Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesili Mai le ʻAufaitau

Fesili Mai le ʻAufaitau

O ai le “fafine” o loo taʻua i le Isaia 60:​1, ma e faapefea ona ia “tulaʻi” ma “faasusulu atu le malamalama”?

Ua taʻua i le Isaia 60:1: “Le fafine e, inā tulaʻi ia, ia faasusulu atu le malamalama, auā ua oo mai lou malamalama. Ua susulu mai i ou luga le mamalu o Ieova.” Pe a fua i le siʻomaga o le mau, na faasino atu le “fafine” iā Siona, po o Ierusalema lea sa avea ma laumua o Iuta i lenā taimi. a (Isa. 60:14; 62:​1, 2) O loo faaata mai e Ierusalema le nuu atoa o Isaraelu. E tusa ai la ma upu a Isaia, ua lāgā ai ni fesili se lua: Muamua, o anafea ma na faapefea ona “tulaʻi” Ierusalema ma faasusulu atu le malamalama faaleagaga? Lua, po ua iai se faataunuuga sili o upu a Isaia?

O anafea ma na faapefea ona “tulaʻi” Ierusalema ma faasusulu atu le malamalama faaleagaga? Na faatafunaina Ierusalema ma lona malumalu, a o faaaunuua tagata Isaraelu i Papelonia mo le 70 tausaga. Ae ina ua faatoʻilaloina Papelonia e Metai ma Peresia, na saʻoloto tagata Isaraelu ia na nonofo i vaipanoa eseese o le emepaea o Papelonia, e toe foʻi i lo latou atunuu ma toe faafoʻisia le tapuaʻiga moni. (Esera 1:​1-4) Na amata i le 537 T.L.M., ona toe foʻi tagata faamaoni na totoe o ituaiga e 12 o Isaraelu. (Isa. 60:4) Na latou ofoina atu taulaga iā Ieova, faamanatu tausamiga, ma toe fausia le malumalu. (Esera 3:​1-4, 7-11; 6:​16-22) O lea, ua toe susulu mai le mamalu o Ieova i Ierusalema po o lona nuu ua toe faafoʻisia. Ua mafai ai foʻi la ona latou faasusulu atu le malamalama i nuu na pogisa faaleagaga.

Peitaʻi, e leʻi faataunuuina atoatoa iā Ierusalema anamua valoaga a Isaia. O le toʻatele o tagata Isaraelu e leʻi faaauau ona latou usiusitaʻi i le Atua. (Nee. 13:27; Mala. 1:​6-8; 2:​13, 14; Mata. 15:​7-9) Mulimuli ane, na latou teena foʻi Iesu Keriso, o le Mesia. (Mata. 27:​1, 2) I le 70 T.A., na faaumatia ai Ierusalema ma lona malumalu i le taimi lona lua.

Na valoia e Ieova o le mea lenā o le a tupu. (Tani. 9:​24-27) E manino mai, e leʻi finagalo o ia e faataunuuina e Ierusalema faaletino vala uma o valoaga o le toe faafoʻisiaga, o loo i le Isaia mataupu e 60.

Po ua iai se faataunuuga sili o upu a Isaia? Ioe, ae o loo faasino atu i se isi fafine faafaatusa “o Ierusalema i lugā.” Na tusi le aposetolo o Paulo e faatatau i lenei fafine: “O ia o lo tatou tinā.” (Kala. 4:26) O Ierusalema i lugā, o le vaega faalelagi lea o le faalapotopotoga a Ieova, lea e faia aʻe i foafoaga agaga faamaoni. O lana fanau o Iesu ma Kerisiano faauuina e 144,000, o ē e maua le faamoemoe e ola ai i le lagi e pei o Paulo. E faia aʻe “le nuu paia” po o “le Isaraelu a le Atua” i Kerisiano faauuina.—1 Pete. 2:9; Kala. 6:16.

Na faapefea i Ierusalema i lugā ona “tulaʻi” ma “faasusulu atu le malamalama”? Na ia faaaogā lana fanau faauuina o loo i le lalolagi. Ia faatusatusa mea na oo iā i latou ma mea na valoia i le Isaia mataupu e 60.

Sa tatau ona “tulaʻi” Kerisiano faauuina, talu ai na latou iai i se tulaga pogisa faaleagaga, ona o le tele o aʻoaʻoga sesē a i latou ua liliuese mai i le upu moni i le senituri lona lua T.A. (Mata. 13:​37-43) O lea, na saisaitia i latou iā Papelonia le Aai Tele, o le emepaea o lotu sesē uma i le lalolagi. Na faaauau ona latou iai i lenā tulaga seʻia oo i “le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi,” o se vaitaimi na amata i le 1914. (Mata. 13:​39, 40) I se taimi mulimuli ane, i le 1919 na faasaʻolotoina ai i latou ma amata loa ona latou faasusulu atu le malamalama faaleagaga, e ala i le galulue mamafa i le galuega talaʻi. b A o faagasolo tausaga, o loo faaauau ona tosina mai tagata i lenā malamalama, e aofia ai le vaega totoe o le Isaraelu a le Atua po o “tupu” o loo taʻua i le Isaia 60:3.—Faaa. 5:​9, 10.

I le lumanaʻi, o le a faasusulu atu e Kerisiano faauuina le malamalama faaleagaga i se auala e sili atu. E faapefea? Pe a māeʻa lo latou soifuaga faalelalolagi, o le a avea i latou ma vaega o le “Ierusalema Fou,” po o le tamaʻitaʻi faaipoipo a Keriso, o le 144,000 o ē o le a pule faatasi ma ia o ni tupu ma ositaulaga.—Faaa. 14:1; 21:​1, 2, 24; 22:​3-5.

E iai le matafaioi tāua a le Ierusalema Fou i le faataunuuina o le Isaia 60:1. (Faatusatusa le Isaia 60:​1, 3, 5, 11, 19, 20 i le Faaaliga 21:​2, 9-11, 22-26.) E pei lava ona avea Ierusalema faaletino ma nofoaga autū o le malo o Isaraelu anamua, e faapena foʻi ona avea Ierusalema Fou ma Keriso ma malo o le faiga fou o mea. E faapefea ona “alu ifo mai i le lagi mai i le Atua” le Ierusalema Fou? E ala i lona uaʻi atu e faaleleia le lalolagi. O tagata e matataʻu i le Atua mai i atunuu uma, o le a ʻsavavali i lona malamalama.’ O le a tuusaʻoloto foʻi i latou mai i le agasala ma le oti. (Faaa. 21:​3, 4, 24) O le iʻuga, o le a toe faafoʻisia atoatoa mea uma, e pei ona valoia e Isaia ma isi perofeta. (Galu. 3:21) Na amata lenā toe faafoʻisiaga sili ina ua avea Keriso ma Tupu, ma o le a māeʻa i le iʻuga o lana Pulega i le Afe Tausaga.

a I le Isaia 60:1 i le Faaliliuga a le Lalolagi Fou, o loo faaaogā ai le upu “fafine” nai lo o “Siona” po o “Ierusalema,” talu ai o veape Eperu mo le upu “tulaʻi” ma le faaupuga “faasusulu atu le malamalama” o loo faasino atu i le itupā o tamaʻitaʻi, e pei foʻi o le upu “ou.”

b O le toe faafoʻisiaga na tupu i le 1919, o loo faamatalaina foʻi i le Esekielu 37:​1-14 ma le Faaaliga 11:​7-12. Na valoia e Esekielu le toe faafoʻisiaga faaleagaga o Kerisiano faauuina uma, ina ua māeʻa se taimi umi na faaaunuua ai i latou. O loo faasino atu le valoaga o loo i le Faaaliga i le toe faafoʻisia faaleagaga o se vaega toʻaitiiti o uso faauuina o ē na taʻimua, ina ua mavae sina taimi puupuu na taofia ai a latou gaoioiga faaleagaga ona o le faafalepuipuiina ma le lē tonu o i latou. I le 1919, na tofia ai i latou e avea ma “pologa faamaoni ma le faautauta.”—Mata. 24:45; tagaʻi i le tusi Toe Faafoʻisia le Tapuaʻiga Mamā iā Ieova!, itu. 118.