Fanatu ki te fakasologa

E Pefea a Foliga o Iesu?

E Pefea a Foliga o Iesu?

Te tali mai te Tusi Tapu

E seai se tino e iloa faka‵lei ne ia a foliga o Iesu me e se fakamatala mai ana foliga i te Tusi Tapu. E fakaasi mai i ei me e se tāua ana foliga faka-te-foitino. Kae e mafai o iloa ne tatou a foliga masani o Iesu mai nisi manatu i te Tusi Tapu.

  • Nisi fakamatalaga: A Iesu se Iutaia kae kāti e isi ne foliga mo uiga o tino Alapi mo tino Epelu ona ko tena mātua. (Epelu 7:​14) Kae kāti e se tu ‵kese ana foliga. I te taimi e tasi ne mafai o faimalaga lēmū atu a ia mai Kalilaia ki Ielusalema e aunoa mo te lavea ne tino a ia. (Ioane 7:​10, 11) Kae kāti ne seki tu ‵kese foki ana foliga mai foliga o ana soko ‵pili. Mafaufau ki a Iuta te Isikaliota telā ne ‵tau o fakasino atu ne ia a Iesu ki se potukau o tino kolā ne olo atu o puke fakapagota a ia.​—Mataio 26:47-​49.

  • Te ‵loa o tena ulu: Kāti e seki ‵loa a te ulu o Iesu, me e fai mai te Tusi Tapu “i te faka‵loa o laulu se mea fakalumalumagina ki te tagata.”​—1 Kolinito 11:14.

  • Talafa: Ne isi se talafa o Iesu. Ne tautali atu a ia ki te tulafono faka-Iutaia telā e fakatapu ei a tāgata ma‵tua ke ‘‵kati valevale olotou talafa.’ (Levitiko 19:27; Kalatia 4:4) E taku mai foki i te Tusi Tapu a te talafa o Iesu i se valoaga e uiga ki ana logo‵maega.​—Isaia 50:6.

  • Foitino: E lavea atu i fakaasiga katoa me i a Iesu e malosilosi tena foitino. I te faiga o tena galuega, ne faimalaga atu a ia i se fia o maila. (Mataio 9:​35) Ne ‵fulu faka‵ma ne ia te faletapu i Iutaia fakalua taimi, mai te ‵tule ne ia a taipola a tino ‵fuli tupe, kae ne afuli ne ia a lafu manu ki se ‵kini. (Luka 19:45, 46; Ioane 2:​14, 15) E fai mai te McClintock and Strong’s Cyclopedia: “E fakaasi mai i te tala kātoa a tusi evagelia me i te foitino o [Iesu] e ‵lei kae malosi.”​—Tusi IV, itulau 884.

  • Ana foliga: E atafai kae loto alofa a Iesu, kae e mautinoa me ne lavea atu eiloa i ana foliga a mea konā. (Mataio 11:28, 29) E ‵sala a tino valevale ki fakamafanafanaga mo se fesoasoani mai i a ia. (Luka 5:​12, 13; 7:​37, 38) Ke oko ki tama‵liki, e se ma‵taku māfai e nofo mai a ia.​—Mataio 19:13-​15; Maleko 9:​35-​37.

Manatu ‵se e uiga ki foliga o Iesu

Manatu ‵se: E kinau mai a tino me i a Iesu kāti se tino Afelika me i te tusi o Fakaasiga e fakatusa i ei ana laulu pelā mo fulufulu o mamoe kae ko ana vae ne “malapulapu pelā me ne palasi.”​—Fakaasiga 1:​14, 15, The New Jerusalem Bible.

Manatu tonu: Ne fakatoka te tusi o Fakaasiga “i fakailoga.” (Fakaasiga 1:1) A te fakamatalaga o te laulu mo vae o Iesu, ne mea fakatusa kolā e fakaasi mai i ei a uiga o Iesu mai tua o tena toetuga, kae e se fakamatala mai i ei ana foliga faka-te-foitino i tena nofoga i te lalolagi nei. I te fai atu me i te “ulu mo ana laulu [o Iesu] e ‵kena e pelā mo te ‵kena o fulufulu o mamoe, e pelā mo te kiona,” e fakaaoga i te Fakaasiga 1:​14 a te ‵lanu, kae e se ko foliga ke fai ei se fakatusaga. E fakaata mai i te mea tenei a tena poto e ‵tusa mo te leva o tena olaga. (Fakaasiga 3:​14) A te fuaiupu tenei e se fakatusatusa i ei a foliga o te laulu o Iesu ki fulufulu o mamoe kae ko te ‵lanu.

A vae o Iesu ne “pelā mo te ‵kopa ‵lei māfai ko malapu‵lapu mai i se ogaumu.” (Fakaasiga 1:​15) Ana foliga foki ne fai “pelā mo te la māfai ko ‵kasa malosi mai.” (Fakaasiga 1:​16) Ona ko te mea e seai se matakāiga e ‵pau tena ‵lanu mo fakamatalaga konei, a te fakaasiga tenei se mea fakatusa, telā e fakaasi mai i ei me i a Iesu telā ne toetu aka ko te tino “telā e nofo i te mainaga telā e se mafai o oko ki ei a tino.”​—1 Timoteo 6:​16.

Manatu ‵se: A Iesu se tino vāivāi fua.

Manatu tonu: A Iesu se tinā tagata i ana faifaiga. E pelā mo tena tu tonu atu i te taimi ne olo atu ei se vaitino o puke fakapagota a ia. (Ioane 18:​4-8) Ne ‵tau foki o malosi ‵lei a Iesu ke galue pelā me se kamuta kae fakaaoga a mea faigaluega.​—Maleko 6:3.

Kaia la ne manakogina ne Iesu a te fesoasoani ke amo tena pou fakasaua? Kae kaia ne mate a ia mai mua o nisi pagota kolā ne fakasala tasi latou? (Luka 23:26; Ioane 19:31-​33) Mai mua o tena fakasalaga ki te mate, ne vāivāi ‵ki tena foitino. Ne seki moe a ia i te po kātoa, kae ne loto mafatia a ia. (Luka 22:42-​44) I te po tenā, ne seki fai faka‵lei a ia ne te kau Iutaia kae i te taeaoakaga, ne fakasauagina a ia ne te kau Loma. (Mataio 26:67, 68; Ioane 19:​1-3) Konā nisi manatu kāti ne mate vave ei a ia.

Manatu ‵se: A Iesu ne mata fanoanoa kae mata faū.

Manatu tonu: Ne fakaata atu ne Iesu i se auala ‵lei katoatoa a uiga o tena Tamana faka-te-lagi ko Ieova, telā e fai mai te Tusi Tapu me ko “te Atua fiafia.” (1 Timoteo 1:​11; Ioane 14:9) A te ‵tonuga loa, ne akoako ne Iesu a nisi tino e uiga ki te auala ke maua te fiafia. (Mataio 5:​3-9; Luka 11:28) Konei a manatu ‵tonu e fakaasi mai i ei me ne lavea faka‵lei atu i foliga o Iesu a te fiafia.