Skip to content

Saida mak Babilónia Boot?

Saida mak Babilónia Boot?

Bíblia nia resposta

 Tuir livru Apokalipse, Babilónia Boot mak relijiaun falsu hotu husi mundu neʼe neʼebé Maromak la simu. a (Apokalipse 14:8; 17:5; 18:21) Maski relijiaun sira-neʼe iha buat barak mak la hanesan, maibé sira hotu lori ema hadook an husi adora Maromak neʼebé loos, Jeová.​—Deuteronómio 4:35.

Oinsá atu hatene Babilónia Boot mak saida

  1.   Babilónia Boot mak símbolu ida. Bíblia esplika katak nia mak “feto ida” neʼebé mós bolu nuʼudar “feto-aat neʼebé naran-boot”. Iha ninia reen-toos hakerek tiha naran ida, “naran ida neʼebé segredu: ‘Babilónia Boot’”. (Apokalipse 17:​1, 3, 5) Livru Apokalipse nakonu ho “sinál oioin”, tan neʼe, ita bele fiar katak Babilónia Boot mós símbolu deʼit, laʼós feto neʼebé tebes. (Apokalipse 1:1) Apokalipse mós dehan katak feto neʼe “tuur iha bee barak nia leten”, bee reprezenta “povu sira, ema-lubun sira, nasaun sira no ema husi língua oioin”. (Apokalipse 17:​1, 15) Se feto neʼebé tebes labele halo buat sira-neʼe.

  2.   Babilónia Boot reprezenta organizasaun mundiál. Nia mós bolu nuʼudar “sidade boot neʼebé ukun liurai sira iha mundu”. (Apokalipse 17:18) Tan neʼe, Babilónia Boot iha influénsia boot iha mundu tomak.

  3.   Babilónia Boot mak organizasaun relijiaun nian, laʼós polítiku ka negósiu. Babilónia antigu mak sidade relijiaun ida neʼebé iha naran boot kona-ba uza “ai-moruk fekit” no “hahalok matan-dook” oioin. (Isaias 47:​1, 12, 13; Jeremias 50:​1, 2, 38) Ema iha sidade neʼe halaʼo adorasaun falsu neʼebé kontra Maromak neʼebé loos, Jeová. (Génesis 10:​8, 9; 11:​2-4, 8) Ukun-naʼin sira iha Babilónia foti sira-nia an aas liu fali Jeová no hatún Jeová nia adorasaun. (Isaias 14:​4, 13, 14; Daniel 5:​2-4, 23) Hanesan neʼe mós ho Babilónia Boot, nia iha naran boot kona-ba “hahalok espiritizmu”. Ida-neʼe hatudu duni katak Babilónia Boot mak organizasaun relijiaun nian.​—Apokalipse 18:23.

     Babilónia Boot laʼós organizasaun polítiku nian tanba Bíblia hatete katak “liurai sira iha mundu” tanis no triste bainhira nia lakon. (Apokalipse 17:​1, 2; 18:9) Nia mós laʼós organizasaun negósiu nian tanba Bíblia hatudu katak nia ketak husi “negósiu-naʼin sira iha mundu”.​—Apokalipse 18:11, 15.

  4. Fatuk husi liurai Babilónia Nabonido ho símbolu maromak naʼin-tolu Sin, Istar, no Shamash

      Babilónia Boot serve duni bolu relijiaun falsu. Duké hanorin ema atu hakbesik liután ba Maromak neʼebé loos, Jeová, relijiaun falsu lori ema atu adora fali maromak sira seluk. Bíblia bolu neʼe mak hahalok prostituisaun iha dalan espirituál. (Levítico 20:6, nota-rodapé; Éxodo 34:15, 16, nota-rodapé) Fiar kona-ba Trindade, ema iha klamar no uza estátua iha adorasaun mai husi Babilónia antigu. No fiar neʼe habelar mós ba relijiaun falsu sira ohin loron. Relijiaun sira-neʼe mós kahur sira-nia hanorin ho mundu nia hahalok oioin. Bíblia hatudu katak hahalok la laran-metin neʼe mak hanesan kaben-naʼin neʼebé halo adultériu.​—Tiago 4:4, nota-rodapé.

     Relijiaun falsu sira-nia rikusoin no sira-nia loko an kona-ba riku, hanesan loos ho Bíblia nia esplikasaun katak Babilónia Boot “hatais hena kór-violeta no mean” no “hafurak ninia an ho osan-mean, fatuk-murak neʼebé folin-boot no pérola”. (Apokalipse 17:4) Babilónia Boot mak hun ba “buat foʼer hotu iha rai”, ka ba hanorin no hahalok sira neʼebé la hatudu respeitu ba Maromak. (Apokalipse 17:5) Relijiaun falsu nia membru mak “povu sira, ema-lubun sira, nasaun sira no ema husi língua oioin” neʼebé apoia Babilónia Boot.​—Apokalipse 17:15.

 Babilónia Boot lori todan kona-ba “sira hotu neʼebé ema oho tiha iha mundu”. (Apokalipse 18:24) Iha ema nia istória, relijiaun falsu laʼós deʼit hamosu funu no terrorizmu maibé sira mós la hanorin lia-loos ba ema kona-ba Jeová, Maromak neʼebé domin. (1 João 4:8) Tanba la hanorin ema iha dalan neʼe mak halo ema oho malu. Tan neʼe, ba sira neʼebé hakarak Maromak simu, sira tenke “sai husi nia”, haketak sira-nia an husi relijiaun falsu.​—Apokalipse 18:4; 2 Korinto 6:​14-17.