Skip to content

Skip to table of contents

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu​—ʻI Noaue

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu​—ʻI Noaue

ʻI HA ngaahi taʻu siʻi ki muʻa, ko Roald mo Elsebeth, ko ha ongo meʻa mali ʻi hona taʻu 40 tupu lahí, naʻá na moʻui fiemālie ʻi Bergen, ʻa e kolo lahi taha hono ua ʻo Noaué. Fakataha mo hona ʻofefine mo e foha, ko Isabel mo Fabian, naʻa nau kau faitōnunga ʻi he ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá. Naʻe ngāue ʻa Roald ko ha mātuʻa pea ko Elsebeth ko ha tāimuʻa, lolotonga ia naʻe faivelenga ʻa Isabel mo Fabian ʻi he tuʻunga ko e ongo malanga.

Kae kehe, ʻi Sepitema 2009, naʻe fili ai ʻa e fāmilí ke fai ha meʻa kehe—ko e malanga ʻi ha uike ʻe taha ʻi ha feituʻu tuʻu mavahe. Ko ia ko Roald mo Elsebeth fakataha mo Fabian, ʻa ia naʻe taʻu 18 he taimi ko iá, naʻa nau fononga ki Nordkyn, ko ha muitolotolo ʻoku tuʻu ʻi he fonua ko Finnmark, ʻi ʻolunga ʻi he Siakale ʻĀketiká. ʻI aí, ʻi he kolo ko Kjøllefjord, naʻa nau malanga fakataha ai mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kehe ʻa ia naʻa nau haʻu foki ki he feituʻu tuʻu mavahe ko iá ke kau ʻi he ngāue fakamalangá. “ʻI he kamata ʻo e uike ko iá,” ko e manatu ia ʻa Roald, “naʻá ku ongoʻi fiemālie lahi ʻi he lava ke u fokotuʻutuʻu ʻeku ngaahi meʻá ʻi ha founga ke lava ai ʻou kau ʻi he ngāue makehe ko ení ʻi ha uike kakato.” Ka ki mui ai ʻi he uike tatau pē ko iá, naʻe kamata ke ongoʻi taʻefiemālie ʻa Roald. Ko e hā naʻe hokó?

KO HA FEHUʻI TAʻEʻAMANEKINA

“ʻI he taʻeʻamanekiná,” ko e lau ia ʻa Roald, “naʻe ʻeke mai kia kimautolu ʻe Mario, ko ha tāimuʻa ʻoku ngāue ʻi Finnmark, pe te mau loto-lelei ke hiki ki ha kolo ko Lakselv ke tokoni ki he fakatahaʻanga ʻo e kau malanga ʻe toko 23 ʻi ai.” Naʻe ʻohovale ʻaupito ʻa Roald ʻi he fehuʻi taʻeʻamanekina ko iá. ʻOkú ne fakamatala: “Ko au mo Elsebeth naʻá ma fakakaukau fekauʻaki mo e malava ke ngāue ʻi he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻú—ka ko ʻamui ange ia ʻi he taimi ʻe mavahe ai ʻa e fānaú mei ʻapí.” Ka, naʻa mo e lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho siʻi naʻá ne malanga ai ʻi he feituʻu tuʻu mavahe ko ení, naʻe malava ai ʻa Roald ke sio naʻe loto-lelei ʻa e kakaí ke ako fekauʻaki mo Sihova. Naʻa nau fiemaʻu tokoni he taimí ni—ʻikai ko ʻamui ange. “Naʻe fakahohaʻasi ʻe he fehuʻí hoku konisēnisí pea aʻu ʻo ʻikai ke u lava ke mohe ʻi he ngaahi pō ʻe niʻihi,” ko ʻene manatú ia. Naʻe ʻave leva ʻe Mario ʻa Roald mo hono fāmilí ki Lakselv, ko e maile nai ia ʻe 150 (240 km) ki he fakatonga ʻo Kjøllefjord. Naʻe fiemaʻu ʻe Mario ʻa e kau ʻaʻahí ke nau sio tonu ki he kiʻi fakatahaʻanga ʻi aí.

ʻI Lakselv, ko Andreas, ʻa e taha ʻo e mātuʻa ʻe toko ua ʻi aí, naʻá ne fakahaaʻi ange ki he kau ʻaʻahí ʻa e feituʻú mo e Fale Fakatahaʻangá. Naʻe talitali māfana ʻe he fakatahaʻangá kinautolu pea tala ange kia Roald mo Elsebeth te nau saiʻia kapau ʻe malava hona fāmilí ke hiki ange ki ai ke tokoni ki he ngāue ʻo e Puleʻangá. ʻI ha malimali, naʻe pehē ange ʻe Andreas kuó ne ʻosi fokotuʻutuʻu ha fakaʻekeʻeke ngāue maʻa Roald mo Fabian! Ko e hā ʻe fai ʻe he kau ʻaʻahí?

KO E HĀ ʻA E FILI KE FAÍ?

Ko e ʻuluaki tali ʻa Fabian naʻe pehē: “ʻOku ʻikai te u maʻu ha holi ke hiki mai.” Ko e fakakaukau atu ki hono tukuange hono ngaahi kaungāmeʻa ofi ʻa ia naʻá ne tupu hake mo ia ʻi heʻene muʻaki fakatahaʻangá pea ke nofo ʻi ha kiʻi koló naʻe ʻikai ke fakamānako ia kiate ia. Pehē foki, naʻe teʻeki ai ke ʻosi ʻene ako ke hoko ko ha tokotaha ngāue fakaʻuhilá. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe ʻeke ai kia Isabel (naʻe taʻu 21 he taimi ko iá) pe ko e hā ʻene fakakaukau fekauʻaki mo e hikí, naʻá ne pehē: “Ko e meʻa tofu pē ia kuó u fiemaʻu maʻu pē ke faí!” Ka naʻe toe pehē leva ʻe Isabel: “ʻI heʻeku fakakaukau lahi fekauʻaki mo iá, naʻá ku fifili, ‘Ko ha fakakaukau lelei moʻoni eni? Te u ʻofa nai ki hoku ngaahi kaungāmeʻá? ʻOku totonu ke u nofo pē ʻi heʻeku fakatahaʻanga ʻa ia ʻoku faingamālie mo pau ai ʻa e ngaahi meʻá?’” Ko e hā e fakafeangai ʻa Elsebeth ki he fakaafé? “Naʻá ku ongoʻi kuo ʻomai ʻe Sihova ha vāhenga-ngāue ki homau fāmilí,” ko ʻene laú ia, “ka naʻá ku toe fakakaukau fekauʻaki mo homau fale toki fakaleleiʻi foʻoú pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻi aí ʻa ia naʻa mau maʻu lolotonga e taʻu ʻe 25 kuohilí.”

Elsebeth mo Isabel

ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻa e uike makehé, naʻe foki ʻa Roald mo hono fāmilí ki Bergen, ka naʻe ʻikai lava ke taʻofi ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiane ʻi Lakselv, ko e maile nai ʻe 1,300 (2,100 km) mei ai. “Naʻá ku fai ʻa e ngaahi lotu lahi kia Sihova,” ko e lau ia ʻa Elsebeth, “pea naʻá ku fetuʻutaki hokohoko mo e ngaahi kaumeʻa naʻa mau fetaulaki mo iá ʻi he feʻaveʻaki tā mo e ngaahi hokosia.” ʻOku pehē ʻe Roald: “Naʻá ku fiemaʻu ʻa e taimi ke tali ai e fakakaukau ʻo e hikí. Pehē foki, naʻá ku fakakaukau pe ʻe malava ia ʻi ha ngaahi tuʻunga pau. ʻE fēfē haʻamau tauhi kimautolu? Naʻá ku lotu lahi kia Sihova pea talanoa mo hoku fāmilí mo e fanga tokoua taukeí.” ʻOku manatu ʻa Fabian: “Ko e lahi ange ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo iá, ko e lahi ange ia ʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻikai moʻoni ke u maʻu ha ʻuhinga lelei ke tali ʻikai ai. Naʻá ku faʻa lotu kia Sihova, pea ko e holi ke hikí naʻe faai pē ke mālohi ange.” Pea ko Isabel? Ke teuʻi ia tonu ki he malava ke hikí, naʻá ne kamata ngāue tāimuʻa pē ʻi hono kolo tupuʻangá. Hili ʻa e māhina ʻe ono ʻene ngāue tāimuʻá, lolotonga ia ʻene fakamoleki foki ʻa e taimi lahi ʻi he ako Tohi Tapu fakafoʻituituí, naʻá ne ongoʻi mateuteu ke fai ʻa e fuʻu hikí.

FOU ʻI HE NGAAHI SITEPU KE AʻUSIA AI ʻENAU TAUMUʻÁ

ʻI he fakautuutu ʻa e holi ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malangá, naʻe fou ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi sitepu ke aʻusia ai ʻenau taumuʻá. Naʻe maʻu ʻe Roald ha ngāue totongi lelei ʻa ia naʻá ne fuʻu saiʻia ai, ka naʻá ne kole ha livi mālōlō taʻu ʻe taha. Kae kehe, naʻe kole ange hono pulé ke ne nofo pē ko ha tokotaha ngāue konga-taimi—ngāue uike ua, mālōlō uike ono. “Ko ʻeku paʻanga hū maí naʻe holoki ʻaupito, ka naʻe ngāue lelei ia,” ko e lau ia ʻa Roald.

ʻOku pehē ʻe Elsebeth: “Naʻe kole mai ʻe hoku husepānití ke u feinga ke kumi ha fale ʻi Lakselv kae nofo totongi homau fale ʻi Bergen. Naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga lahi, ka naʻa mau lavameʻa. Hili atu ha vahaʻa taimi, naʻe maʻu ʻe he ongo tamaikí ha ngāue konga-taimi,” ko ʻene tānakí mai ia, “pea naʻá na tokoni kia kimaua ki hono feau ʻa e ngaahi fakamole ki he meʻakaí mo e fefonongaʻakí.”

ʻOku pehē ʻe Isabel: “Koeʻuhi ʻoku siʻisiʻi ʻa e kolo naʻa mau hiki ki aí, ko ʻeku pole lahi tahá ko hono kumi ha ngāue ke tokoniʻi au ʻi he tuʻunga ko ha tāimuʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe hā ngali ʻikai ha toe ʻamanaki.” Ka, ʻi hono fai pē ha kiʻi ngāue konga-taimi ʻe malava ke ne maʻú—ko e hiva ai lolotonga ʻa e ʻuluaki taʻú—naʻe malava ai ʻa Isabel ke feau ʻene ngaahi fakamolé. Naʻe iku fēfē ʻa e ngaahi meʻá kia Fabian? “Ke fakakakato ʻeku ako ko ha tokotaha ngāue fakaʻuhilá, naʻe kei fiemaʻu ke u ngāue ko ha tokotaha akoako. Naʻá ku fai ia ʻi Lakselv. Ki mui ai, naʻe lava ʻeku siví peá u maʻu ha ngāue konga-taimi ko ha tokotaha ngāue fakaʻuhila.”

FOUNGA NAʻE FAKALAHI AI ʻE HE NIʻIHI KEHÉ ʻENAU NGĀUÉ

Faifakamoʻoni ʻa Marelius mo Kesia ki ha fefine Sami ʻi Noaue

Ko Marelius mo hono uaifí, ʻa Kesia, naʻá na toe fiemaʻu ke ngāue ʻi he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malangá. ʻOku pehē ʻe Marelius, ʻoku taʻu 29 he taimí ni: “Ko e ngaahi malanga mo e ngaahi fakaʻekeʻeke ʻi he fakataha-lahí fekauʻaki mo e ngāue tāimuʻá naʻá ne ueʻi au ke u fakakaukau fekauʻaki mo hono fakalahi ʻeku ngāué.” Kae kehe, kia Kesia, ʻoku taʻu 26 he taimí ni, ko e fakakaukau ʻo e hiki mamaʻo mei he fāmilí ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ia. “Naʻá ku manavasiʻi ʻi he fakakaukau ʻo e mavahe mei he kakai ʻoku ou ʻofa aí,” ko ʻene laú ia. ʻIkai ko ia pē, naʻe ngāue taimi-kakato ʻa Marelius ke totongi ʻa e mōkisi honau falé. ʻOkú ne pehē: “ʻI he tokoni ʻa Sihová mo e ngaahi lotu lahi ʻa ia naʻá ma kole ai ʻene tokoni ke fai ha ngaahi liliú, naʻe malava ai ke ma fai ʻa e hikí.” ʻUluakí, naʻá na fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he ako Tohi Tapú. Naʻe fakatau leva ʻe he ongo meʻá hona falé, liʻaki ʻena ngāué, pea hiki ʻi ʻAokosi 2011 ki he kolo lahi ko Alta, ʻi he fakatokelau ʻo Noaué. ʻI aí, ke tokoniʻi kinaua ʻi hona tuʻunga ko e ongo tāimuʻá, ʻoku ngāue ai ʻa Marelius ko ha ʻakauniteni pea ngāue ʻa Kesia ʻi ha falekoloa.

Ko Knut mo Lisbeth, ko ha ongo meʻa mali he taimí ni ʻi hona taʻu 30 tupu lotolotó, naʻe maongo kia kinaua ʻa e ngaahi fakamatala he Yearbook fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá. “Naʻe ueʻi kimaua ʻe he ngaahi hokosia ko ení ke ma fakakaukau fekauʻaki mo e ngāue ʻi ha fonua mulí,” ko e lau ia ʻa Lisbeth, “ka naʻá ku toumoua koeʻuhí naʻá ku veiveiua ko e meʻa eni naʻe malava ʻe ha tokotaha anga-maheni hangē ko aú ke faí.” Neongo ia, naʻá na fou ʻi he ngaahi sitepu ke aʻusia ai ʻena taumuʻá. ʻOku pehē ʻe Knut: “Naʻá ma fakatau homa ʻapaatimení, pea ke fakahaofi ha paʻanga, naʻá ma hiki ʻo nofo mo ʻeku faʻeé. Ki mui ai, ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ngāue ʻi ha feituʻu ngāue mulí, naʻá ma hiki ʻi he taʻu ʻe taha ki ha fakatahaʻanga lea faka-Pilitānia ʻi Bergen, ʻa ia naʻá ma nofo ai mo e faʻē ʻa Lisbeth.” ʻIkai fuoloa, naʻe ongoʻi mateuteu ʻa Knut mo Lisbeth ke na hiki, pea ko ha hiki lahi ia—ki ʻIukanitā. Naʻá na foki ki Noaue he taʻu ke ngāue ʻi he māhina ʻe ua. ʻI he founga ko iá naʻá na maʻu ai ha paʻanga feʻunga ke nofo mo malanga taimi-kakato ai ʻi ʻIukanitā ʻi he toenga ʻo e taʻú.

“MOU KAMATA O VAKAI OKU LELEI A JIHOVA”

“Kuo toe vāofi ange homau fāmilí.”​—Roald

Naʻe iku fēfē ʻa e ngaahi meʻá ki he kau ngāue loto-lelei ko ení? ʻOku pehē ʻe Roald: “Naʻa mau fakamoleki fakataha ʻa e taimi lahi ange ʻi he tuʻunga ko ha fāmilí ʻi he feituʻu tuʻu mavahe ko ení ʻo laka ia ʻi he meʻa naʻa mau fai ʻi Bergen. Kuo toe vāofi ange homau fāmilí. ʻI he sio ki he fakalakalaka fakalaumālie ʻema ongo tamaikí kuo hoko ia ko ha tāpuaki.” ʻOkú ne tānaki mai: “Pehē foki, kuo mau maʻu he taimí ni ha fakakaukau fakafiemālie lahi ange ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Naʻe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ia hangē ko ia naʻa mau fakakaukau ʻe peheé.”

Naʻe sio ʻa Elsebeth ki he fiemaʻu ke ako ha lea kehe. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e feituʻu ngāue ʻo e Fakatahaʻanga Lakselv ʻoku kau ai ʻa e kiʻi kolo ko Karasjok, ʻi he uhouhonga ʻo e kau Sami—ʻa e kakai tuʻufonua ʻo e ngaahi feituʻu fakatokelau ʻo Noaue, Suēteni, Finilani, mo Lūsiá. Ko ia ke ʻai ke faingofua ange ke aʻu ki he kakai tuʻufonua ko ení, naʻe toʻo ai ʻe Elsebeth ha koosi ʻi he lea faka-Samí. ʻOkú ne lava he taimí ni ke kiʻi fetalanoaʻaki ʻi he lea ko iá. ʻOkú ne fiefia ʻi hono feituʻu ngāue foʻoú? ʻOkú ne pehē mo malimali pē: “ʻOku ou fai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu ʻe ono. Ko fē ha toe feituʻu te u loto ke ʻi ai ka ko eni pē!”

Ko Fabian, ʻa ia ʻokú ne ngāue he taimí ni ko ha tāimuʻa mo ha sevāniti fakafaifekau, ʻokú ne pehē ko ia mo Isabel naʻá na tokoniʻi ha kau taʻu hongofulu tupu ʻe toko tolu ʻi heʻenau fakatahaʻanga foʻoú ʻa ia naʻa nau fiemaʻu ha fakalototoʻa ke kau lahi ange ʻi he ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá. Ko e toʻutupu kotoa ʻe toko tolú ʻoku nau longomoʻui he taimí ni ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko hono moʻoní, ko e toko ua ʻia kinautolu naʻá na papitaiso pea ngāue ko e ongo tāimuʻa tokoni ʻi Maʻasi 2012. Ko e taha ʻi he kau taʻu hongofulu tupú naʻá ne hē mamaʻo mei he moʻoní kuó ne fakamālō kia Fabian mo Isabel ʻi heʻena tokoniʻi ia ke “toe hokohoko atu.” ʻOku pehē ʻe Fabian: “Naʻe ueʻi moʻoni au ʻi heʻene lea peheé. He meʻa fakafiefia ē ke tokoniʻi ha taha!” ʻOku pehē ʻe Isabel: “ʻI he vāhenga-ngāue ko ení, kuó u ‘kamata ai o vakai oku lelei a Jihova.’” (Saame 34:8PM) ʻOkú ne tānaki mai: “Hiliō he meʻa ko iá, ko e ngāue ʻi hení ʻoku fakalata moʻoni!”

Ko Marelius mo Kesia kuó na maʻu he taimí ni ha tuʻunga moʻui faingofua ange kae moʻui fakakoloa ange. Ko e fakatahaʻanga ʻi Alta, ʻa ia naʻá na hiki ki aí, ʻoku ʻi ai he taimí ni ʻa e kau malanga ʻe toko 41. ʻOku pehē ʻe Marelius: “ʻI he sio atu ki muí, ʻoku fakalototoʻa ʻaupito ke sio ki he liliu lahi ʻema moʻuí. ʻOkú ma fakamālō kia Sihova ʻi he malava ke ma ngāue kiate ia ʻi heni ʻi he tuʻunga ko e ongo tāimuʻa. ʻIkai ha meʻa ʻe toe fakafiemālie ange.” ʻOku tānaki mai ʻe Kesia: “Naʻá ku ako ke falala kakato ange kia Sihova, pea kuó ne tokangaʻi lelei kimaua. Naʻá ku toe ʻiloʻi ko e nofo mamaʻo ʻaupito mei hoku ngaahi kāingá naʻe tokoniʻi ai au ke u fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi mōmeniti naʻá ma fakamoleki fakatahá ʻo toe lahi ange. Kuo ʻikai ʻaupito haʻaku fakaʻiseʻisa ʻi heʻema fili ne faí.”

Ako ʻa Knut mo Lisbeth mo ha fāmili ʻIukanitā

Pea ʻoku fēfē ʻa Knut mo Lisbeth ʻi ʻIukanitā? ʻOku pehē ʻe Knut: “Naʻe fiemaʻu e taimi ke feʻunuʻaki ai ki he ʻātakai mo e anga fakafonua foʻou. Ko e palopalema fekauʻaki mo e vaí, ʻuhilá, mo e keté—ʻoku hoko ia ʻi he taimi ki he taimi, ka ʻoku lava ke ma fai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu lahi te ma malavá!” ʻOku pehē ʻe Lisbeth: “ʻI he houa ʻe taha mo e konga mei he feituʻu ʻokú ma nofo aí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi feituʻu ngāue kuo teʻeki ai ke aʻu ki ai ʻa e ongoongo leleí. Ka, ʻi heʻema ʻalu ki aí, ʻokú ma ʻilo ai e kakai ʻoku nau lau ʻa e Tohi Tapú, ʻo kole mai ke akoʻi kinautolu. Ko hono akoʻi ʻa e pōpoaki Fakatohitapú ki he faʻahinga anga-fakatōkilalo peheé ko ha fiefia taʻealafakatataua ia!”

He fiefia ē kuo pau naʻe hoko ki hotau Takí, ʻa Sīsū Kalaisi, ke ne vakai hifo mei hēvani ki hono fakahoko ʻa e ngāue fakamalanga naʻá ne kamataʻí ʻi he ngaahi feituʻu lahi ange ʻo e māmaní! ʻIo, ki he kotoa ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, ko ha fiefia lahi ia ke foaki loto-lelei atu kinautolu ke fakahoko ʻa e fekau ʻa Sīsū ke “ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.”—Māt. 28:19, 20.