Skip to content

Skip to table of contents

Alisa

Na‘a Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—‘I Toake

Na‘a Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—‘I Toake

NA‘E fai ‘e he kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí ha feinga lahi ke a‘u ki he kakai tokolahi taha ‘e ala lavá mo e ‘ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá.’ (Māt. 24:14) Na‘e a‘u ‘o fononga ‘a e ni‘ihi ki he ngaahi fonua muli. Ko e fakatātaá, na‘e ‘alu ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki he feitu‘u ‘a ia ‘oku tu‘u ai ‘a Toake ‘i onopōní ‘o fai ai ha malanga lahi lolotonga ‘ene ngaahi fononga fakamisinalé. * ‘I he ta‘u nai ‘e 2,000 ki mui ai, ‘i he 2014, na‘e toe fakahangataha ai ki Toake ha feingangāue fakamalanga makehe. Ko e hā na‘e fokotu‘utu‘u ai ‘a e feingangāue? Ko hai na‘e kau ki aí?

“KO E HĀ E ME‘A ‘OKU HOKÓ?”

‘Oku ‘i ai ‘a e kau malanga ‘e toko 2,800 tupu ‘i Toake, ka ko e tokolahi ‘o e kakai ‘o e fonuá ‘oku ‘i he toko 79 milioná. ‘Oku ‘uhinga ení ko e ‘avalisi ‘o e tokotaha malanga ‘e toko taha ki he tokolahi ‘o e kakai ‘i Toaké ‘oku meimei ko e toko 1 ki he toko 28,000. Hangē ko ia ‘oku lava ke ke sioloto atu ki aí, kuo malava ‘a e kau malangá ke fetu‘utaki ki ha tokosi‘i pē ‘o e fa‘ahinga ‘oku nofo ‘i he fonua ko ení. Ko e taumu‘a ‘o e feingangāue fakamalanga makehé ke a‘u ki he tokolahi taha ‘o e kakai ‘e ala lavá ‘i ha taimi nounou. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine lea faka-Toake ‘e toko 550 nai mei he ngaahi fonua kehé na‘a nau fononga ki Toake ‘o malanga fakataha mo e kau malanga ‘i he feitu‘ú lolotonga ‘a e feingangāué. Ko e hā ‘a e me‘a na‘e lava‘í?

Na‘e fai ha fu‘u fakamo‘oni. Na‘e tohi ‘a e fakataha‘anga ‘e taha ‘i ‘Isitenipulu: “‘I he sio mai kiate kimautolu ‘a e kakaí, na‘a nau ‘eke: ‘‘Oku fai ‘i heni ha fakataha-lahi makehe? ‘Oku mau sio ‘i he feitu‘u kotoa pē ki he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová!’” Na‘e tohi ha fakataha‘anga ‘i he kolo ko Izmir: “Na‘e fakaofiofi mai ha tangata ‘oku ngāue ‘i ha tau‘anga tekisī ki he taha ‘o e kau mātu‘a ‘i he feitu‘ú ‘o ‘eke ange, ‘Ko e hā e me‘a ‘oku hokó? Kuo mou fakalahi ‘a ho‘omou ngāué?’” ‘Io, na‘e fakatokanga‘i ‘a e feingangāué.

Steffen

Ko e kau muli na‘e kau ki aí na‘a nau mātu‘aki fiefia ‘i he ngāue fakamalangá. Ko Steffen, ‘a ia ko ‘ene ha‘ú mei Tenima‘ake, na‘á ne pehē: “‘I he ‘aho kotoa pē, ‘oku ou malava ai ke malanga ki he kakai kuo te‘eki ai ‘aupito ke nau fanongo ‘ia Sihova. Na‘á ku ongo‘i na‘á ku ‘ai mo‘oni ke ‘iloa ‘a e huafa ‘o Sihová.” Ko Jean-David mei Falanisē na‘á ne tohi: “Na‘a mau malanga ‘i ha fo‘i hala pē ‘e taha ‘i ha ngaahi houa. Na‘e fakalata mo‘oni! Ko e tokolahi taha ‘o e kakaí na‘e ‘ikai te nau ‘ilo‘i ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘I he meimei matapā kotoa pē, na‘a mau malava ke kamata ai ha fetalanoa‘aki, hulu‘i ha taha ‘o ‘emau ngaahi vitioó, pea tuku ha tohi ‘i he tokotaha-‘apí.”

Jean-David (‘i loto-mālie)

Ko e toko 550 na‘e kau ki aí na‘a nau tufa ha tohi nai ‘e 60,000 ‘i he uike pē ‘e ua! Ko e ola ‘o e feingangāué na‘e hoko mo‘oni ai ha fu‘u fakamo‘oni lahi.

Tupulekina ‘a e faivelenga ‘i he ngāue fakafaifekaú. Ko e ngāue makehé na‘e ‘i ai hono ola fakaue‘iloto ki he fanga tokoua ‘i he feitu‘ú. Na‘e kamata ke fakakaukau ‘a e tokolahi ‘o fekau‘aki mo e ngāue taimi kakató. Ko hono mo‘oní, na‘e tupu ‘a e tokolahi ‘o e kau tāimu‘a tu‘uma‘u ‘i Toaké ‘aki ‘a e pēseti ‘e 24 lolotonga ‘a e māhina ‘e 12 hili ‘a e feingangāué.

Şirin

Ko e fa‘ahinga mei muli na‘e kau ki aí na‘a nau fakahāhā ‘a e anga ‘o e kaunga ‘o e feingangāué ki he‘enau ngāue fakamalangá na‘a mo e hili ‘enau foki ki honau ngaahi fonua tupu‘angá. Ko Şirin, ko ha tuofefine mei Siamane, na‘á ne tohi: “Na‘e faifakamo‘oni ‘ikai ‘i he founga anga-mahení ‘a e fanga tokoua ‘i Toaké fakataha mo e fiefia lahi. ‘Oku ou mā ‘aupito ‘i he malanga ‘ikai ‘i he founga anga-mahení. Kae mālō mo e feingangāue makehé, mo e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e fanga tokoua ‘i he feitu‘ú pea mo e ngaahi lotu lahi na‘e faí, na‘á ku malava ai ke fai ‘a e me‘a na‘e ‘ikai te u lava ‘o fai ki mu‘á. Na‘e a‘u ‘o u malanga pea tuku ha ngaahi tuleki ‘i he tau‘anga lēlue ‘i lalofonuá! ‘I he taimi ní ‘oku ‘ikai te u kei mā ‘o hangē ko ia ki mu‘á.”

Johannes

“Na‘á ku ako ha ngaahi lēsoni ke ngāue‘aki ‘i he‘eku ngāue fakafaifekaú tonu,” ko e lau ia Johannes mei Siamane. “Na‘e loto mo‘oni ‘a e fanga tokoua ‘i Toaké ke vahevahe atu ‘a e mo‘oní ki he kakai tokolahi taha ‘e ala lavá. Na‘a nau fai ha fakamo‘oni ‘i he faingamālie kotoa pē. Na‘á ku fakapapau‘i ke fai ‘a e me‘a tatau ‘i he‘eku foki ki Siamané. Pea ‘i he taimi ní ‘oku ou malanga ai ki he kakai tokolahi ange ‘i ha toe taimi ki mu‘a.”

Zeynep

“Na‘e ue‘i lahi ‘e he feingangāue ko ení ‘a ‘eku ngāue fakafaifekau fakafo‘ituituí. Na‘á ne tokoni‘i au ke u hoko ‘o loto-to‘a ange pea falala lahi ange kia Sihova,” ko e lau ia ‘a Zeynep mei Falanisē.

Tohoaki‘i ‘a e kau malangá ke nau vāofi ange. Ko e ‘ofa mo e fā‘ūtaha ‘i he lotolotonga ‘o e fanga tokoua mei he ngaahi fonua kehekehé na‘e maongo fuoloa. “Na‘a mau ‘hokosia’ ‘a e anga-talitali kakai ‘a e fanga tokouá,” ko e lau ia ‘a Jean-David, na‘e lave ki ai ki mu‘á. Na‘á ne toe pehē: “Na‘a nau tali kimautolu ko honau ngaahi kaume‘a pea hoko ko e konga ‘o honau fāmilí. Na‘a nau faka‘atā mai honau ngaahi ‘apí kiate kimautolu. Na‘á ku ‘ilo‘i ko kimautolú ko ha fetokoua‘aki fakavaha‘apule‘anga; na‘á ku lau tā tu‘o lahi ia ‘i he‘etau ‘ū tohí. Ka ‘i he taimi ko ení na‘á ku hokosia tonu ia. Na‘á ku ongo‘i ‘oku ou toe laukau ange ‘i he hoko ko e taha ‘o e kakai ‘a Sihová, pea ‘oku ou fakamālō kiate ia ‘i he monū fisifisimu‘a ko ení.”

Claire (‘i loto-mālie)

“Pe ko ‘emau ha‘u mei Tenima‘ake, Falanisē, Siamane, pe Toake, na‘a mau hoko kotoa ko e fāmili pē ‘e taha. Na‘e hangē ia na‘e lapa‘i ‘e he ‘Otuá ‘aki ha fo‘i lapa ‘a e kau‘āfonua kotoa pē,” ko e lau ia ‘a Claire mei Falanisē.

Stéphanie (‘i loto-mālie)

Ko Stéphanie mei Falanisē na‘á ne toe pehē: “Na‘e ako‘i kiate kimautolu ‘e he feingangāue makehé ko e me‘a ‘okú ne fakafā‘ūtaha‘i kimautolú ‘oku ‘ikai ko e anga fakafonuá pe ko e leá ka ko e ‘ofa kia Sihová ‘a ē ‘oku mau tatau aí.”

NGAAHI ‘AONGA ‘I HE TAIMI LŌLOA

Ko e tokolahi ‘o e fa‘ahinga na‘e kau ki ai ‘i he fonua mulí na‘e kamata ke nau fakakaukau ke hiki ki Toake ke tokoni ‘i he ngāue lahi ‘oku kei toe ke fai ‘i aí. Kuo ‘osi hiki ki ai ha ni‘ihi. ‘Oku fakahounga‘i lahi ‘a e kau ngāue pole ko ení.

Ko e fakatātaá, na‘e ‘i ai ha ki‘i kulupu mavahe ‘o e kau malanga ‘e toko 25 ‘i he feitu‘u ‘e taha. ‘I he ngaahi ta‘u lahi, na‘e ‘i ai ha mātu‘a pē ‘e toko taha. Sioloto atu ki he fiefia ‘a e kau malangá ‘i he hiki atu ki ai ha kau ngāue pole mei Siamane mo Netaleni ke tokoni‘i kinautolu ‘i he 2015!

NGĀUE ‘I HE ‘OTU MU‘Á

Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he kau ngāue pole kuo nau ‘i Toake ‘i ha taimi ‘o fekau‘aki mo ‘enau mo‘ui ‘i aí? Ko e mo‘oni, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku faingata‘a, ka ko e mo‘ui ‘i he tu‘unga ko ha tokotaha ngāue polé ‘oku mātu‘aki fakafiemālie. Fakakaukau angé ki he me‘a kuo lea‘aki ‘e he ni‘ihi:

Federico

“‘I he ‘ikai ma‘u ha koloa fakamatelie lahi ke pipiki ki aí ‘oku tokoni ia kiate au ke u ongo‘i tau‘atāina, pea ‘oku faka‘atā ai au ke u tokangataha ki he ngaahi me‘a ‘oku mahu‘inga tahá,” ko e lau ia ‘a Federico, ko ha tokoua ‘osi mali ‘i hono ta‘u 40 tupu si‘í ‘a ia na‘e hiki mai mei Sipeini. Te ne fakaongoongolelei‘i ‘a e fa‘ahinga ngāue ko ení? “‘Io, ‘aupito,” ko ‘ene laú ia. “‘I ho‘o hiki ki muli fakataha mo e taumu‘a ke tokoni‘i ‘a e kakaí ke nau ‘ilo‘i ‘a Sihová, ko hono mo‘oní ‘okú ke tuku atu ai koe ki hono ‘aofinimá. ‘Okú ke ongo‘i mo‘oni ‘a e tokanga ‘a Sihová ‘o laka ange ia ‘i ha toe taimi ki mu‘a.”

Rudy

“‘Oku ‘omai kiate kimautolu ‘a e fiefia lahi ‘i he ngāue ‘i he ‘otu mu‘á, hangē ko e laú, pea ke vahevahe atu ‘a e mo‘oní ki he fu‘u kakai tokolahi ‘a ia kuo ‘ikai ‘aupito ke nau fanongo ai ki mu‘a,” ko e lau ia ‘a Rudy, ko ha tokoua ‘osi mali ‘i hono ta‘u 50 tupu lahí mei Netaleni. “Ko e sio ki he fiefia ‘a e kakaí ‘i he‘enau tali ‘a e mo‘oní ‘okú ne fakatupunga ‘a e fiefia lahi.”

Sascha

Ko Sascha, ko ha tokoua ‘osi mali ‘i hono ta‘u 40 tupu si‘í ‘a ia na‘e hiki mai mei Siamane, ‘okú ne pehē: “Ko e taimi kotoa pē ‘oku ou ‘i he ngāue fakafaifekaú aí, ‘oku ou fetaulaki ai mo e kakai ko ‘enau ‘uluaki fanongo ia ‘i he mo‘oní. Ko hono ‘oange ki he fa‘ahinga ko iá ‘a e faingamālie ke ‘ilo‘i ‘a Sihová ‘okú ne ‘omai kiate au ‘a e fiemālie lahi.”

Atsuko

Ko Atsuko, ko ha tuofefine ‘osi mali ‘i hono ta‘u 30 tupú mei Siapani, ‘okú ne fakamatala: “‘I he kuohilí, na‘á ku loto ma‘u pē ke fai mo hoko mai ‘a ‘Āmaketone. Ka ‘i he hili ‘eku hiki ki Toaké, na‘á ku fakamālō kia Sihova ‘i he‘ene kei fakahāhā ‘a e kātakí. Ko e lahi ange ‘eku sio ki he anga hono tataki ‘e Sihova ‘a e ngaahi me‘á, ko e lahi ange ia ‘eku holi ke ‘unu‘unu ofi ange kiate iá.”

Ko Alisa, ko ha tuofefine ‘i hono ta‘u 30 tupu si‘í mei Lūsia, ‘okú ne fakamatala: “Ko e tauhi kia Sihova ‘i he fa‘ahinga ngāue fakafaifekau ko ení kuó ne tokoni‘i au ke u ‘ahi‘ahi‘i ‘a ‘ene leleí kotoa.” (Saame 34:8) ‘Okú ne toe pehē: “Ko Sihová ‘oku ‘ikai ko ‘eku Tamai pē ia ka ko hoku Kaume‘a ofi foki, ‘a ia ‘oku ou hoko ‘o ‘ilo‘i lelei ange ‘i he tu‘unga kehekehe. ‘Oku fonu ‘a ‘eku mo‘uí ‘i he ngaahi mōmeniti fakafiefia, hokosia fakalotomāfana, mo e tāpuaki lahi!”

“VAKAI ATU KI HE NGAAHI NGOUÉ”

Fakafou ‘i he feingangāue fakamalanga makehe ‘i Toaké, na‘e a‘u ai ‘a e ongoongo leleí ki he kakai tokolahi ange. Neongo ia, ‘oku kei ‘i ai ha fu‘u fetu‘u ngāue ‘oku te‘eki ke ngāue‘i. ‘I he ‘aho kotoa pē, ko e kau ngāue pole na‘a nau hiki ki Toaké ‘oku nau fetaulaki mo e kakai kuo te‘eki ai ‘aupito ke nau fanongo ‘ia Sihova. Te ke sai‘ia ke ngāue ‘i ha feitu‘u ngāue pehē? Kapau ko ia, ‘oku mau fakalototo‘a‘i atu koe: “Hanga hake homou matá ‘o vakai atu ki he ngaahi ngoué, ‘oku nau hina ki he utu-ta‘ú.” (Sione 4:35) ‘E lava ke ke tokoni ‘i ha feitu‘u ‘o e māmaní ‘a ia ‘oku ‘hina ai ki he utu-ta‘ú’ ‘a e ngaahi ngoué? Kapau ko ia, kamata fou he taimí ni ‘i ha ngaahi sitepu ‘aonga ke a‘usia ‘a e taumu‘a ko iá. Ko e me‘a ‘e taha ‘oku papaú: Ko e kau lahi ange ‘i hono fakamafola ‘a e ongoongo leleí “ki he feitu‘u taupotu taha ‘o e māmaní” te ne ‘oatu kiate koe ‘a e ngaahi tāpuaki lahi ‘oku ta‘ealafakatataua!—Ngā. 1:8.

^ pal. 2 Sio ki he polosiua “See the Good Land,” p. 32-33.