Skip to content

ʻOku Tonu Mātē ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú?

ʻOku Tonu Mātē ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú?

 Ko e ʻuluaki konga ʻo e New World Translation naʻe tukuange ia ʻi he 1950. Talu mei ai, kuo fakamatala pe fehuʻia ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e tonu mātē ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú a koeʻuhí ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻoku kehe ia mei he ngaahi liliu kehe ʻo e Tohi Tapú. Ko e ʻuhinga ki he ngaahi faikehekehe ko ení ʻoku faʻa ʻi he taha ʻo e ngaahi tafaʻaki ko ení.

  •   Alafalalaʻanga. Ko e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fekumi pōtoʻi fakamuimui taha mo e ngaahi maniusikilipi motuʻa alafalalaʻanga tahá. ʻI hono kehé, ko e King James Version ʻo e 1611 naʻe makatuʻunga ia ʻi he ngaahi maniusikilipi ʻa ia naʻe ʻikai faʻa tonu mātē pea ʻikai motuʻa ia ʻo hangē ko e ngaahi maniusikilipi ko ia naʻe ngāueʻaki ki hono faʻu ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

  •   Faitōnunga. ʻOku feinga ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú ke fakahaaʻi faitōnunga ʻa e muʻaki pōpoaki ʻa ia naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá. (2 Tīmote 3:​16) ʻOku feilaulauʻi ʻe he ngaahi liliu lahi ʻo e Tohi Tapú ʻa e faitōnunga ki he pōpoaki ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ka nau muimui kinautolu ʻi he ngaahi talatukufakaholo fakaetangatá, hangē ko hono fetongi ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová, ʻaki ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga hangē ko e ʻEiki pe ʻOtua.

  •   Fakafoʻilea. ʻI he ʻikai toe fakalea ʻa e ngaahi liliú, ko e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú ʻoku nau liliu fakafoʻilea tuku kehe kapau ko hono fai iá ʻe iku ai ʻo ongo hala pe puli ai ʻa e fakakaukau ʻo e ngaahi muʻaki liliú. Ko e ngaahi liliu ʻoku nau toe fakalea ʻa e muʻaki konga Tohi Tapú ʻoku nau fakahū nai ʻa e ngaahi fakakaukau fakaetangata pe toʻo ʻa e ngaahi fakaikiiki mahuʻingá.

Ngaahi faikehekehe ʻi he Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú mo e ngaahi liliu kehé

 Puli ʻa e ngaahi tohi. ʻI heʻenau Tohi Tapú, ko e siasi Katolika Lomá mo e ʻOfotokisī Hahaké ʻoku nau fakakau ʻa e ngaahi tohi ʻoku ʻiloʻi ʻe he niʻihi ko e ʻApokalifá. Kae kehe, ko e ngaahi tohi ko iá ʻoku ʻikai tali ia ʻi he tohi fakamoʻoniʻanga faka-Siú, pea ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e kau Siú ko e faʻahinga ia naʻe “tuku kiate kinautolu ʻa e ngaahi foʻi folofola toputapu ʻa e ʻOtuá.” (Loma 3:​1, 2) Ko ia, ko e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú mo e ngaahi liliu Tohi Tapu kehe lahi ʻi onopooni ʻoku nau talitekeʻi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi tohi ʻApokalifá.

 Puli ʻa e ngaahi veesi. Ko e ngaahi liliu ʻe niʻihi ʻoku nau tānaki ʻa e ngaahi veesi mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku ʻikai ʻi he ngaahi maniusikilipi Tohi Tapu motuʻa taha ʻoku ala maʻú, ka ko e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú ʻoku nau talitekeʻi ʻa e fakamatala tānaki ko iá. Ko e ngaahi liliu lahi ʻi onopooni ʻoku nau toʻo ʻa e ngaahi tānaki ki mui ange ko iá pe ʻiloʻi ko e ngaahi tānaki ko iá ʻoku ʻikai poupouʻi ia ʻe he ngaahi maʻuʻanga mafai lahi tahá. b

 Fakalea kehe. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e liliu fakafoʻileá ʻoku taʻemahino pe takihalaʻi. Ko e fakatātaá, ko e fakamatala ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 5:3 ʻoku faʻa liliu ia: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku ongoʻi masiva honau laumālie.” (English Standard Version; King James Version; New International Version) ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko e liliu fakafoʻilea ko e “ongoʻi masiva honau laumālie” ʻoku taʻemahino, lolotonga ia ʻoku fakakaukau ʻa e niʻihi naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e māʻulalo pe masiva ʻaupitó. Kae kehe, ko e poini ʻa Sīsuú ko e fiefia moʻoní ʻoku haʻu ia mei hono ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ʻo e tataki ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakahaaʻi tonu mātē ʻe he Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú ʻene ʻuhingá ʻaki ʻa e kupuʻi lea “ko kinautolu ʻoku nau lāuʻilo ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻu fakalaumālié.”​—Mātiu 5:3. c

Ko e ngaahi fakamatala lelei fekauʻaki mo e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú mei he kau mataotao ʻikai Fakamoʻoní

  •   ʻI ha tohi naʻe fai ʻi Tīsema 8, 1950, naʻe hiki ai ʻe he tokotaha liliu mo mataotao ko Edgar J. Goodspeed fekauʻaki mo e New World Translation of the Christian Greek Scriptures: “ʻOku ou mahuʻingaʻia ʻi he ngāue fakalotu ʻa hoʻomou kakaí, pea mo ʻenau ngāue ʻi māmani lahí, pea ʻoku ou fiefia lahi ʻi he liliu tauʻatāina, faitotonu mo longomoʻuí. ʻOkú ne fakaʻaliʻali mai ha fuʻu ako lelei fakamātoato, hangē ko ia ʻoku lava ke u fakamoʻoniʻi.”

    Edgar J. Goodspeed

  •   Ko Professor Allen Wikgren ʻo e ʻUnivēsiti ʻo Chicago naʻá ne pehē ko e New World Translation ko ha fakatātā ia ʻo ha liliu lea ʻi onopooni ʻoku ʻikai ko e liliu mei ha ngaahi liliu kehe, ʻoku faʻa “liliu hangatonu ʻo ʻikai fakafalala.”​—The Interpreter’s Bible, Voliume I, peesi 99.

  •   ʻI he fakamatala fekauʻaki mo e New World Translation of the Christian Greek Scriptures, naʻe tohi ʻe he tokotaha fakaanga Tohi Tapu Pilitānia ko Alexander Thomson: “Ko e liliú ko e fakamoʻoni ia ʻo e ngāue pōtoʻi mo e kau mataotao poto, ʻa ia kuo nau feinga ke maʻu ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e konga tohi faka-Kalisí pea malava ke fakamatalaʻi ia ʻi he lea faka-Pilitāniá.”​—The Differentiator, ʻEpeleli 1952, peesi 52.

  •   Neongo ʻene ongoʻi ʻoku ʻi ai ha kiʻi liliu taʻefakanatula, naʻe pehē ʻe he faʻutohi ko Charles Francis Potter: “Ko e kau liliu lea ʻikai fakahaaʻi honau hingoá kuo nau ʻomai ʻa e liliu lelei taha ʻo e ngaahi maniusikilipí, fakatouʻosi ʻa e faka-Kalisi mo e faka-Hepeluú, ʻi he malava mo e fakafuofua pōtoʻi.”​—The Faiths Men Live By, peesi 300.

  •   Neongo ʻene pehē ko e New World Translation ʻoku fakatou ʻi ai ʻa e ngaahi tōnounou mo e ngaahi lelei lahi, naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Robert M. McCoy ʻene vakai ki aí ʻaki ʻene pehē: “Ko hono liliu ʻo e Fuakava Foʻoú ko e fakamoʻoni ia ʻo e ngāue [ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova] ʻa e kau mataotao taau ke fekuki pōtoʻi mo e ngaahi palopalema lahi ʻo e liliu Tohi Tapú.”​—Andover Newton Quarterly, Sanuali 1963, peesi 31.

  •   Ko Palōfesa S. MacLean Gilmour, neongo ʻoku ʻikai ke ne loto-tatau mo e ngaahi liliu ʻe niʻihi ʻi he New World Translation, ʻokú ne kei ʻiloʻi ko hono kau liliu leá “ʻoku nau maʻu ha pōtoʻi makehe ʻi he faka-Kalisí.”​—Andover Newton Quarterly, Sepitema 1966, peesi 26.

  •   ʻI heʻene vakai fekauʻaki mo e New World Translation ʻa ia ʻoku faʻuʻaki hono konga ʻa e Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures, naʻe tohi ʻe he Palōfesa ko Thomas N. Winter: “Ko e liliu ʻa e kōmiti ʻikai fakahaaʻi honau hingoá ʻoku fakamuimui taha ʻaupito mo tonu mātē maʻu pē.”​—The Classical Journal, ʻEpeleli-Mē 1974, peesi 376.

  •   Ko Palōfesa Benjamin Kedar-Kopfstein, ko ha mataotao Hepelū ʻi ʻIsileli, naʻá ne pehē ʻi he 1989: “ʻI heʻeku fekumi ki he tuʻunga fakaelea ʻi he fekauʻaki mo e Tohi Tapu faka-Hepeluú mo e ngaahi liliú, ʻoku ou faʻa lave ki he pulusinga faka-Pilitānia ʻoku ʻiloa ko e New World Translation. ʻI he fai peheé, ʻoku ou ʻiloʻi naʻe papau moʻoni ʻa e ngāue ko ení ʻo tapua atu ai ha feinga moʻoni ke maʻu ha mahino fekauʻaki mo e konga tohí ʻi he tonu taha ʻe ala lavá.”

  •   Makatuʻunga ʻi heʻene sivisiviʻi ʻa e ngaahi liliu faka-Pilitānia lalahi ʻe hiva, ko Jason David BeDuhn, ko ha palōfesa ʻi he ako ki he lotú, naʻá ne tohi: “Ko e NW [New World Translation] ʻoku hā ko e tonu taha ia ʻi he ngaahi liliu naʻe fakahoá.” Neongo ʻoku pehē ʻe he kakaí fakalūkufua mo e kau mataotao Tohi Tapu tokolahi ko e ngaahi faikehekehe ʻi he New World Translation ko e ola ia ʻo e filifilimānako fakalotu ʻi he tafaʻaki ʻo hono kau liliu leá, naʻe pehē ʻe BeDuhn: “Ko e lahi taha ʻo e ngaahi faikehekehé koeʻuhí ko e tonu mātē ange ʻa e liliu fakafoʻilea ʻa e NW, mo e pipiki ki he liliu motuʻa ʻo e muʻaki ngaahi kupuʻi lea ʻo e kau hiki tohi Fuakava Foʻoú.”​—Truth in Translation, peesi 163, 165.

a ʻOku fai ʻa e ngaahi fakamatala ki he pulusinga ʻo e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú faka-Pilitāniá ki muʻa ʻi hono toe fakaleleiʻi ʻi he 2013.

b Ko e fakatātaá, sio ki he New International Version mo e New Jerusalem Bible ʻa e Katoliká. Ko e ngaahi veesi tānakí ko e Mātiu 17:21; 18:11; 23:14; Maʻake 7:​16; 9:​44, 46; 11:26; 15:28; Luke 17:36; 23:17; Sione 5:4; Ngāue 8:​37; 15:34; 24:7; 28:29; mo e Loma 16:24. Ko e King James Version mo e Douay-Rheims Version ʻoku kau ai ha fakamatala Tolu-Tahaʻi-ʻOtua ʻi he 1 Sione 5:​7, 8, ʻa ia naʻe tānaki ʻi he taʻu ʻe lauingeau hili hono hiki ʻa e Tohi Tapú.

c ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e liliu ʻa J. B.  Phillips ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ko e “faʻahinga ʻoku nau ʻilo ʻenau fiemaʻu ʻa e ʻOtuá,” mo e The Translator’s New Testament ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e kupuʻi lea ko e “faʻahinga ʻoku nau ʻilo ʻenau fiemaʻu fakalaumālié.”