Skip to content

Skip to table of contents

Mo hoku uaifí, ko Tabitha, ‘i he ngāue fakafaifekaú

LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A E MO‘UÍ

Kiate Aú, Na‘e ‘Ikai ‘I Ai ha ‘Otua

Kiate Aú, Na‘e ‘Ikai ‘I Ai ha ‘Otua
  • TA‘U FĀ‘ELE‘I: 1974

  • FONUA TUPU‘ANGA: LEPUPILIKA TEMOKALATI ‘O SIAMANÉ

  • HISITŌLIA: TOKOTAHA FAKA‘IKAI‘I-‘OTUA

KO HOKU KUOHILÍ

Na‘e fā‘ele‘i au ‘i ha kolo ‘i Saxony, na‘e ui ‘i he taimi ko iá ko e Lepupilika Temokalati ‘o Siamané (GDR). Ko e ‘atimosifia ‘i ‘apí na‘e māfana mo ‘ofa, na‘e ako‘i au he‘eku ongo mātu‘á ki he mahu‘inga ‘o e ‘ulungaanga leleí. Ko e GDR ko ha pule‘anga fakakominiusi, ko ia ki he kakai tokolahi taha ‘i Saxony, na‘e ‘ikai mahu‘inga ‘a e lotú ia. Pea kiate au, na‘e ‘ikai ‘i ai ha ‘Otua ia. Ko e ongo fo‘i fakakaukau tefito na‘á na tākiekina ‘a e ‘uluaki ta‘u ‘e 18 ‘a ‘eku mo‘uí: Ko e faka‘ikai‘i-‘Otuá mo e Kominiusí.

Ko e hā na‘e fakamānako ai kiate au ‘a e Kominiusí? Koe‘uhi na‘á ku sai‘ia ‘i he fo‘i fakakaukau ‘oku tatau ‘a e kakai kotoa pē. ‘Ikai ko ia pē, na‘á ku tui ko e koloa kotoa pē ‘oku totonu ke vahevahe tatau, koe‘uhi ‘e fakangata ‘e he me‘á ni ‘a e tōtu‘a ‘a e koloa‘iá mo e masivá. Ko ia na‘á ku femo‘uekina ‘i ha kautaha to‘utupu Kominiusi. ‘I he‘eku ta‘u 14, na‘á ku fakamoleki ai ‘a e taimi lahi ‘i he ngāue ki he poloseki ‘i he ‘ātakaí ko hono liliu ke toe ngāue‘aki ‘a e ngaahi pepa maumaú. Na‘e hounga‘ia ‘aupito ‘a e ki‘i kolo ko Aue ‘i he‘eku feingá ‘o fakapale‘i au ‘e he kau ma‘u mafai ‘i aí. Neongo ‘eku kei si‘í, na‘á ku ‘ilo ha ni‘ihi ‘o e kau politiki mā‘olunga ‘a e GDR. Na‘á ku ongo‘i na‘á ku tuli ki ha taumu‘a totonu pea na‘e hā mā‘ala‘ala mai hoku kaha‘ú.

Na‘e fakafokifā pē ‘a e holofa ‘a hoku māmaní. ‘I he 1989 na‘e ‘alu hifo ‘a e ‘Ā ‘o Pēliní mo e ngaahi fonua Kominiusi ‘o ‘Iulope Hahaké. Na‘e hoko taha taha pē ‘a e ngaahi me‘a faka‘ohovalé. Tuai e kemo na‘á ku ‘ilo‘i na‘e failahia ‘a e fakamaau ta‘etotonú ‘i he GDR. Koe fakatātaá, ko e kakai na‘e ‘ikai ke nau poupou ki he Kominiusí na‘e lau kinautolu ko e kau tangata‘ifonua fika ua. Na‘e anga-fēfē ‘ene hokó? ‘Ikai ko kimautolu Kominiusí na‘a mau tui ‘oku tatau ‘a e kakai kotoa pē? Ko ha ‘ata‘i me‘a pē ‘a e Kominiusí ia? Na‘e lōmekina au ‘e he loto-mo‘uá.

Ko ia na‘á ku fetongi ‘a e me‘a na‘á ku fakamu‘omu‘á peá u tokangataha ki he mūsiká mo e ‘ātí. Koe‘uhi na‘e malava ke u ako ‘i ha ‘apiako mūsika​—‘i he loto ke hiki ki ha ‘univēsiti—​na‘á ku faka‘ānaua ki ha kaha‘u ‘o e hoko ko ha mataotao ‘i he mūsiká mo e ‘ātí. ‘Ikai ko ia pē, na‘á ku si‘aki ‘a e mahu‘inga‘ia ‘i he ‘ulungaanga lelei na‘á ku ako ‘i he‘eku kei si‘í. Ko e me‘a na‘e mahu‘inga ‘i he taimi ko ení ko e ma‘u ha taimi fiefia, na‘e kau ai ‘a e faisō mo ha tamaiki fefine kehekehe ‘i he taimi pē ‘e taha. Ka na‘e ‘ikai hanga ‘e he mūsiká, ‘ātí mo e mo‘ui fa‘ifa‘itelihá ‘o fakasi‘isi‘i ‘eku loto-mo‘uá. Na‘a mo e ngaahi fakatātā na‘á ku tā valivalí na‘e tapua atu ai ‘a e manavahē ‘ikai lelei. Ko e hā na‘e tuku tauhi mai ‘e he kaha‘ú? Pea ko e hā ‘a e taumu‘a ‘o e mo‘uí?

‘I he‘eku ma‘u ‘a e tali na‘á ku kumi ki aí, na‘á ku ‘ohovale ai. ‘I ha efiafi ‘e taha ‘i he ‘apiakó, na‘á ku tangutu ai mo ha tamaiki ako ‘o fetalanoa‘aki ‘o fekau‘aki mo e kaha‘ú. Ko Mandy * ko ha tokotaha ako ia pea ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘I he efiafi ko iá na‘á ne fakahinohino mai ‘a e ‘alunga totonú. “Andreas,” ko ‘ene leá mai ia, “kapau ‘okú ke fiema‘u ‘a e tali ki ho‘o fehu‘i ‘o fekau‘aki mo e mo‘uí mo e kaha‘ú, sio fakalelei ki he Tohi Tapú.”

Na‘á ku ongo‘i veiveiua mo fie‘ilo, ka na‘e mālohi ange ‘eku fie‘iló. Na‘e tataki au ‘e Mandy ki he Taniela vahe 2, pea na‘á ku mo‘utāfu‘ua ‘i he me‘a na‘á ku lau aí. ‘Oku fakamatala ‘a e kikité ni ki ha hokohoko ‘o e ngaahi pule‘anga hau ‘o e māmaní, ‘a e ngaahi pule‘anga ne ‘i ai hono kaunga lahi ki hotau ‘ahó ni. Na‘e fakahaa‘i mai ‘e Mandy mo ha toe ngaahi kikite kehe Fakatohitapu ‘o fekau‘aki mo hotau kaha‘ú. Mālō ia e faifai peá u ma‘u ‘a e tali ki he‘eku fehu‘í! Ka ko hai na‘á ne hiki ‘a e ngaahi kikite ko iá, pea ko hai na‘á ne malava ke ne tomu‘a tala tonu pehē ‘a e kaha‘ú? ‘Ikai ‘oku ‘i ai mo‘oni ha ‘Otua?

FOUNGA HONO LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A ‘EKU MO‘UÍ

Na‘e fakafetu‘utaki au ‘e Mandy kia Horst mo Angelika, ko ha ongo mātu‘a Fakamo‘oni na‘á na tokoni‘i au ke u mahino‘i lelei ange ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Na‘e vave ‘eku ‘ilo‘i ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pē ‘a e kautaha lotu ‘oku nau ngāue‘aki tu‘uma‘u mo fakahanga ‘a e tokangá ki he huafa fakafo‘ituitui ‘o e ‘Otuá, ‘a e Sihová. (Saame 83:18; Mātiu 6:9) Na‘á ku ako ‘o ‘ilo ‘oku ‘omai ‘e Sihova ko e ‘Otuá ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘a e ‘amanaki ko e mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani palataisi. ‘Oku pehē ‘e he Saame 37:9: “Ko e fa‘ahinga ‘oku ‘amanaki kia Sihová te nau ma‘u ‘a e māmaní.” Na‘e maongo kiate au ‘a e ‘atā ‘a e ‘amanaki ko ení ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku nau feinga mālohi ke mo‘ui ‘o fakatatau ki he ngaahi tu‘unga fakae‘ulungaanga ‘a e ‘Otuá ‘oku fakamatala‘i ‘i he Tohi Tapú.

Kae kehe, na‘á ku fāinga ke liliu ‘eku ngaahi foungá koe‘uhi ke u mo‘ui ‘o fehoanaki mo e Tohi Tapú. Ko e lavame‘a ‘i he tu‘unga ko ha mataotao mūsika mo ‘ātí na‘á ne ‘ai au ke u pōlepole, ko ia na‘e ‘uluaki fiema‘u ke u ako ke u anga-fakatōkilalo. ‘Ikai ngata aí, na‘e ‘ikai faingofua ke u si‘aki ‘a e founga mo‘ui fakae‘ulungaanga fa‘ifa‘itelihá. He hounga‘ia ē ko au ‘i hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a e kātaki, meesi, mo e mahino ki he fa‘ahinga ‘oku nau feinga ‘aki honau lelei tahá ke fai ‘a e me‘a ‘oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú!

Na‘e hanga ‘e he Kominiusí mo e faka‘ikai‘i-‘Otuá ‘o tākiekina ‘a e ‘uluaki ta‘u ‘e 18 ‘o ‘eku mo‘uí; ‘i he faai mai ‘a e taimí kuo liliu ‘e he Tohi Tapú ‘eku mo‘uí. Ko e me‘a na‘á ku akó na‘á ne ta‘ofi ‘eku loto-mo‘ua fekau‘aki mo e kaha‘ú peá ne ‘omai ha taumu‘a ki he mo‘uí. ‘I he 1993, na‘á ku papitaiso ai ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, pea ‘i he 2000, na‘á ku mali ai mo Tabitha, ko ha kaungātui faivelenga. Na‘á ma ngāue‘aki ‘a e taimi lahi taha na‘á ma malavá ‘i hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ‘ilo‘i ‘a e Tohi Tapú. Ko e tokolahi kuo mau fetaulaki ‘oku nau ma‘u ha ‘ātakai hangē ko aú, ‘a ia na‘e tākiekina ‘e he Kominiusí mo e faka‘ikai‘i-‘Otuá. ‘Oku ou ongo‘i mātu‘aki fiemālie ‘i he taimi ‘oku ou fakahaa‘i ange ai kiate kinautolu ‘a e founga ke nau ‘ilo‘i ai ‘a Sihová.

FOUNGA ‘O ‘EKU MA‘U ‘AONGÁ

‘I he‘eku ‘uluaki kamata feohi pē mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, na‘e hoha‘a lahi ‘eku ongo mātu‘á. Kae kehe, talu mei he taimi ko iá, kuó na sio ki he ola lelei kuo hoko ‘i he‘eku mo‘uí ‘i he feohi mo e Kau Fakamo‘oní. ‘Oku ou fiefia, ‘okú na lau ‘a e Tohi Tapú he taimí ni mo ma‘u ‘a e fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

‘Oku ou ma‘u mo Tabitha ha nofo mali lelei koe‘uhi ‘okú ma feinga ke muimui ofi ‘i he fale‘i ‘oku ‘omai ‘i he Tohi Tapú ki he ngaahi hoa malí. Ko e fakatātaá, ko e fai ki he‘ene akonaki fekau‘aki mo e tauhi anga-tonu fakaemalí ‘oku hokohoko atu ‘ene fakaivimālohi‘i ‘ema nofo malí.​—Hepelū 13:4.

‘Oku ‘ikai te u kei manavahē ‘i he mo‘uí mo loto-mo‘ua fekau‘aki mo e kaha‘ú. ‘Oku ou ongo‘i ko ha konga au ‘o ha fāmili ‘i māmani lahi ‘o e kaungātuí, ‘a ē ‘oku ma‘u ai ‘a e melino mo e fā‘ūtaha mo‘oní. ‘I loto ‘i he fāmili ko ení ‘oku mau tatau pē. Ko e me‘a ia kuó u tui ki aí pea mo fiema‘u ke u a‘usia ‘i he kotoa ‘o ‘eku mo‘uí.

^ pal. 12 Kuo liliu ‘a e hingoá.