Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

AKOAKOGA I TE 2

Te Auala ke Loto Maulalo

Te Auala ke Loto Maulalo

SE A TE LOTO MAULALO?

A tino loto maulalo ne tino āva. E se uiga fia sili latou, io me fakamoe‵moe ke ‵kilo atu nisi tino ki a latou me ne tino tāua. Kae ko te tino loto maulalo e fiafia tonu ki nisi tino kae fiafia o tauloto mai nisi tino.

Nisi taimi e ma‵natu a nisi tino me i te tino loto maulalo se tino ‵seva. A te ‵tonuga loa, se uiga tāua telā e fesoasoani ki tino ke iloa ne latou olotou vāivāiga mo olotou tapula.

KAIA E TĀUA EI TE LOTO MAULALO?

  • Te loto maulalo e aoga ki va fakataugasoa. “A tino loto maulalo e faigofie o fai taugasoa mo nisi tino,” ko pati i te tusi ko The Narcissism Epidemic. E toe fai mai me i tino penā e “faigofie atu ke fesokotaki ki tino e tokouke.”

  • Te loto maulalo e aoga ki te olaga o tau tamaliki i aso mai mua. Kafai e tauloto tau tama ke iloa ne ia o loto maulalo ka aoga te mea tenā ki a ia i te taimi nei mo aso mai mua—e pelā mo te taimi e salasala ei ki se galuega ‵togi. “A te talavou telā ko tō lasi te loto talitonu ki a ia, e se iloa ne ia ana tapula, ka se mafai o ‵lei ana mea e fai māfai ko ‵sala ki se galuega,” ko pati a Dr. Leonard Sax. “Kae ko te talavou telā e fia iloa tonu ne ia a te mea telā e tāua ki te tino i a ia te galuega ka mafai o maua ne ia te galuega.” *

TE AUALA KE AKOAKO ATU TE LOTO MAULALO

Fakamalosi tau tamaliki ke sē tō fakatāua ne ia a ia eiloa.

FAKATAKITAKIGA MAI TE TUSI TAPU: “Kafai e mafaufau se tino i a ia e tāua kae tela la e seai sena aoga, ko fakaloiloi ne ia a ia eiloa.”—Kalatia 6:3.

  • Kalo kea‵tea mai tugapati faka‵se tino. A tugapati pelā mo te “A mea katoa e moemiti koe ki ei ka taunu” mo te “E mafai o maua ne koe so se mea e manako koe ki ei” e mafai o ‵tagi gali mai, kae e masani o se ti ‵tonu a mea konā. Ka mafai o manuia au tama‵liki māfai e isi ne olotou fakamoemoega aoga ke kausaki ki ei kae ga‵lue malosi ke fakataunu aka.

  • Tavae te mea ne fai ne ia. A te fai atu ki te tamaliki me i a ia ko oko loa i te “‵lei” e se fakamalosi aka ei te loto maulalo. Fai ke iloa ne ia te mea ne fai ne ia telā ne gali ki a koe.

  • Fakatapula te fakaaoga ne tau tamaliki te itaneti. Se mea masani o tavae ne tino a latou eiloa i luga i te itaneti—e fakaasi atu ei ne te tino ana taleni mo mea ne fai ne ia—se mea telā e ‵kese ‵ki mo te loto maulalo.

  • Fakamalosi tau tamaliki ke fakatoese fakavave atu. Fesoasoani ki tau tamaliki ke iloa ne ia te mea ‵se ne fai ne ia kae ke fakaasi atu.

Fakamalosi te loto fakafetai i a latou.

FAKATAKITAKIGA MAI TE TUSI TAPU: “Fakaasi atu te otou loto fakafetai.”—Kolose 3:15.

  • Te loto fakafetai ki mea ne faite. E ‵tau o tauloto a tama‵liki ke maua ne latou te loto fakafetai ki mea o te natula kolā e fakalago‵lago tatou ki ei ke ola tatou. E ma‵nako tatou ki te ea ke mā‵nava ki ei, vai ke inu ki ei, mo meakai ke ‵kai ki ei. Fakaaoga a mea konei ke fakamalosi aka i a latou te loto fakafetai mo te fakaofoofogia o mea ‵gali katoa ne faite i te lalolagi.

  • Te loto fakafetai ki tino. Fakamasaua ki tau tamaliki me e tāua atu a nisi tino i a ia i so se feitu, kae e se ‵tau mo ia o loto masei ki te atamai mo mea e mafai ne nisi tino o fai, kae ke taumafai o tauloto mai i a latou.

  • Fakaasi te loto fakafetai. Akoako tau tamaliki ke iloa ne ia o fai atu fakafetai, e se i ana pati fua kae ke fai atu mo te loto fiafia tonu. A te uiga loto fakafetai ka fesoasoani mai ke tumau tatou i te loto maulalo.

Akoako au tama‵liki ke iloa ne latou te tāua o te tavini atu ki nisi tino.

FAKATAKITAKIGA MAI TE TUSI TAPU: “Kae i te loto maulalo mo te manatu me e tāua atu a nisi tino i a koutou, ke se onoono fua koutou ki mea e ‵lei ei koutou kae ki mea foki e ‵lei ei a nisi tino.”—Filipi 2:3, 4.

  • Fai ke isi ne galuega e fai ne tau tamaliki. Kafai e seai ne galuega e tuku ne koe ke fai ne tau tamaliki ka mafai o mafaufau a ia me tāua atu a mea kolā e manako a ia o fai. E ‵tau o fakamuamua a galuega i te kāiga kae tulaga lua a tafaoga. Fai ke iloa ne ia te aoga o ana galuega ki nisi tino mo te loto fakafetai mo te āva ka maua ne ia mai nisi tino ona ko ana galuega ne fai mō latou.

  • Faka‵mafa atu me i te faiga o galuega ‵lei mō nisi tino se tauliaga. A te faiga o mea mō nisi tino se auala e tasi e lavea atu ei te matua ‵lei o tau tamaliki. Tela la, fakamalosi tau tamaliki ke iloa ne ia a tino kolā e ma‵nako ki se fesoasoani. Sau‵tala mo ia ki mea e ‵tau o fai ne ia ke fesoasoani ki a latou. Fakamālō kae ‵lago atu foki ki a ia i ana taumafaiga o fesoasoani ki nisi tino.

^ pala. 8 Mai te tusi ko The Collapse of Parenting.