmagedo. (Osamo 37:7) Eci olofeka vi nõlapo oku linga uyaki okuti ka va kevelela vali otembo Suku a sokiya, eye o tenda ovoyaki aco ndocina cimue ka ca sungulukile kuenda ka ci sanjukila. Vokuenda kuyaki wo Harmagedo, Suku o ka lekisa onyeño yaye kuenda o ka malako ovoyaki osi a siata oku lingiwa lolofeka poku ‘imula ovita toke kesukiyo liongongo.’ (Osamo 46:9; Isaya 34:2) Omo liaco, uyaki wo Harmagedo u ka kala esulilo liovoyaki osi.

Esulilo liovoyaki, amue pokati kasumũlũho Usoma wa Suku u ka nena. Yesu wa tukula Usoma waco poku likutilila hati: “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.” (Mateo 6:10) Usoma wa Suku ka u ka malako lika ovoyaki, pole, u ka malako ono yuyaki okuti, ungangala. a (Osamo 37:9, 10, 14, 15) Eli olio esunga lieci olondonge via Yesu vi lavokaila lesanju asumũlũho Usoma wa Suku.—2 Petulu 3:13.

Tu kevelela toke otembo yipi, oco Usoma wa Suku u maleko ohali, ungangala kuenda evĩho? Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Viembimbiliya, ku lekisa okuti tu kasi “koloneke via sulako” violuali lulo. (2 Timoteo 3:1-5) b Oloneke viaco via sulako ndopo vi sulila eci Usoma wa Suku u ka nena uyaki wo Harmagedo.

Omanu vana okuti ka va “pokola kolondaka viwa via Ñala yetu Yesu,” va ka pondiwa kuyaki waco. (2 Va Tesalonike 1:8) Pole, ivaluka okuti Suku ka sanjukila olofa viomunu laumue, oku kongelamo okufa kuolondingaĩvi. (Esekiele 33:11) Omo okuti Suku “ka yongola okuti umue o nyõleha” kuyaki wa sulako, eye ecelela okuti olondaka viwa viatiamẽla ku Ñala yetu Yesu vi “kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi,” osimbu esulilo ka lieyile handi. (2 Petulu 3:8, 9; Mateo 24:14; 1 Timoteo 2:3, 4) Lekuatiso liupange woku kunda u kasi oku lingiwa Lolombangi Via Yehova, omanu koloneke vilo va kuete epuluvi lioku kũlĩha Suku, oku pokola kalongiso a Yesu, kuenda oku ka mola otembo yina okuti ka ku ka kala vali uyaki.

a Usoma wa Suku u ka kundula unyali wa velapo womanu okuti, olofa. Ndomo ca lekisiwa kemẽla 16, Suku o ka pindula omanu valua va fa, oku kongelamo vana va fa omo liuyaki.

b Oco o sange alomboluilo akuavo atiamẽla koloneke via sulako tanga ocipama 9 velivulu Embimbiliya li Longisa Nye? lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.