Skip to content

Skip to table of contents

LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A E MO‘UÍ

Na‘e ‘Ikai Ke U Fie Mate!

Na‘e ‘Ikai Ke U Fie Mate!
  • TA‘U FĀ‘ELE‘I: 1964

  • FONUA TUPU‘ANGA: ‘INGILANI

  • HISITŌLIA: FA‘Ē KEI TO‘UTUPU MATENGATA‘A

KO HOKU KUOHILÍ

Na‘á ku tupu hake ‘i Paddington, ko ha ki‘i feitu‘u fe‘efi‘efihi ‘i Lonitoni, ‘Ingilani. Na‘á ku nofo fakataha mo ‘eku fa‘eé mo hoku fanga tokoua lalahi ‘e toko tolu. Na‘e ‘alu pe mo ha‘u ‘eku tamaí koe‘uhi ko ‘ene palopalema ‘i he ‘olokahōliká.

‘I he‘eku kei si‘í, na‘e ako‘i au he‘eku fa‘eé ke lotu ‘i he pō kotoa pē. Na‘e ‘i ai ‘eku ki‘i Tohi Tapu ko e ngaahi tohi pē ‘a Sāmé na‘e ‘i aí pea na‘á ku fakafasi ia koe‘uhi ke u lava ‘o hiva‘i. ‘Oku ou manatu‘i hono lau hifo ha kupu‘i lea ‘i he taha ‘o ‘eku ngaahi tohí: “‘E ‘i ai ha ‘aho ‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha ‘apongipongi.” Ko e ngaahi lea ko ení na‘á ku fa‘a fakakaukau ki ai ‘i he po‘ulí ‘o fekau‘aki mo e kaha‘ú. ‘Ko e mo‘oni ‘oku ‘i ai ha me‘a lahi ange ‘i he mo‘uí,’ ko ‘eku fakakaukaú ia. ‘Ko e hā ‘oku ou ‘i heni aí?’ Na‘e ‘ikai ke u fie mate!

Na‘á ku fu‘u fie‘ilo ki he ngaahi me‘a fakafaimaná. Na‘á ku feinga ke talanoa mo e kau maté, ‘a‘ahi ki he ngaahi fa‘itoká mo hoku kaungāakó, pea sio ‘i he ngaahi faiva tēvoló. Na‘a mau fakakaukau na‘e fakalata pea fakailifia ‘i he taimi tatau.

Na‘e kamata ke u fai ha ngaahi tō‘onga kovi ‘i he‘eku ta‘u hongofulú. Na‘á ku kamata ke ifi tapaka pea vave hono ma‘unimā aú. Ki mui ai, na‘á ku hiki hake ‘o ifi maliuana. ‘I he‘eku ta‘u 11, na‘á ku ‘ahi‘ahi‘i ‘a e ‘olokaholó. Neongo na‘e ‘ikai ke u ma‘u hono ifó, ka na‘á ku sai‘ia ‘i he konaá. Na‘á ku toe sai‘ia ‘i he hivá mo e tisikoú. Na‘á ku ‘alu ki ha ngaahi paati mo e ngaahi naiti kalapu ‘i he taimi pē ‘oku ou fie ‘alu ai ki aí. Na‘á ku fa‘a hola he po‘ulí pea toe totolo mai ki mu‘a ke ma‘a hake ‘a e ‘ahó. Na‘á ku hela‘ia ‘i he ‘aho ‘e tahá pea fa‘a hola ‘i he akó. ‘I he‘eku ‘i ‘apiakó, na‘á ku fa‘a inu ‘olokaholo ‘i he taimi fetongi pilioté.

Na‘e kovi ‘eku maaka ‘i he‘eku ta‘u faka‘osi ‘i he akó. Ko e me‘a lahi tahá ko e ‘ikai ke u fakatokanga‘i ‘a e kovi ‘aupito ‘eku tō‘ongá, na‘e loto-mamahi mo ‘ita ‘eku fa‘eé. Na‘á ma felāuaki peá u mavahe mei ‘api. Taimi nounou mei ai, na‘á ku nofo ai mo hoku kaume‘a ko Tony, ‘a ia ko ha Rastafar. Na‘á ne kau ki ha ngaahi faihia iiki mo tila faito‘o kona tapu pea ‘iloa ko ha tokotaha faihia tōtu‘a. Na‘á ku feitama pē ‘i hoku ta‘u 16 pea fā‘ele‘i homa fohá.

FOUNGA HONO LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A ‘EKU MO‘UÍ

Na‘á ku ‘uluaki fetaulaki mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová lolotonga ‘eku nofo ‘i he fale nofo‘anga fakataimi ki he ngaahi fa‘ē ta‘emalí mo ‘enau pēpeé. Na‘e ma‘u ai hoku loki mei he kau ma‘u mafai fakalotofonuá. Ko ha ongo fefine Fakamo‘oni na‘á na ‘a‘ahi tu‘uma‘u mai ki he ngaahi fa‘ē kei si‘i kehé. ‘I ha ‘aho ‘e taha na‘á ku kau ai ‘i he‘enau fetalanoa‘akí. Na‘á ku taumu‘a ke fakahalaki ‘a e ongo Fakamo‘oní. Neongo ia na‘á na tali ‘eku fehu‘i taki taha ‘i ha founga fakaalaala mo mahino mei he Tohi Tapú. Na‘á na anga-‘ofa ‘aupito mo anga-malū, ‘a ia na‘e fakamānako ‘aupito ia kiate au. Ko ia na‘á ku loto ke ako Tohi Tapu mo kinaua.

Na‘e vave ‘eku ako ha me‘a mei he Tohi Tapú ‘a ia na‘á ne liliu ‘eku mo‘uí. Talu mei he‘eku kei si‘í mo ‘eku ilifia he maté. Kae kehe, ‘i he taimí ni ‘oku ou ‘ilo ‘a e akonaki ‘a Sīsū ki he toetu‘ú! (Sione 5:28, 29) Na‘á ku toe ‘ilo‘i foki ‘oku tokanga fakafo‘ituitui mai ‘a e ‘Otuá. (1 Pita 5:7) Na‘e tautefito ‘ene maongo kiate au ‘a e lea ‘i he Selemaia 29:11, ‘oku pehē ai: “He ‘oku ou ‘ilo pe ‘a e ngaahi fakakaukau ‘oku ou fakakaukau kiate kimoutolu—ko Sihova ia mei he Ta‘ehamai—ko e ngaahi fakakaukau lelei, ‘o ‘ikai sio kovi, ke ‘ange kiate kimoutolu ha ‘amui mo ha ‘amanaki.” Na‘e kamata ke u tui ‘e lava ke u ma‘u e ‘amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engata ‘i he Palataisí he māmaní.—Saame 37:29.

Na‘e fakahāhā mai kiate au ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e ‘ofa mo‘oni. ‘I he ‘uluaki taimi na‘á ku kau ai ki he taha ‘o ‘enau ngaahi fakatahá, ko e ‘ātakai ‘i aí na‘e māfana mo talitali lelei—na‘e anga-fakakaume‘a ‘a e tokotaha kotoa! (Sione 13:34, 35) Na‘e kehe ‘aupito eni ia mei he me‘a na‘á ku ma‘u ‘i ha siasi fakalotofonua. Na‘e talitali lelei au ‘e he Kau Fakamo‘oní neongo hoku ngaahi tu‘ungá. Na‘a nau tuku mai honau taimí, tokangá pea mo ha ngaahi tokoni ‘aonga lahi. Ko ia na‘á ku ongo‘i ai na‘á ku kau ki ha konga ‘o ha fu‘u fāmili lahi mo ‘ofa.

‘I he‘eku ako Tohi Tapú na‘á ku ‘ilo‘i ai na‘e fiema‘u ke u fai ha ngaahi liliu ‘i he‘eku mo‘uí ke fehoanaki mo e ngaahi tu‘unga mā‘olunga faka‘ulungāanga ‘a e ‘Otuá. Na‘e ‘ikai faingofua kiate au ke ta‘ofi ‘eku ifi tapaká. ‘I he taimi tatau, na‘á ku ‘ilo‘i na‘e ‘i ai ha fa‘ahinga fasi na‘á ne ‘ai ke u fie ifi maliuana, ko ia na‘á ku liliu ‘a e fasi na‘á ku fanongo ki aí. ‘I he‘eku loto ke ‘oua te u toe fai e me‘á ni na‘e ‘ikai ke u toe ‘alu ki he pātí mo e naiti kalapú ‘a ia ‘e fakatauele‘i ai au ke u konā. Pea na‘á ku kumi leva ha ngaahi kaungāme‘a fo‘ou na‘a nau hoko ko ha ngaahi tākiekina lelei ‘a ia te nau tokoni‘i au ki he‘eku founga mo‘ui fo‘oú.—Palōveepi 13:20.

‘I he taimi ko ení, na‘e ako Tohi Tapu ‘a Tony mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘I hono tali ‘e he ongo Fakamo‘oní ‘ene ngaahi fehu‘í mei he Tohi Tapú, na‘á ne tuipau foki ko e me‘a ‘okú ne akó ko e mo‘oní ia. Na‘á ne fai ha ngaahi liliu lahi ‘i he‘ene mo‘uí: na‘á ne mavahe mei hono kaungāfeohi fakamālohi ki mu‘á, ta‘ofi ‘ene ngāue faihiá pea tuku ‘ene ifi maliuaná. Koe‘uhi ke fakahōifua‘i kakato ‘a Sihová, ‘okú ma fakatou sio ki he fiema‘u ke fe‘unuaki ‘ema mo‘ui fakae‘ulungāngá pea ‘oatu ha ‘ātakai malu ki homa fohá. Na‘á ma mali ‘i he 1982.

“‘Oku ‘ikai ke u toe ‘ā ‘i he po‘ulí ‘o hoha‘a ki he kaha‘ú pe maté”

‘Oku ou manatu‘i ‘eku fekumi ‘i he ngaahi kupu ‘i he makasini Taua Le‘o mo e Awake! * ‘o fekau‘aki mo e ngaahi talanoa ‘o e kakai na‘a nau lavame‘a ‘i hono fai e ngaahi liliu na‘á ku loto ke faí. Na‘e fakalototo‘a‘i au he‘enau ngaahi fa‘ifa‘itaki‘angá! Na‘e fakaivimālohi‘i au ke hokohoko atu ‘eku feingá pea ‘oua ‘e fo‘i. Na‘á ku lotu ma‘u pē kia Sihova ke ‘oua te ne li‘aki au. Na‘á ku papitaiso mo Tony ko ha ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i Siulai 1982.

FOUNGA ‘O ‘EKU MA‘U ‘AONGÁ

Ko hono fakatupulekina ha kaume‘a mo Sihova ko e ‘Otuá na‘á ne fakahaofi ai ‘eku mo‘uí. Na‘á ku toe a‘usia mo Tony ‘a e poupou ‘a Sihova ‘i he ngaahi taimi faingata‘á. Kuó ma ako ke falala ki he ‘Otuá ‘i he ngaahi taimi faingata‘á, pea ‘okú ma ongo‘i ‘okú ne tokoni‘i mo poupou‘i ma‘u pē homa fāmilí.—Saame 55:22.

Kuó u fiefia ‘i hono tokoni‘i homa fohá mo homa ‘ofefiné ke ‘ilo kia Sihova ‘o hangē pē ko e ‘ilo na‘á ku ma‘ú. ‘I he taimí ni ‘oku ou ma‘u ‘a e fiefia tatau ‘i he‘eku sio ki he‘ena fānaú ‘oku tupulekina ‘enau ‘ilo ki he ‘Otuá.

‘Oku ‘ikai ke u toe ‘ā ‘i he po‘ulí ‘o hoha‘a ki he kaha‘ú pe maté. Ko au mo Tony ‘okú ma kau kakato ki he ngāue fefononga‘aki ki he ngaahi fakataha‘anga kehekehe ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he uike taki taha ke fakalototo‘a‘i kinautolu. ‘Okú ma kau mo kinautolu ‘i hono ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé koe‘uhi ke nau ngāue‘i ‘enau tui kia Sīsuú ke nau lava foki mo kinautolu ‘o ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá.

^ pal. 19 Ko e pulusi foki ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.