Te Tusi a Luka 22:1-71

  • Aofaga a faitaulaga ke tamate a Iesu (1-6)

  • Fakatokaga mō te ‵toe Paseka (7-13)

  • Ko te kamataga o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi (14-20)

  • “Ko ‵nofo fakatasi māua i te taipola mo te tino telā ka fakatogafiti ne ia au” (21-23)

  • Kinauga lasi me ko oi e sili (24-27)

  • Te feagaiga a Iesu mō se malo (28-30)

  • Ko ‵valo mai te fakafitiga a Petelu (31-34)

  • E ‵tau o fakatoka faka‵lei; pelu e lua (35-38)

  • Te ‵talo a Iesu i te Mauga o Olive (39-46)

  • Ko puke fakapagota a Iesu (47-53)

  • Ko fakafiti ne Petelu a Iesu (54-62)

  • Ko fakatauemu atu ki a Iesu (63-65)

  • Ko fakamasino i mua o te Sanetulini (66-71)

22  Ko pili mai te ‵Kaiga Fiafia o Falaoa sē Faka‵fete, telā e taku ki te Paseka.+  Kae ne salasala a faitaulaga pule mo failautusi ki se auala magoi ke tamate ei a ia,+ me i a latou ne ma‵taku i tino.+  Tenā ne ulu atu ei a Satani ki loto i a Iuta, telā e taku ko te Isikaliota, se tokotasi o te toko Sefululua,+  kae ne fano a ia o fai‵pati mo faitaulaga pule mo tino pule o te faletapu e uiga ki se auala ke fakatogafiti ne latou a ia.+  Ne fia‵fia malosi latou ki te mea tenei kae lotoma‵lie ke tuku atu ki a ia ne tupe siliva.+  Tenā ne talia ei ne ia kae ne kamata o salasala ki se avanoaga ‵lei ke fakatogafiti ne ia a Iesu i se koga telā e seai se vaitino i ei, ke tuku atu ki a latou.  Ko oko atu nei ki te aso muamua o te ‵kaiga o Falaoa sē Faka‵fete, telā e ‵tau o ofo atu i ei a te manu o te Paseka;+  kae ne uga atu ne Iesu a Petelu mo Ioane, ana muna: “Olo o fakatoka te Paseka ke ‵kai ei tatou.”+  Ne fai atu lāua ki a ia: “Tefea te koga e manako koe ke fakatoka ne māua?” 10  Ana muna ki a lāua: “Kiloke! Kafai e ulu atu koulua ki te fakai ka fetaui koulua mo se tagata e amo ne ia se tiā vai. Tau‵tali i a ia ki loto i te fale telā e ulu a ia ki ei.+ 11  Ko fai atu ei koulua ki te tino i o ia te fale, ‘Muna a te Faiakoga ki a koe: “Tefea te potu talimalo telā ka ‵kai ei au mo oku soko i te Paseka?”’ 12  Kae ka fakaasi atu ne te tagata tenā ki a koulua se potu lasi i luga telā e toka a mea katoa i ei. Ko fakatoka atu ei ne koulua.” 13  Olo ei lāua kae maua atu ne lāua a mea katoa kolā ne fai atu ne ia, fakatoka ei ne lāua mō te Paseka. 14  I te okoatuga ki te taimi tonu, ne sagasaga ei a ia i te taipola, fakatasi mo ana apositolo.+ 15  Kae ne fai atu a ia ki a latou: “Ne manako malosi au ke ‵kai fakatasi tatou i te Paseka tenei a koi tuai au o puapuaga; 16  me e fai atu au ki a koutou, ka se toe kai eiloa au ki ei ke oko ki te taimi e fakataunu ei te mea tenā mai lalo i te Malo o te Atua.” 17  Ne puke a ia ki se ipu, fai te fakafetai kae fai atu: “Puke te ipu tenei kae fakasolo o inu i ei, 18  me e fai atu au ki a koutou, mai te taimi nei o fano ki mua, ka se toe inu eiloa au ki te sua o te vine ke oko ki te taimi e oko mai ei te Malo o te Atua.” 19  Ne puke foki ne ia te falaoa,+ fai te fakafetai, tofitofi, kae tuku atu ki a latou, ana muna: “E fakauiga te mea tenei ki toku foitino+ telā ka tuku atu mō koutou.+ Ke fai faeloa te mea tenei mo fai se fakamasauaga ki a au.”+ 20  Tenā foki te mea ne fai ne ia ki te ipu i te otiga o te lotou ‵kaiga i te afiafi, ana muna: “E fakauiga a te ipu tenei ki te feagaiga fou+ e auala i toku toto,+ telā ka ‵ligi ki tua mō koutou.+ 21  “Kae kiloke! ko ‵nofo fakatasi māua i te taipola mo te tino telā ka fakatogafiti ne ia au.+ 22  E tonu, ka fano eiloa kea‵tea te Tama a te tagata e ‵tusa mo te mea telā ko oti ne fakaiku aka;+ kae kalofa eiloa i te tagata telā e fakatogafiti ne ia a ia!”+ 23  Ne kamata o sau‵tala latou i a latou eiloa me ko oi te tino i a latou telā ko pili o fai ne ia te mea tenei.+ 24  E ui i ei, ne sae aka foki se kinauga lasi i a latou me ko oi te ‵toe tino sili i a latou.+ 25  Kae ne fai atu a ia ki a latou: “A tupu o atufenua e pule atu ki luga i a latou e pelā me ne aliki, kae ko tino kolā e isi se lotou pule ki luga i a latou e fakaigoa ki Tino Fai Meaalofa.+ 26  Kae ko koutou e se ‵tau o fai penā.+ Kae ke fai te tino telā e sili i a koutou e pelā mo te ‵toe tamaliki foliki,+ kae ko te tino telā e takitaki ne ia koutou ke fai pelā me se tavini. 27  Ko oi te tino e sili atu, ko te tino telā e kai io me ko te tino telā e tavini? E a, e se ko te tino telā e kai? Kae ko au tenei e ‵nofo mo koutou kae tavini atu ki a koutou.+ 28  “E tiga te feitu tenā, ko koutou eiloa ne ‵piki ‵mau ki a au+ i oku tofotofoga;+ 29  kae ka fai ne au se feagaiga mo koutou e pelā eiloa mo te feagaiga ko oti ne fai ne toku Tamana ki a au, mō se malo,+ 30  ke mafai koutou o ‵kai kae inu i taku taipola i toku Malo,+ kae saga‵saga i nofogaaliki+ o fakamasino a matakāiga e 12 o Isalaelu.+ 31  “Simona, Simona, kiloke! ko manako a Satani ke faka‵ma a koutou katoa e pelā me ne saito.+ 32  Kae ko oti ne ‵talo malosi au mō koe ko te mea ke se galo tou fakatuanaki;+ kae ko koe, kafai e toe ‵fuli mai, ke fakamalosi atu la ou taina.”+ 33  Tenā ne fai atu ei a Petelu ki a ia: “Te Aliki, au ko toka ke olo tasi mo koe ki te falepuipui mo te mate.”+ 34  Kae ne fai atu a Iesu: “Au e fai atu ki a koe, e Petelu, ka se tagi te moa i te aso nei seiloga ko oti ne fakafiti fakatolu a koe me se iloa ne koe au.”+ 35  Ne fai atu foki a ia ki a latou: “I te taimi ne uga ei ne au koutou e aunoa mo se taga tupe mo se taga meakai mo taka,+ e a, e isi se mea ne ma‵tiva koutou i ei? Olotou muna: “Ikai!” 36  Tenā ne fai atu ei a ia ki a latou: “Kae nei la, a te tino telā e isi sena taga tupe ke ave ne ia, e penā foki te taga meakai, kae ko te tino e seai sena pelu ke na fakatau atu ne ia tena gatu mo ‵togi tena pelu. 37  Au e fai atu ki a koutou me e ‵tau o fakataunu ki a au a mea kolā ne tusi mai penei, ‘Ne aofia a ia fakatasi mo tino solitulafono.’+ Me ko fakataunu te mea tenei e uiga ki a au.”+ 38  Tenā ne fai atu ei latou ki a ia: “Te Aliki, kiloke! e lua a pelu konei.” Ana muna ki a latou: “Ko lava.” 39  I tena fanoga, ne fanatu a ia ki te Mauga o Olive e pelā mo tena masani, kae ne tau‵tali atu foki ana soko i a ia.+ 40  I tena okoatuga ki te koga tenā, fai atu ei ki a latou: “‵Talo faeloa ko te mea ke se fakaosoosogina koutou.”+ 41  Ne tai faka‵mao atu a ia kea‵tea mai i a latou,* totuli ifo ei ki lalo kae kamata o ‵talo, 42  ana muna: “Toku Tamana, kafai e manako koe ki ei, ave kea‵tea te ipu tenei mai i a au. Kae ke se fai la toku loto, kae ko tou loto.”+ 43  Tenā ne fakasae atu ei ki a ia se agelu mai te lagi o fakamalosi atu a ia.+ 44  Ona ko tena tigaina ne tumau eiloa a ia i te ‵talo malosi;+ kae ne fai tena tauta e pelā me ne motiga toto e sali‵sali ki te laukele. 45  I tena otiga ne ‵talo, tu aka ei o fano ki ana soko kae maua atu ne ia latou e ‵moe ona ko te lotou fanoa‵noa.+ 46  Ne fai atu a ia ki a latou: “Kaia e ‵moe ei koutou? ‵Tu ki luga kae ‵talo faeloa ko te mea ke se fakaosoosogina koutou.”+ 47  Kae koi faipati a ia, kiloke! ne oko mai se potukau o tino kolā ne ‵taki atu ne te tagata e igoa ki a Iuta, se tokotasi o te toko Sefululua, kae ne fanatu a ia ki a Iesu o sogi atu ki a ia.+ 48  Ne fai atu a Iesu ki a ia: “Iuta, e a, e fakatogafiti ne koe te Tama a te tagata ki se sogi?” 49  I te laveaga ne tino i ana tafa a te mea telā ko pili o tupu, fai atu ei latou ki a ia: “Te Aliki, e a, ka fakaaoga ne matou a pelu?” 50  E tokotasi te tino i a latou ne ‵kati ne ia te taliga fakaatamai o te pologa a te faitaulaga sili ke tō kea‵tea.+ 51  Kae ne tali atu a Iesu: “Ko lava.” Kae puke atu a ia ki te taliga kae faka‵lei ne ia. 52  Tenā ne fai atu ei a Iesu ki faitaulaga pule mo tino pule i te faletapu mo toeaina kolā ne olo atu o puke a ia: “A koutou na e o‵mai mo otou pelu mo pago o puke au e pelā me se tagata kaisoa?+ 53  I aso takitasi ne ‵nofo fakatasi ei au mo koutou i te faletapu+ kae ne seki puke ne koutou au.+ Kae tenei eiloa te otou taimi mo te pule o te pouliga.”+ 54  Tenā ne puke ei ne latou a Iesu kae ‵taki kea‵tea,+ ne avatu ne latou a ia ki te fale o te faitaulaga sili; kae ne tautali atu a Petelu mai i se koga tai ‵mao.+ 55  I te taimi ne faka‵ka ei ne latou te afi i te kogaloto o te koga ateatea o te fale kae saga‵saga fakatasi ki lalo, ne sagasaga foki a Petelu i konā.+ 56  Kae i te laveaga ne se pologa fafine i te mainaga o te afi a tou tagata e sagasaga mai i ei, ne kilo faka‵lei atu tou fafine ki a ia, kae fai aka: “A te tagata tenei ne ‵nofo foki mo Iesu.” 57  Kae ne fakafiti a ia, ana muna: “Toku fafine, e se iloa ne au a ia.” 58  Mai tua malie ifo, ne lavea a ia ne se isi tino kae fai atu: “A koe foki se tokotasi o latou.” Kae ne fai atu a Petelu: “Toku tagata, e se ko au.”+ 59  Kae kāti i se itula mai tua ifo i ei, ne kamata o kinau malosi atu se isi tagata: “E mautinoa eiloa me i te tagata tenei ne ‵nofo foki mo ia, me i a ia se tino Kalilaia!” 60  Kae ne fai atu a Petelu: “Toku tagata, e se iloa ne au a te mea e faipati koe ki ei.” I konā eiloa, e seki palele ana pati kae tagi te moa. 61  Ne mafuli aka te Aliki kae kilo ‵tonu atu ki a Petelu, kae ne masaua ne Petelu a pati a te Aliki ki a ia: “Koi tuai o tagi te moa i te po nei kae ko oti ne fakafiti fakatolu ne koe au.”+ 62  Fano ei a ia ki tua kae tagi mautuutu i ei. 63  Ne kamata o fakatauemu+ atu ki a Iesu a tāgata kolā ne puke fakapagota ne latou a ia, kae fusufusu foki ne latou;+ 64  kae i te otiga ne ‵pono ne latou ana mata ne fesili atu faeloa latou: “Kafai koe se pelofeta, taku mai me ko oi ne ta ne ia koe?” 65  Kae ne fai atu foki ne latou a nisi pati sē ‵tau e uke ki a ia. 66  I te okoga ki te taeao, ne maopoopo a toeaina katoa o te fono, ko faitaulaga pule mo failautusi,+ kae ne avatu ne latou a Iesu ki loto i te fale fono o te Sanetulini, kae fai atu: 67  “Kafai koe ko te Keliso, taku mai ki a matou.”+ Kae ne fai atu a ia ki a latou: “Kafai e fai atu ne au ki a koutou, e se tali‵tonu eiloa koutou ki ei. 68  E se gata i ei, kafai e fesili atu au ki a koutou, e se tali mai eiloa koutou. 69  E ui i ei, mai te taimi nei o fano ki mua, ka sagasaga eiloa te Tama a te tagata+ i te feitu fakaatamai o te Atua malosi.”+ 70  Tenā ne fai atu ei latou katoa: “Ko tena uiga, a koe ko te Tama a te Atua?” Ana muna ki a latou: “Tenā eiloa e fai mai ne koutou me ko au.” 71  Olotou muna: “Kaia e toe ‵sala ei tatou ki nisi molimau? Me ko oti eiloa ne lagona ne tatou a pati konā mai tena gutu.”+

Fakamatalaga mai lalo

Io me “ki te ‵mao o te fatu ma pei.”