Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ko oi te Igoa o te Atua?

Ko oi te Igoa o te Atua?

I te taimi e taumafai ke iloa ne koe se tino, a te mea muamua e manako koe o fai ko te fesili atu, “Ko oi tou igoa?” Kafai ne ‵sili atu ne koe a te fesili tenā ki te Atua, ne a ana pati ka fai mai?

“Au ko Ieova. Tenā toku igoa.”Isaia 42:8.

E mata, a te igoa tenā e fou ki a koe? E mafai, me e tokouke a tino ‵fuli o te Tusi Tapu e se fakaaoga malosi ne latou te igoa o te Atua i koga kolā e ‵tau o fakaaoga i ei. E sui faeloa ne latou ki te ‵tofi ko te “ALIKI.” Kae ko te igoa o te Atua e sae mai faka-7,000 taimi i tusitusiga muamua loa o te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu. A te igoa tenā e aofia i ei a mataimanu Epelu e fa, kolā e fetaui ‵lei ki mataimanu konei YHWH io me ko te JHVH, kae ne masani eiloa o ‵fuli sāle ki a “Jehovah” i te ‵gana Palagi.

A te igoa o te Atua e sae mai eiloa i tusitusiga Epelu katoa kae ne maua i ‵fuliga e uke

Fuaiupu Mai te Salamo i Peluga Tusi Mai te Tai Mate Senitenali Muamua T.A., ‵GANA EPELU

‵Fuliga a Tyndale 1530, ‵GANA PALAGI

Reina-Valera version 1602, ‵GANA SEPANIA

Union Version 1919, ‵GANA SAINA

TE POGAI E TĀUA I EI TE IGOA O TE ATUA

E tāua eiloa te igoa tenā ki te Atua. E seai se tino ne tuku atu ne ia te igoa tenā ki te Atua; ne filifili eiloa ne ia te igoa tenā mō ia. Ne folafola mai a Ieova: “Tenei toku igoa ki te se-gata-mai, kae tenei te igoa ka masaua ei au ne kautama katoa.” (Esoto 3:15) I te Tusi Tapu, e uke fakafia atu a taimi e sae mai i ei te igoa o te Atua telā ko Ieova i lō a nisi tofi aka o ia e pelā mo te Atua Malosi Katoatoa, Tamana, Aliki, io me ko te Atua. E se gata i ei, e sae fakafia mai faeloa te igoa tenā i lō a igoa o nisi tino pelā mo Apelaamo, Mose, Tavita io me ko Iesu. Kae ko te loto foki eiloa o Ieova ke iloa ne tino katoa a tena igoa. E fai mai te Tusi Tapu: “Ke iloa ne tino me i a koe, telā ko Ieova tou igoa, ko koe tokotasi fua te Atua Tafasili i te Maluga i te lalolagi kātoa.”—Salamo 83:18.

E tāua eiloa te igoa tenā ki a Iesu. E pelā mo te mea telā e masani o taku ki te ‵Talo o te Aliki, ne akoako ne Iesu ana soko ke fakatagi atu ki te Atua e auala i pati konei: “Ke tapu tou igoa.” (Mataio 6:9) Ne ‵talo atu eiloa a Iesu ki te Atua, penei: “Toku Tamana, faka‵malu tou igoa.” (Ioane 12:28) Ne fakamuamua eiloa ne Iesu i tena olaga a te faka‵maluga o te igoa o te Atua, kae tenei te pogai ne mafai o fai atu a ia i tena ‵talo, penei: “Ko oti ne fakailoa atu ne au tou igoa kae ka toe fakailoa atu ne au.”—Ioane 17:26.

E tāua eiloa te igoa tenā ki tino kolā e iloa ne latou te Atua. Ne malamalama eiloa a tino o te Atua i aso mua me i te lotou puipuiga mo te fakaolataga e isi sena sokoga ki te igoa totino o te Atua. “A te igoa o Ieova se taoa malosi. E tele ki ei a te tino amiotonu kae maua i ei se puipuiga.” (Faataoto 18:10) “Ko tino katoa kolā e ka‵laga ki te igoa o Ieova ka ‵sao.” (Ioelu 2:32) E fakaasi mai i te Tusi Tapu me i te igoa o te Atua e faka‵kese i ei a latou kolā e tavini atu ki a ia. “Me i tino katoa ka sa‵sale, ko tino taki tokotasi i igoa o olotou atua, kae ka sa‵sale tatou i te igoa o Ieova te ‵tou Atua ki te se-gata-mai, se-gata-mai eiloa.”—Mika 4:5; Galuega 15:14.

TE UIGA O TE IGOA O TE ATUA

E lavea atu i te igoa a te tu ‵kese eiloa o te Atua. Ne fakaiku aka ne tino ‵poto e tokouke me i te igoa Ieova e fakauiga ki te “E Fai ne Ia so se Mea.” Ne fakamaina mai ne Ieova te Atua a te uiga o tena igoa i te taimi ne fakasino atu ei a ia ki a ia eiloa i ana pati konei ne fai atu ki a Mose: “Ka Fai Eiloa Au mo Fai a te Mea Telā e Filifili Au o Fai.” (Esoto 3:14) Tela la, e uke atu a mea e fakaata mai ne te igoa o te Atua i lō tena tofi fua e pelā me ko te Mafuaga o mea katoa ne faite. E fakaasi mai i tena igoa me e mafai o fai ne ia so se mea e manako a ia o fai pelā foki mo ana mea ne faite ke fakataunu i ei a tena fuafuaga. E tiga eiloa e mafai o fakamatala mai ne tofi o te Atua a tena tulaga, tulaga pule, io me ko tena malosi, kae ko tena igoa fua telā ko Ieova, e fakasino atu ki ei a mea katoa e uiga ki a ia mo mea kolā e filifili ke fai ne ia.

E fakaata mai i te igoa me i te Atua e saga tonu mai ki a tatou. E fakaasi mai i te uiga o te igoa o te Atua a tena atafai ki ana mea ne faite, e aofia i ei tatou. E se gata i ei, a te manatu me e manako te Atua ke iloa ne tino katoa a tena igoa, se fakaasiga me e manako a ia ke iloa ne tatou a ia. Tela la, ne gasue muamua eiloa a ia o fakailoa mai ki a tatou a tena igoa a koi tuai o ‵sili atu tatou ki tena igoa. E manino ‵lei, me e manako te Atua ke ‵kilo atu tatou ki a ia e pelā me se Tino tonu telā e mafai o fakapili‵pili atu ki ei, kae e se pelā me se atua telā e ‵mao kae tō maluga.—Salamo 73:28.

A te fakaaogaga o te igoa o te Atua e fakaasi atu i ei a te ‵tou fia‵fia ki a ia. Ke fai se fakatusaga, e mafai o fakamolemole atu koe ki sou taugasoa ke fakaaoga tou igoa tonu. Ka pefea ou lagonaga māfai e se fakaaoga faeloa ne te tino tenā a tou igoa? Fakamuli loa, kāti ka mafaufau koe me e mata, e manako te tino tenā ke fakapilipili mai ki a koe io me ikai. Kae e penā foki loa a te Atua. Ne fakaasi mai ne Ieova a tena igoa ki tino, kae e fakamalosi foki ne ia tatou ke fakaaoga tena igoa. Kafai e fai tatou penā, e fakaasi atu ne tatou ki a Ieova me e ma‵nako tatou o fakapili‵pili atu ki a ia. Tenā te pogai e iloa foki ne ia a tino kolā e “mafaufau ‵loto ki tena igoa”!—Malaki 3:16.

A te tauloto ki te igoa o te Atua ko te auala tāua muamua ke iloa a ia. Kae e se ‵tau fua o gata tatou i konā. E ‵tau o iloa ‵lei ne tatou a te Tino telā e fakaigoa ki te igoa tenā. E ‵tau o tauloto ne tatou me ko ia se vaegā tino pefea.

KO OI TE IGOA O TE ATUA? A te igoa o te Atua ko Ieova. E lavea atu i te igoa tenā a te tu ‵kese o te Atua e pelā me ko te Tino telā e mafai o fakataunu ne ia tena fuafuaga