Skip to content

Skip to table of contents

FA‘IFA‘ITAKI KI HE‘ENAU TUÍ | SELA

Na‘e Ui Ia ‘e he ‘Otuá ko e “Pilinisesi”

Na‘e Ui Ia ‘e he ‘Otuá ko e “Pilinisesi”

NA‘E mālanga hake ‘a Sela mei he‘ene ngāué peá ne hanga atu ki he tafatafa‘aki langí. ‘I he‘ene tataki fakapotopotó, na‘e ngāue fiefia mo tōtōivi ai ‘a e kau sevānití. Na‘e fai foki ‘e he tokotaha fa‘a ngāue ko Selá ‘ene tafa‘aki ‘a‘aná. Sioloto atu ki he‘ene milimili hono ongo nimá mo fotofota ke ‘osi atu ‘a e mamaté. Mahalo pē na‘á ne nōfo‘i ‘i hono monomono ha mahae ‘i he tēniti na‘e hoko ko hona ‘apí. Na‘e mole ‘a e lanu ‘o e tupenu fulufulu‘i kosí tupu mei he‘ene fuoloa ta‘u ‘i he la‘aá mo e ‘uhá, ‘o fakamanatu ai kia Sela ‘a e taimi lōloa kuó na nofo hikihiki holo aí. Ne mole atu ‘a e houa efiafí pea liliu eni ‘o maamangia ange. Na‘á ne sio ki he mavahe ‘a ‘Ēpalahame * ‘i he pongipongí, pea na‘á ne sio fakamama‘u atu eni mo e ‘amanaki ‘i he feitu‘u tatau pē. ‘I he hā mai ‘a e fōtunga anga-maheni ‘o hono husepānití ‘i ha funga mo‘unga ofi maí, ne hā mai ha malimali ‘i he fofonga faka‘ofo‘ofa ‘o Selá.

Ne ‘osi atu ha hongofulu‘i ta‘u mei hono taki ‘e ‘Ēpalahame hono fāmili tokolahí ‘o nau kolosi ‘i he Vaitafe ‘Iufaletesí ‘o nau ‘alu hifo ki Kēnaní. Na‘e tokoni loto-lelei ‘a Sela ki hono husepānití ‘i he fu‘u fononga ko eni ki he feitu‘u na‘e te‘eki ‘ilo ki aí, he na‘á ne ‘ilo ‘e fakahoko ‘e hono husepānití ha ngafa mahu‘inga ‘i he taumu‘a ‘a Sihová ke ne ma‘u ha hako mātu‘aki fakahōifua mo ha pule‘anga. Neongo ia, ko e hā ‘a e tafa‘aki ‘e lava ke fakahoko ‘e Selá? Na‘á ne pa‘a pea na‘á ne ta‘u 75 ‘i he taimi ko ení. ‘Oku pau pē na‘á ne fifili, ‘‘E lava fēfē ke hoko mo‘oni ‘a e tala‘ofa ‘a Sihová lolotonga ia ko e uaifi au ‘o ‘Ēpalahamé?’ Ko e me‘a mahino pē ia kapau na‘á ne ongo‘i loto-mo‘ua​—pe a‘u ‘o ta‘efa‘akātaki.

‘Oku tau fifili foki ‘i he taimi ‘e ni‘ihi pe ‘e hoko fakakū mai ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘a e ‘Otuá. ‘Oku tātātaha ke ha‘u faingofua ‘a e fa‘a kātakí, tautefito ‘i he taimi ‘oku tau tatali ai ki he fakahoko ‘o ha ‘amanaki ‘oku tau koloa‘aki. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he tui ‘a e fefine ‘iloá ni?

“KUO TA‘OFI ‘E SIHOVA AU”

Na‘e toki foki mai ‘a e fāmilí mei ‘Isipite. (Sēnesi 13:1-4) Na‘a nau ‘apitanga ‘i he konga fonua mā‘olunga ‘i he hahake ‘o Pētelí, pe Lusá, hangē ko ia na‘e ui‘aki ‘e he kau Kēnaní. Mei he feitu‘u tokalelei mā‘olungá ni, na‘e malava ai ‘a Sela ke ne sio ki he konga lahi ‘o e Fonua ‘o e Tala‘ofá. Na‘e ‘i ai ha ngaahi kolo Kēnani mo e ngaahi hala na‘e ‘alu ai ‘a e kau fonongá ki he ngaahi fonua mama‘ó. Neongo ia, ‘i he me‘a kotoa na‘e sio ki ai ‘a Selá, na‘e ‘ikai ha me‘a ai ‘e tatau mo hono kolo totonú. Na‘á ne tupu hake ‘i ‘Ua, ko ha kolo lahi ‘i Mesopotēmia na‘e maile ‘e 1,200 (kilomita ‘e 1,900) ‘a e fononga ki aí. Na‘á ne mavahe mei ai mei he tokolahi ‘o hono kāingá, mei he ngaahi faingamālie ‘o ha kolo lahi tu‘umālie ‘i he ngaahi māketi mo e ‘otu falekoloa, pea mei hono ‘api lelei na‘e ‘ato mo holisi fefeka, pea na‘a mo e vai na‘e taki ki aí! Neongo ia, kapau te tau sioloto atu kia Sela ‘oku sio fakamama‘u mata mamahi ki he hahaké, ‘o faka‘amua ‘a e ngaahi fiemālie ‘o hono ‘api na‘e kei si‘i hake aí, he‘ikai ke tau ‘ilo‘i ‘a e fefine anga-faka‘otua ko ení.

Fakatokanga‘i ‘a e me‘a na‘e fakamānava‘i ‘a e ‘apositolo ko Paulá ke ne tohi ‘i he ta‘u nai ‘e 2,000 ki mui ai. ‘I he lea ‘o fekau‘aki mo e tui ‘a Sela mo ‘Ēpalahamé, na‘á ne pehē: “Kapau na‘a nau hanganaki fakakaukau ki he feitu‘u na‘a nau mavahe mei aí, na‘a nau mei ma‘u ha faingamālie ke nau foki.” (Hepelū 11:8, 11, 15) Na‘e ‘ikai ke toe sio ‘a Sela pe ko ‘Ēpalahame ‘o faka‘amua ‘a e kuohilí. Kapau na‘á na nōfo‘i ‘i he fakakaukau peheé, na‘á na mei fili nai ke na foki ki ‘api. He ‘i ‘Uá, na‘e ‘ikai te na mei ma‘u ai ‘a e monū fisifisimu‘a na‘e fakahaa‘i ange ‘e Sihová. Pea ne mei pehē ha‘ana mole atu mei he manatu ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá kae ‘ikai hoko ko e ongo fa‘ifa‘itaki‘anga fakato‘oaloto ‘o e tuí ‘a ia kuo a‘u ki he loto ‘o e laui miliona.

‘I he ‘ikai ke sio ki muí, na‘e sio ‘a Sela ia ki mu‘a. Ko ia na‘á ne hanganaki tokoni ki hono husepānití ‘i he‘ene ‘āunofo ‘i he fonuá, tokoni ‘i hono fa‘o ‘a e tēnití, fakateka ‘a e fanga manú, mo toe fokotu‘u ‘a e tēnití. Na‘á ne kātekina ‘a e faingata‘a mo e ngaahi liliu lahi. Na‘e fakafo‘ou ‘e Sihova ‘ene tala‘ofa kia ‘Ēpalahamé​—ka na‘e kei ‘ikai pē ke fai ha lave kia Sela!​—Sēnesi 13:14-17; 15:5-7.

Faka‘osí, na‘e pehē ‘e Sela kuo taimi ke ne lea kia ‘Ēpalahame ‘o fekau‘aki mo ha palani na‘á ne fa‘ufa‘u ‘i hono ‘atamaí. Sioloto atu ki he hā mei hono fofongá ‘a e ngaahi ongo‘i ta‘elototatau ‘i he‘ene pehē: “Kātaki mu‘a! Kuo ta‘ofi ‘e Sihova au mei ha‘aku fanau.” Hili iá na‘á ne kole ki hono husepānití ke ne hoko ko ha tamai ‘a ha fānau fakafou ‘i he‘ene kaunangá, ‘a Heka‘ā. ‘E lava ke ke sioloto atu ki he ongo‘i faingata‘a‘ia ‘a Sela ‘i he‘ene kole ki hono husepānití ‘a e me‘a ko iá? ‘Oku hā ngali kehe nai ‘a e kole ko iá kiate kitautolu ‘i he ‘aho ní, ka na‘e ‘ikai ngali kehe ia ‘i he taimi ko iá ki ha tangata ke ne ‘ai ha uaifi hono ua, pe sinifu, koe‘uhi ke ma‘u ha ‘ea. * Na‘e ongo‘i nai ‘e Sela ko e founga eni ‘e fakahoko ai ‘a e taumu‘a ‘a e ‘Otuá ke tupu mai ha pule‘anga ‘o e ngaahi matakali fakafou ‘ia ‘Ēpalahamé? Pe ko e hā pē ‘a e tu‘ungá, na‘e loto-lelei ‘a Sela ke ne fai ha feilaulau faingata‘a. Ko e hā ‘a e tali ‘a ‘Ēpalahamé? ‘Oku tau lau na‘á ne ‘fanongo ki he me‘a na‘e lea‘aki ‘e Selá.’​—Sēnesi 16:1-3.

‘Oku fokotu‘u mai ‘e he fakamatalá na‘e ue‘i ‘e Sihova ‘a Sela ke ne fai ‘a e feilaulau ko iá? ‘Ikai. ‘I hono kehé, ko e fokotu‘u na‘e fai ‘e Selá ‘oku hā mei ai ha vakai mātu‘aki fakaetangata. Na‘á ne fakakaukau na‘e tupu mei he ‘Otuá ‘a ‘ene faingata‘a‘iá, pea na‘e ‘ikai malava ke ne sioloto atu ‘oku ma‘u ‘e he ‘Otuá ha toe fakalelei‘anga ‘e taha. Ko e fakalelei‘anga ‘a Selá ‘e hoko mai ai ‘a e mamahi mo e faingata‘a kiate ia. Kae kehe, na‘e hā mei he‘ene fokotu‘ú ‘a e ‘ikai ha siokitá. ‘I ha māmani ‘oku tā-tu‘o-lahi hono fakamu‘omu‘a ai ‘e he kakaí ‘enau ngaahi holi fakafo‘ituituí ‘i he me‘a kehe kotoa pē, ‘ikai ‘oku mātu‘aki maongo ai ‘a e laumālie ta‘esiokita na‘e ‘ia Selá? Kapau ‘oku tau loto-lelei ke fakamu‘omu‘a ‘a e ngaahi taumu‘a ‘a e ‘Otuá ‘i he‘etau ngaahi mahu‘inga‘ia siokitá, te tau fa‘ifa‘itaki ai ki he tui ‘a Selá.

“NA‘Á KE KATA”

Na‘e ‘ikai fuoloa kuo hoko ‘a Heka‘ā ‘o feitama kia ‘Ēpalahame. ‘I he tui nai ne ‘ai ia ‘e he‘ene feitamá ke ne mahu‘inga ange ‘ia Selá, na‘e kamata ke ta‘etoka‘i ai ‘e Heka‘ā ‘a hono pulé. He fakalotomamahi lahi ē ki he fefine pa‘a ko Selá! ‘I hono faka‘atā ‘e ‘Ēpalahame pea poupou ki ai mo e ‘Otuá, na‘e tautea‘i ai ‘e Sela ‘a Heka‘ā ‘i ha founga ‘oku ‘ikai fakahaa‘i. Na‘e fanau‘i ‘e Heka‘ā ha foha ko ‘Isime‘eli pea na‘e ‘osi atu ha ngaahi ta‘u. (Sēnesi 16:4-9, 16) ‘I he taimi hono hokó ‘oku fakahaa‘i ‘e he lēkōtí ha pōpoaki meia Sihova, na‘e ta‘u 89 ‘a Sela, pea ta‘u 99 hono husepānití. Ko ha pōpoaki fakaofo ē na‘á na ma‘ú!

Na‘e toe tala‘ofa ‘a Sihova ki hono kaume‘a ko ‘Ēpalahamé ‘o pehē te Ne fakatokolahi hono hakó. Na‘e liliu foki ‘e he ‘Otuá ‘a e hingoa ‘o e tangatá. ‘I he a‘u mai ki he tu‘unga ko ení, na‘e ‘iloa ia ko ‘Epalame. Ka na‘e toe fakahingoa ia ‘e Sihova ko ‘Ēpalahame, ‘a ia ‘oku ‘uhingá ko e “Tamai ‘a ha Fu‘u Kakai (Fu‘u Tokolahi).” Pea ‘i he taimi ko ení, ko e ‘uluaki taimi ia na‘e fakahaa‘i ai ‘e Sihova ‘a e kaunga ‘a Selá. Na‘á ne liliu hono hingoá mei he Sēlaí, ‘a ia na‘e ‘uhinga nai ki he me‘a hangē ko e “Fakakikihi,” ki he Sela, ‘a e hingoa ‘oku tau maheni kotoa mo iá. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e Selá? Ko e “Pilinisesi”! Na‘e fakamatala‘i ‘e Sihova ‘a e ‘uhinga na‘á ne fili ai ‘a e hingoa ko iá ki he fefine ‘ofeina ko ení: “Te u tāpuaki‘i ia pea te u foaki atu foki kiate koe ha foha ‘iate ia; te u tāpuaki‘i ‘a Sela pea te ne hoko ko ha ngaahi pule‘anga; ‘e hoko mai meiate ia ‘a e ngaahi tu‘i ‘o ha ngaahi kakai.”​—Sēnesi 17:5, 15, 16.

Ko e fuakava ‘a Sihova ke ‘omai ha hako ‘a ia te ne tāpuaki‘i ‘a e kotoa ‘o e ngaahi pule‘angá ‘e fakahoko ia fakafou ‘i he tama ‘a Selá! Ko e hingoa na‘e fili ‘e he ‘Otuá ma‘á e tamasi‘í, ko e ‘Aisake, ‘oku ‘uhingá ko e “Kata.” ‘I he fuofua ‘ilo ‘a ‘Ēpalahame ki he taumu‘a ‘a Sihova ke tāpuaki‘i ‘a Sela ‘aki ha‘ane tama pē ‘a‘aná, na‘á ne ‘tō fo‘ohifo pea kamata ke ne kata.’ (Sēnesi 17:17) Na‘á ne ‘ohovale pea mo tōtu‘a ‘ene fiefiá. (Loma 4:19, 20) Pea fēfē ‘a Sela ia?

‘Ikai fuoloa na‘e ha‘u ha kau tangata ‘e toko tolu, ko ha kau sola, ki he tēniti ‘o ‘Ēpalahamé. Ko e lolotonga ia ‘a e vela ‘a e ‘ahó, ka na‘e fakavave leva ‘a e ongo mātu‘a ta‘umotu‘á ni ke talitali ‘a e kau ‘a‘ahí ni. Na‘e pehē ‘e ‘Ēpalahame kia Sela: “Fakato‘oto‘o! ‘Omai ha fua mahoa‘a lelei ‘e tolu, natu ‘a e takaongá, pea ngaohi ha ngaahi fo‘i mā.” Ko ha ngāue lahi ‘a e anga-talitali kakaí ‘i he taimi ko iá. Na‘e ‘ikai ke tuku pē ‘e ‘Ēpalahame ‘a e kotoa ‘o e ngāué ki hono uaifí; na‘á ne fakavave ke tāmate‘i mai ha ki‘i pulu pea teuteu mo ha me‘akai mo ha inu lahi ange. (Sēnesi 18:1-8) Ko e “kau tangata” ko iá ko e kau ‘āngelo ‘a Sihova! ‘Oku ngalingali na‘e ‘i he fakakaukau ‘a e ‘apositolo ko Paulá ‘a e me‘á ni ‘i he taimi na‘á ne tohi ai: “‘Oua ‘e ngalo ‘a e anga-talitali kakaí, he na‘e fakafou ai hono talitali ‘e he ni‘ihi ha kau ‘āngelo ‘i he ta‘e‘ilo.” (Hepelū 13:2) ‘E lava ke ke fa‘ifa‘itaki ki he fa‘ifa‘itaki‘anga fisifisimu‘a ‘o e anga-talitali kakaí na‘e fokotu‘u ‘e ‘Ēpalahame mo Selá?

Na‘e manako ‘a Sela ‘i hono fakahāhā ‘a e anga-talitali kakaí

‘I he taimi na‘e toe lea‘aki ai ‘e ha taha ‘o e kau ‘āngeló kia ‘Ēpalahame ‘a e tala‘ofa ‘a e ‘Otuá fekau‘aki mo hano fā‘ele‘i ‘e Sela ha tamá, na‘e ‘ikai ke fai ha sio kia Sela, na‘á ne ‘i hono tēnití pē ‘o fanongo. Ko e fakakaukau ki he‘ene fā‘ele ‘i hono ta‘umotu‘á na‘e mātu‘aki ngali kehe kiate ia ‘o ‘ikai malava ai ke ne fa‘a fakama‘uma‘u​—na‘á ne kata loto, ‘o pehē: “Hili ia ‘eku vaivai pea kuo motu‘a mo hoku ‘eikí, te u ma‘u mo‘oni koā ‘a e fiefia ko ení?” Na‘e fakatonutonu ‘e he ‘āngeló ‘a Sela ‘aki ha fehu‘i hangatonu, “‘Oku ‘i ai koā ha me‘a ‘e fu‘u lahi fau kia Sihova?” Ko e tali ‘a Selá na‘e fai ‘i he ilifia, taukapo mo anga-maheni. Na‘á ne kaila: “Na‘e ‘ikai te u kata!” Na‘e tali ange ‘e he ‘āngeló: “‘Io, na‘á ke kata.”​—Sēnesi 18:9-15.

Na‘e fakahaa‘i ‘e he kata ‘a Selá na‘e si‘i ‘ene tuí? ‘Ikai ‘aupito. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘I he tuí foki na‘e ma‘u ai ‘e Sela ‘a e mālohi ke tu‘itu‘ia‘i ha tama, neongo na‘á ne fakalaka atu ‘i he ta‘umotu‘a ke fanaú, koe‘uhí na‘á ne tui ko e Tokotaha na‘á ne fai ‘a e tala‘ofá ‘oku faitōnunga.” (Hepelū 11:11) Na‘e ‘ilo ‘e Sela ‘a Sihova; na‘á ne ‘ilo te ne lava ‘o fakahoko ha tala‘ofa pē kuó ne fai. Ko hai ‘iate kitautolu ‘oku ‘ikai fiema‘u ki ai ha tui lahi ange ai? ‘Oku lelei ke tau ‘ilo‘i lelei ange ‘a e ‘Otua ‘o e Tohi Tapú. ‘I he‘etau fai peheé, te tau ‘ilo‘i ai na‘e tonu hono ma‘u ‘e Sela ‘a e tui na‘á ne ma‘ú. Ko e mo‘oni ko Sihová ‘oku faitōnunga mo fakahoko ‘ene tala‘ofa kotoa pē​—‘i ha taimi, te ne fai nai eni ‘i ha founga te ne faka‘ohovale‘i kitautolu ‘o tau ofo ai pe kata ‘i he ta‘etui!

“FANONGO KIATE IA”

Na‘e fakapale‘i ‘e Sihova ‘a Sela ‘i he lahi ‘o ‘ene tuí

‘I he ta‘u 90 ‘a Selá, na‘á ne fiefia ai ‘i he mōmeniti na‘á ne ‘unaloto ki ai ‘i he kotoa ‘o ‘ene mo‘ui ko ha tokotaha lahí. Na‘á ne fā‘ele‘i ha tama ki hono husepāniti ‘ofa‘angá ‘a ia na‘á ne ta‘u teau ‘i he taimi ko iá! Na‘e fakahingoa ‘e ‘Ēpalahame ‘a e ki‘i pēpeé ko ‘Aisake, pe “Kata,” hangē tofu pē ko ia na‘e folofola‘aki ‘e he ‘Otuá. ‘Oku tau sioloto atu nai ki he ongosia ‘a Selá kae malimali fiefia ‘o hangē ko ia na‘á ne lea‘akí: “Kuo ‘ai au ‘e he ‘Otuá ke u kata; ko e tokotaha kotoa pē ‘e fanongo ki aí te ne kata fakataha mo au.” (Sēnesi 21:6) Ko e me‘a‘ofa fakaemana ko eni meia Sihová ‘oku pau pē na‘á ne ‘ai ia ke fiefia ‘o a‘u ki he ngata‘anga ‘o hono ngaahi ‘ahó. Kae kehe, na‘á ne toe ma‘u ai ‘a e ngaahi fatongia lahi.

‘I he ta‘u nima ‘a ‘Aisaké, na‘e fai ‘e he fāmilí ha kātoanga kai ke faka‘ilonga‘i‘aki ‘a hono mavae ‘a e ki‘i tamá. Ka na‘e ‘ikai lelei ‘a e me‘a kotoa. ‘Oku tau lau “na‘e hanganaki fakatokanga‘i ‘e Sela” ha tō‘onga ‘ikai lelei. Ko ‘Isime‘eli, ko e tama ta‘u 19 ‘a Heka‘aá na‘á ne hanganaki manuki‘i ‘a si‘i ‘Aisaké. Na‘e ‘ikai ko ha fakamatalili pē eni. Na‘e fakamānava‘i ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki mui ‘o ne ui ‘a e ‘ulungaanga ‘o ‘Isime‘elí ko ha fakatanga. Na‘e sio ‘a Sela ki he natula totonu ‘o e houtamaki ko ení: ko ha mātu‘aki fakamanamana ki he mo‘ui fiefia ‘a ‘ene tamá. Na‘e lāu‘ilo ‘a Sela ko ‘Aisaké na‘e mahulu hake ia mei hono tu‘unga ko ‘ene tamá; na‘e vahe‘i kiate ia ha ngafa tefito ‘i he taumu‘a ‘a Sihová. Ko ia na‘e ue‘i ai ia ke ne loto-to‘a ‘o lea hangatonu kia ‘Ēpalahame. Na‘á ne kole ange ke tukuange atu ‘a Heka‘ā mo ‘Isime‘eli.​—Sēnesi 21:8-10; Kalētia 4:22, 23, 29.

Ko e hā ‘a e tali ki ai ‘a ‘Ēpalahamé? ‘Oku tau lau: “Ko e me‘a na‘á ne lea‘aki fekau‘aki mo e foha ‘o ‘Ēpalahamé na‘e mātu‘aki ta‘efakafiemālie ia kiate ia.” Na‘á ne ‘ofa ‘ia ‘Isime‘eli, pea na‘e fakakuihi ia ‘e he‘ene ongo fakaetamaí ‘i he me‘á ni. Kae kehe, na‘e ‘afio‘i lelei ‘e Sihova ‘a e me‘á ni, ko ia na‘á ne kau mai. ‘Oku tau lau: “Na‘e folofola leva ‘a e ‘Otuá kia ‘Ēpalahame: ‘‘Oua te ke ta‘efiemālie ‘i he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e Sela kiate koe fekau‘aki mo e tamasi‘í pea ‘i he fekau‘aki mo ho‘o kaunangá. Fanongo kiate ia, he ko ia ‘e ui ko ho hakó ‘e fou mai ia ‘ia ‘Aisake.’” Na‘e fakapapau‘i ange ‘e Sihova kia ‘Ēpalahame ‘e kei fai pē ‘a e tokonaki ma‘a Heka‘ā mo ‘ene tamá. Na‘e talangofua leva ‘a e tokotaha faitōnunga ko ‘Ēpalahamé.​—Sēnesi 21:11-14.

Ko Sela ko ha uaifi mo‘oni ia ‘o ‘Ēpalahame, ko ha fakakakato mo‘oni ia. Na‘e ‘ikai tala ange pē ‘e Sela ki hono husepānití ‘a e me‘a pē na‘e loto hono husepānití ke fanongo ki aí. ‘I he‘ene sio ki ha palopalema, ki ha me‘a na‘e kaunga ki he fāmilí mo honau kaha‘ú, na‘á ne fakahaa‘i mo‘oni ia ki hono husepānití. Ko ‘ene lea hangatonú ‘oku ‘ikai totonu ke ma‘uhala ia ko ha ta‘efaka‘apa‘apa. Ko hono mo‘oní, ko e ‘apositolo ko Pitá, ko ha tangata mali, na‘á ne lave ki mui kia Sela ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ia ‘o ha uaifi na‘á ne fakahaa‘i ‘a e faka‘apa‘apa ki hono husepānití. (1 Kolinitō 9:5; 1 Pita 3:5, 6) Ko e mo‘oni, kapau na‘e fakalongolongo pē ‘a Sela ‘i he fekau‘aki mo e me‘á ni, na‘e ‘ikai te ne mei faka‘apa‘apa ai kia ‘Ēpalahame, he na‘e mei hoko ai ha mole lahi kiate ia mo e fāmilí fakakātoa. Na‘e lea‘aki anga-‘ofa ‘e Sela ‘a e me‘a na‘e fiema‘u ke ne lea‘akí.

‘Oku koloa‘aki ‘e he ngaahi uaifi tokolahi ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Selá. ‘Oku nau ako meiate ia ke fetu‘utaki faitotonu mo faka‘apa‘apa ki honau ngaahi husepānití. ‘Oku faka‘amu nai ‘a e ngaahi uaifi ‘e ni‘ihi, ‘i ha taimi, ke kau mai ‘a Sihova ‘o hangē ko ia na‘á ne fai ‘i he fekau‘aki mo Selá. Neongo ia, ‘oku nau ako mei he tui, ‘ofa mo e kātaki fisifisimu‘a ‘a Selá.

Na‘e ui ‘e Sihova ‘a Sela ko e “Pilinisesi,” ka na‘e ‘ikai ‘amanekina ‘e he fefiné ni ke fakafeangai faka‘ei‘eiki ange kiate ia

Neongo na‘e ui ‘e Sihova tonu ‘a e fefiné ni ko e “Pilinisesi,” na‘e ‘ikai ke ‘amanekina ‘e he fefiné ni ke fakafeangai faka‘ei‘eiki ange kiate ia. ‘Oku ‘ikai ha ofo ‘i he taimi na‘á ne mate ai ‘i hono ta‘u 127, “na‘e kamata ke tengihia mo tangi ‘a ‘Ēpalahame koe‘uhi ko Sela.”  * (Sēnesi 23:1, 2) Na‘á ne manatu mo‘oni ki he‘ene “Pilinisesi” ‘ofeiná. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, ‘oku toe manatu mo Sihova ki he fefine faitōnunga ko ení—pea ‘okú ne taumu‘a ke toe fakafoki mai ia ke mo‘ui ‘i ha māmani palataisi. ‘Oku fakatatali mai ha kaha‘u ta‘engata mo fakafiefia kia Sela​—pea mo e fa‘ahinga kotoa ‘oku fa‘ifa‘itaki ki he‘ene tuí.​—Sione 5:28, 29.

^ pal. 3 Ko hono mo‘oní, na‘e ‘iloa ‘a e ongo me‘á ni ko ‘Epalame mo Sēlai ‘o a‘u ki he taimi ki mui ai ne toe fakahingoa ai kinaua ‘e he ‘Otuá, ka koe‘uhi ke faingofuá, te mau ngāue‘aki ‘a e ongo hingoa ko ia ‘oku ‘ilo‘i lahi taha ‘aki kinauá.

^ pal. 10 Na‘e kātaki‘i pē ‘e Sihova ‘a e mali tokolahí mo e hoko ko e sinifú ‘i ha vaha‘a taimi, ka na‘á ne fakamafai‘i ki mui ‘a Sīsū Kalaisi ke ne toe fakafoki ‘a e nofo malí ki he mu‘aki tu‘unga ko e mali pē mo e toko taha, ‘a ia na‘e kamata ‘i ‘Ītení.—Sēnesi 2:24; Mātiu 19:3-9.

^ pal. 25 Ko Sela ‘a e fefine pē ‘e taha ‘i he Tohi Tapú ‘oku fakakau ‘a hono ta‘umotu‘a na‘á ne mate aí ‘i he lēkooti fakamānava‘í.