Skip to content

Skip to table of contents

Eric mo Amy

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu​—ʻI Kana

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu​—ʻI Kana

ʻOKÚ KE ʻilo ha tokoua pe tuofefine naʻá ne hiki ki ha fonua muli ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá? ʻOku tau faʻa pehē ko e Kau Fakamoʻoni ko iá ko e kau ngāue kinautolu ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke ʻeke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ʻokú ne ueʻi kinautolu ke nau ngāue ʻi he ngaahi feituʻu mulí? ʻOku anga-fēfē ʻenau mateuteu ki he ngāue ko ení? ʻE malava ke u kau ʻi he ngāue ko iá?’ Ko hono moʻoní, ko e founga lelei ke maʻu ai ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi peheé ko e talanoa ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení. Ko ia tau talanoa angé mo kinautolú.

KO E HĀ ʻOKÚ NE UEʻI KINAUTOLÚ?

Ko e hā naʻá ne ʻai kimoutolu ke mou kamata fakakaukau fekauʻaki mo e ngāue ʻi ha fonua muli ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú? Ko Amy, ʻokú ne taʻu 30 tupu he taimí ni, ʻa ia ʻokú ne haʻu mei ʻAmelika. ʻOkú ne pehē: “Naʻe taʻu lahi ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo e ngāue ʻi ha fonua muli, ka naʻe hā ngali heʻikai te u malava ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko ia.” Ko e hā naʻe liliu ai ʻene fakakaukau? “ʻI he 2004 naʻe fakaafeʻi au ʻe ha ongo meʻa mali ʻokú na ngāue ʻi Pēlisí ke u ʻaʻahi ange pea ke tāimuʻa fakataha mo kinaua ʻi ha māhina ʻe taha. Naʻá ku fai ia​—pea naʻá ku saiʻia ʻaupito ai! ʻI he taʻu ʻe taha ki mui ai, naʻá ku hiki ki Kana ʻo ngāue tāimuʻa ai.”

Aaron mo Stephanie

ʻI ha ngaahi taʻu ki muʻa ai, ko Stephanie, ʻa ia ʻokú ne taʻu 20 tupu lahi pea ʻokú ne haʻu mei ʻAmelika ai pē, naʻá ne sivisiviʻi fakalelei hono tuʻungá mo ne fakakaukau: ‘ʻOku ou moʻui lelei mo ʻikai haʻaku ngaahi fatongia fakafāmili. Ko e moʻoni, ʻoku lava ke u fai ʻa e meʻa lahi ange kia Sihova ʻi he meʻa ʻoku ou fai he taimi ní.’ Ko e sivisiviʻi faitotonu ko iá naʻe ueʻi ai ia ke ne hiki ki Kana ke fakalahi atu ai ʻene ngāue fakafaifekaú. Ko Filip mo Ida, ko ha ongo meʻa tāimuʻa matuʻotuʻa mei Tenimaʻake, naʻá na fakaʻamu maʻu pē ke na hiki ki ha feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Naʻá na kumi ki he ngaahi founga ke fakahoko ai ʻena fakaʻamú. “ʻI he taimi naʻá ma maʻu ai ʻa e faingamālié,” ʻoku pehē ʻe Filip, “naʻe hangē ia naʻe tala mai ʻe Sihova: ‘Mo hiki ki ai!’” ʻI he 2008 naʻá na hiki ki Kana ʻo ngāue ai ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe tolu.

Brook mo Hans

Ko Hans mo Brook, ko ha ongo meʻa mali tāimuʻa ʻi hona taʻu 30 tupú, ʻokú na ngāue ʻi ʻAmelika. ʻI he 2005 naʻá na tokoni ai ki he fakatamaki hili ʻa e Afā ko Kataliná. Ki mui aí, naʻá na tohi kole ke tokoni ki he ngaahi ngāue langa fakavahaʻapuleʻangá ka naʻe ʻikai ke fakaafeʻi kinaua. Naʻe pehē ʻe Hans: “Naʻá ma fanongo ki he malanga ʻi ha fakataha-lahi fekauʻaki mo hono tali ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e ʻikai ke fakaʻatā ia ke ne langa ʻa e temipalé, ko ia naʻá ne liliu ʻene taumuʻá. Naʻe tokoniʻi kimaua ʻe he fakamatala ko iá ke ma ʻiloʻi ʻoku malava pē ke liliu ʻa e ngaahi taumuʻa fakateokalati ʻa ha taha.” (1 Kal. 17:1-4, 11, 12; 22:5-11) ʻOku tānaki mai ʻe Brook, “Naʻe fiemaʻu kimaua ʻe Sihova ke ma tukituki ʻi ha matapā ʻe taha.”

Hili ʻena fanongo ki he ngaahi hokosia lelei mei hona ngaahi kaumeʻa ʻoku ngāue ʻi he ngaahi fonua kehé, naʻe ueʻi ai ʻa Hans mo Brook ke na ʻahiʻahiʻi ʻa e ngāue tāimuʻa ʻi he fonua mulí. ʻI he 2012 naʻá na ʻalu ai ki Kana pea naʻe malava ke na ngāue ai ʻi he māhina ʻe fā ʻo tokoni ki he fakatahaʻanga lea fakanoá. Neongo naʻe pau ke na foki ki ʻAmelika, naʻe hoko ʻena ngāue ʻi Kaná ke fakatupulekina ai ʻena holi ke fakamuʻomuʻa maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. Ki mui ai, naʻá na ngāue ʻo tokoni ki ha ngāue langa ʻo e vaʻa ʻi Maikolonisiá.

FOU ʻI HE NGAAHI SITEPU KE AʻUSIA ʻENAU TAUMUʻÁ

Naʻe anga-fēfē ʻenau mateuteu ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú? ʻOku pehē ʻe Stephanie: a “Naʻá ku fai ha fekumi ʻi he ngaahi kupu ʻi he Taua Leʻo ʻoku fekauʻaki mo e ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Naʻá ku toe talanoa mo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá pea pehē ki he ʻovasia sēketí mo hono uaifí fekauʻaki mo ʻeku fakaʻamu ke ngāue ʻi he ngaahi fonua mulí. Hiliō ʻi he meʻa kotoa, naʻá ku faʻa fakahaaʻi ʻeku taumuʻá ʻi he lotu kia Sihová.” ʻI he taimi tatau, naʻe fakafaingofuaʻi ʻe Stephanie ʻene moʻuí, kae malava ke tātānaki ha paʻanga ke tauhi ʻaki ia ʻi he taimi te ne ngāue ai ʻi ha fonua muli.

ʻOku pehē ʻe Hans: “Naʻá ma lotu kia Sihova ki ha tataki koeʻuhí naʻá ma loto ke ʻalu ki he feituʻu te ne tataki kimaua ki aí. Naʻe toe fakakau ʻi heʻema lotú ʻa e ʻaho pau naʻá ma palani ke fakahoko ai ʻema taumuʻá.” Naʻe ʻave ʻe he ongo mātuʻá ʻena tohi ki he ʻōfisi vaʻa ʻe fā. Hili ʻena maʻu ha tali papau mei he vaʻa ʻi Kaná, naʻá na folau ki ai ʻi he taumuʻa ko e māhina ʻe ua. ʻOku pehē ʻe Hans: “Naʻá ma fiefia ʻaupito ʻi he ngāue mo e fakatahaʻangá, ko ia naʻá ma fakalōloa atu ʻema nofó.”

Adria mo George

Ko George mo Adria, ko ha ongo meʻa mali ʻi hona taʻu 30 tupu lahí mei Kānata. Naʻá na manatuʻi maʻu pē ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi fili leleí, ka ʻoku ʻikai ko hono fokotuʻu pē ha taumuʻa lelei. Ko ia naʻá na fou ʻi he ngaahi sitepu pau ke aʻusia ai ʻena taumuʻá. Naʻá na fetuʻutaki ki ha tuofefine ʻoku lolotonga ngāue ʻi Kana ko ha feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú mo ʻeke kiate ia ʻa e ngaahi fehuʻi. Naʻá na toe tohi ki he vaʻa ʻi Kānatá pea mo e vaʻa ʻi Kaná. ʻOku pehē ʻe Adria: “Pea naʻá ma toe kumi ki ha ngaahi founga ke fakafaingofuaʻi ange ai ʻema moʻuí neongo naʻá ma ʻosi fai ia.” Ko e ngaahi fili ko iá naʻe ʻai ai kinaua ke na hiki ki Kana ʻi he 2004.

FEKUKI MO E NGAAHI POLÉ

Ko e hā ʻa e ngaahi pole naʻa mou fehangahangai mo ia hili hoʻomou hikí, pea naʻe anga-fēfē hoʻomou fekuki mo iá? Kia Amy, ko e ʻuluaki polé ko ʻene taʻelata. “Naʻe kehe ʻaupito ʻa e meʻa kotoa mei he meʻa naʻá ku anga ki aí.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá? “Ko e telefoni mei he ngaahi fāmilí ʻo fakahaaʻi mai ʻenau houngaʻia moʻoni ʻi heʻeku ngāué, naʻá ne tokoniʻi au ke tauhi maʻu ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e ʻuhinga naʻá ku fili ai ke u hikí. Ki mui ai naʻe kamata ke mau talanoa femātaaki mo hoku fāmilí ʻo ngāueʻaki ʻa e ʻinitanetí. Koeʻuhí ko e malava ke u fesiofaki ai mo hoku fāmilí, naʻe hangē leva ʻoku ʻikai ke mau fuʻu vāmamaʻo.” ʻOku pehē ʻe Amy ko e kaumeʻa mo ha tuofefine taukei ʻo e feituʻu ko iá naʻe tokoniʻi ia ke ne maʻu ʻa e ʻiloʻilo ʻi he kehekehe ʻo e anga-fakafonuá. “Naʻe hoko hoku kaumeʻa ko ení ke u falala mo kumi tokoni ki ai ʻi he taimi naʻe ʻikai te u mahinoʻi ai ʻa e ʻuhinga naʻe fakafeangai pehē ai ʻa e kakaí. ʻI heʻene tokoní, naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ke faí mo e meʻa ke fakaʻehiʻehi mei aí, ʻa ia naʻe ʻaonga lahi ia ke u fiefia ʻi hono fakahoko ʻeku ngāue fakafaifekaú.”

ʻOku pehē ʻe George mo Adria, ko e taimi naʻá na ʻuluaki hiki ai ki Kaná, naʻá na ongoʻi hangē naʻe toe foki ʻena moʻuí ki muí. ʻOku pehē ʻe Adria: “ʻI he ʻikai ngāueʻaki ʻa e mīsini foó, naʻá ma ngāueʻaki ʻa e kané. Ko hono teuteuʻi ha houa kai naʻe liunga hongofulu hono lōloá ʻi he taimi naʻá ma anga ki aí. Kae taimi nounou mei ai, ko e ngaahi tuʻunga faingataʻa nai ko ení naʻe hoko moʻoni pē ia ko e ngaahi hokosia foʻou.” ʻOku pehē ʻe Brook: “Neongo ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻoku fehangahangai mo kimautolu kau tāimuʻá, ʻokú ma maʻu ha moʻui nonga. ʻI heʻema fakatahaʻi kotoa ʻa e ngaahi hokosia fakatupu langa hake ko ení, ʻoku hangē ia ha poukei matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi manatu melie ʻa ia naʻá ma koloaʻaki.”

KO E PALE ʻO E NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ

Ko e hā ʻoku mou fakaongoongoleleiʻi ai ʻa e ngāue ko eni ʻo e Puleʻangá ki he niʻihi kehé? ʻOku pehē ʻe Stephanie: “Ko e meʻa fakafiefia ia ʻa e malanga ʻi he feituʻu ʻokú ke fetaulaki ai mo e faʻahinga ʻoku nau vēkeveke moʻoni ke ako ʻa e moʻoní, ʻo nau loto ai ke ako ʻa e Tohi Tapú mo koe ʻi he ʻaho taki taha. Ke hiki ʻo ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú kuo hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi fili lelei kuo faifai ange peá u faí!” ʻI he 2014, naʻe mali ai ʻa Stephanie mo Aaron, pea ʻokú na ngāue ʻi he ʻahó ni ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻi Kaná.

“Ko ha hokosia lelei ia,” ko e lau ia ʻa Christine, ko ha tāimuʻa mei Siamane ʻa ia ʻokú ne taʻu 30 tupu siʻi he taimí ni. Naʻe ngāue ʻa Christine ʻi Polivia ki muʻa ke hiki ki Kaná. ʻOkú ne toe pehē: “ʻI heʻeku mamaʻo mei hoku fāmilí ʻoku ou hanga maʻu pē kia Sihova ki ha tokoni. Kuó ne hoko ai ʻo toe moʻoni ange kiate au ʻi he taimí ni ʻi he taimi ki muʻá. ʻOku ou toe hokosia ai ʻa e fāʻūtaha moʻoni ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa Sihová. Kuo hoko ʻa e ngāue ko ení ko e fakakoloa ki heʻeku moʻuí.” Naʻe mali ki muí ni ʻa Christine mo Gideon, pea ʻokú na kei ngāue pē ʻi Kana.

Christine mo Gideon

ʻOku tala mai ʻe Filip mo Ida ʻa e meʻa naʻá na fai ke tokoniʻi ʻa e kau ako Tohi Tapú ke nau fakalakalaká. “Naʻá ma faʻa maʻu ʻa e ako Tohi Tapu ʻe 15 pe lahi ange, ka naʻá ma holoki hifo ki he kau ako ʻe toko 10 koeʻuhí kae lava ke ma akoʻi lelei kinautolu.” Naʻe maʻu ʻaonga ʻa e kau akó? ʻOku pehē ʻe Filip: “Naʻá ku ako mo ha kiʻi talavou ko hono hingoá ko Michael. Naʻe lava ke ne ako ʻi he ʻaho kotoa pea naʻá ne teuteu lelei ʻaupito ʻo malava ke ma ʻosiki pē ʻa e tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻi he māhina ʻe taha. Hili iá, naʻe hoko ʻa Michael ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso. ʻI hono ʻuluaki ʻaho ʻi he ngāue fakamalangá, naʻá ne kole mai, ‘ʻE lava ke ke tokoni mai ki he ngaahi ako Tohi Tapú?’ Naʻá ku ʻohovale. Naʻe pehē ʻe Michael naʻá ne kamata ʻa e ako Tohi Tapu ʻe tolu pea naʻá ne fiemaʻu ha tokoni ʻi hono fakahoko iá.” Sioloto atu ki he fiemaʻu ʻo e kau faiako tokolahi ange he naʻa mo e kau ako Tohi Tapú ʻoku nau hoko ko e kau faiako Tohi Tapu!

Ida mo Filip

ʻOku lave ʻa Amy ki he founga naʻá ne ʻiloʻi vave ai ʻa e lahi ʻo e fiemaʻú: “Taimi nounou ʻo ʻeku tūʻuta ʻi Kaná, naʻa mau malanga ai ʻi ha kiʻi kolo mo kumi ki he faʻahinga naʻe lea fakanoá. Naʻa mau ʻiloʻi ai naʻe ʻikai ko e noa ʻe toko taha ka ko e toko valu ʻi he kolo pē ko iá!” ʻI he taimi ko iá, naʻe mali ai ʻa Amy mo Eric, pea ʻokú na ngāue ko e ongo tāimuʻa makehe. ʻOkú na tokoni ki ha fakatahaʻanga lea fakanoa ke tokoni ai ki he niʻihi ʻo e kau malanga lea fakanoa ʻe toko 300 aí pea pehē ki he faʻahinga mahuʻingaʻia ʻi he feituʻú. Kia George mo Adria, ko e ngāue ʻi Kaná naʻe fakaʻatā ai kinaua ke na tomuʻa hokosia ʻa e hoko ko ha misinale. He meʻa fakafiefia ia ko e taimi naʻe fakaafeʻi ai kinaua ke na kau ʻi he kalasi hono 126 ʻo e Akoʻanga Kiliatí! ʻI he ʻahó ni, ʻokú na ngāue ko ha misinale ʻi Mosemipiiki.

UEʻI ʻE HE ʻOFÁ

ʻOku fakalotomāfana ʻa e sio ki he fuʻu kakai tokolahi mei he ngaahi fonua kehé ʻi heʻenau ngāue mālohi mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalotofonuá ʻi he ngāue utu-taʻú. (Sione 4:35) ʻOku fakaʻavalisi ki he toko 120 ʻoku papitaiso ʻi Kana ʻi he uike taki taha ʻi he taʻu. Hangē ko e toko 17 kuo nau hiki ki Kaná, kuo ueʻi ai ʻa e laui afe ʻo e kau ʻevangeliō tokolahi ʻe he ʻofa kia Sihová ke nau “foaki loto-lelei atu kinautolu.” ʻOku nau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá. He meʻa fakafiefia ē ko hono ʻai ʻe he kau ngāue loto-lelei ko ení ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová!​—Saame 110:3; Pal. 27:11.

a Ko e fakatātaá, sio ki he kupu “ʻE Lava Ke Ke Ngāue ʻi he Feituʻu ʻOku Lahi Ange Ai ʻa e Fiemaʻu ʻo e Kau Malanga ʻo e Puleʻangá?” mo e “ʻE Lava Ke Ke Laka Atu ki Masitōnia?”​—Ko e Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 15 mo Tīsema 15, 2009.