Skip to content

Saida mak animál fuik kór-mean neʼebé temi iha Apokalipse 17?

Saida mak animál fuik kór-mean neʼebé temi iha Apokalipse 17?

Bíblia nia resposta

 Animál fuik kór-mean neʼebé temi iha Apokalipse kapítulu 17 reprezenta organizasaun ida no organizasaun neʼe nia objetivu mak atu apoia nasaun sira iha mundu no ajuda nasaun sira-neʼe atu iha unidade. Foufoun neʼe mak Liga Nasaun sira-nian no agora organizasaun neʼe mak Nasoins Unidas.

Oinsá atu hatene animál fuik kór-mean reprezenta saida?

  1.   Buat polítiku. Animál fuik kór-mean iha “ulun hitu” neʼebé reprezenta “foho hitu” no “liurai naʼin-hitu” ka ukun hitu. (Apokalipse 17:9, 10) Baibain iha Bíblia laran, foho no animál fuik sira reprezenta governu sira.​—Jeremias 51:24, 25; Daniel 2:44, 45; 7:17, 23.

  2.   Atu hanesan ho sistema polítiku neʼebé ukun mundu tomak. Animál fuik kór-mean haree atu hanesan ho animál fuik ulun hitu neʼebé temi iha Apokalipse kapítulu 13. Animál fuik neʼe reprezenta governu hotu neʼebé ukun mundu tomak toʼo agora. Animál fuik rua neʼe iha ulun hitu, dikur sanulu no naran sira neʼebé koʼalia aat Maromak. (Apokalipse 13:1; 17:3) Buat neʼebé hanesan entre animál fuik rua neʼe hatudu sai buat ida. Animál fuik kór-mean mak atu hanesan ho sistema polítiku neʼebé ukun mundu tomak.​—Apokalipse 13:15.

  3.   Hetan kbiit husi ukun sira seluk. Animál fuik kór-mean “mosu” ka iha tanba governu sira seluk mak forma.​—Apokalipse 17:11, 17.

  4.   Iha ligasaun ho relijiaun. Babilónia Boot neʼebé reprezenta relijiaun falsu hotu iha mundu tomak tuur iha animál fuik kór-mean nia leten. Ida-neʼe hatudu katak animál fuik neʼe hetan influénsia husi relijiaun sira.​—Apokalipse 17:3-5.

  5.   La hatudu respeitu ba Maromak. Bíblia hatete katak animál fuik neʼe “nakonu ho naran sira neʼebé koʼalia aat Maromak”.​—Apokalipse 17:3.

  6.   Ba tempu balu la ativu. Bíblia hatete katak animál fuik kór-mean sei iha “rai-kuak neʼebé kleʼan tebes” a ka la ativu ba tempu balu, maibé tuirmai sei mosu fali.​—Apokalipse 17:8.

Bíblia nia profesia sai loos

 Hanoin toʼok oinsá Nasoins Unidas no Liga Nasaun sira-nian kumpre Bíblia nia profesia kona-ba animál fuik kór-mean.

  1.   Buat polítiku. Nasoins Unidas apoia sistema polítiku iha mundu hodi ajuda governu ida-idak neʼebé sai parte ba Nasoins Unidas atu kontinua iha. b

  2.   Atu hanesan ho sistema polítiku neʼebé ukun mundu tomak. Iha tinan 2011, iha nasaun 193 neʼebé sai parte ba Nasoins Unidas. Tan neʼe, Nasoins Unidas dehan katak sira reprezenta maioria ema no nasaun iha mundu.

  3.   Hetan kbiit husi ukun sira seluk. Nasoins Unidas bele mosu tanba nasaun oioin mak forma no sira sai parte ba organizasaun neʼe. Nasoins Unidas nia kbiit no podér mai husi nasaun sira-neʼe.

  4.   Iha ligasaun ho relijiaun. Liga Nasaun sira-nian no Nasoins Unidas sempre hetan apoia husi relijiaun sira iha mundu. c

  5.   La hatudu respeitu ba Maromak. Nasaun sira harii Nasoins Unidas atu “mantein dame no seguru iha mundu tomak”. d Maski haree hanesan Nasoins Unidas nia objetivu mak diʼak, maibé Nasoins Unidas la respeitu Maromak tanba dehan katak sira bele halo buat neʼebé Maromak hatete katak só ninia Ukun deʼit mak bele kumpre.​—Salmo 46:9; Daniel 2:44.

  6.   Ba tempu balu la ativu. Nasaun sira harii Liga Nasaun sira-nian lakleur depois Funu Mundiál Primeiru, maibé organizasaun neʼe la konsege hapara konflitu neʼebé envolve nasaun oioin. Liga Nasaun sira-nian lakon bainhira Funu Mundiál Segundu hahú iha tinan 1939. Iha tinan 1945, bainhira Funu Mundiál Segundu remata, nasaun sira harii Nasoins Unidas. Nasoins Unidas nia objetivu no estrutura mak atu hanesan ho Liga Nasaun sira-nian.

a Tuir matenek-naʼin sira kona-ba língua Gregu, liafuan neʼebé tradús nuʼudar “rai-kuak neʼebé kleʼan tebes” signifika “la iha rohan, la iha limite” ka “kleʼan tebes”. Iha Bíblia, liafuan neʼe refere ba fatin ka kondisaun neʼebé hanesan prizaun ka la ativu.

b Haree Artigu 2 husi Nasoins Unidas nia Karta.

c Porezemplu, iha tinan 1918, komisaun ida neʼebé reprezenta igreja Protestante oioin iha Amérika fó sai katak Liga Nasaun sira-nian sei “reprezenta Maromak nia ukun iha mundu”. Iha tinan 1965, reprezentante sira husi relijiaun Budista, Katólika, Ortodoksu Leste, Indú, Izlaun, Judeu no Protestante halibur hamutuk iha sidade San Francisco atu apoia no halo orasaun kona-ba Nasoins Unidas. No iha tinan 1979, amu-papa João Paulo II fó sai katak nia espera nasaun sira sei kontinua uza Nasoins Unidas nuʼudar dalan atu lori dame no justisa ba mundu.

d Haree Artigu 1 husi Nasoins Unidas nia Karta.