Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O ā Uiga o le Atua?

O ā Uiga o le Atua?

O le tele e tatou te iloa ai uiga o se tasi, o le tele foʻi lenā o lo tatou iloa lelei o lenā tagata ma faalolotoina ai lenā faauōga. I se tulaga talitutusa, o le tele tatou te iloa ai uiga o Ieova, o le tele foʻi lenā e tatou te iloa lelei ai o ia, ma faalolotoina ai le faauōga ma ia. E mai i uiga mataʻina uma o le Atua, e fā ona uiga matilatila: o lona mana po o lona malosi, atamai, faamasinotonu ma le alofa.

E MALOSI LE ATUA

“Ieova e, le Alii Pule Silisili Ese! O oe lava na e faia le lagi ma le lalolagi i lou mana tele ma lou aao faaloaloa.”​IEREMIA 32:17.

Ua vaaia i le foafoaga faamaoniga o le mana o le Atua. E te lagonaina le māfanafana pe a e tū i fafo i se aso lā. Ae o le mea moni, o le mana o Ieova na foafoaina ai mea o loo e lagonaina. O le ā le malosi e oo i ai le aasa o le lā? E tusa ma le 27,000,000 tikeri Fahrenheit (15,000,000°C) le aasa o le mata o le lā. I sekone taʻitasi, e faamatuu mai ai e le lā se malosi e taitutusa ma le pāpā o le faitau selau miliona o pomu niukilia.

E laʻitiiti le lā pe a faatusatusa i le faitau miliona o fetu i le vateatea. I se fua faatatau a saienitisi, o se tasi o fetu e sili ona telē e taʻua o le UY Scuti e pe ā ma le 1,700 taimi e telē atu ai nai lo o le lā. Pe afai e suia e le UY Scuti le lā, o le a leai ni paneta o Mercury, Venus, le Lalolagi, Mars ma e oo atu lona lautele i tua atu o le paneta o Jupiter. O lenei faamatalaga atonu e fesoasoani iā i tatou e malamalama lelei ai i upu a Ieremia e faapea, o le mana o Ieova le Atua na ia foafoaina ai le lagi ma le lalolagi lea e faasino atu i le vateatea.

E faapefea ona tatou maua aogā mai i le mana o le Atua? E faalagolago lo tatou ola i foafoaga a le Atua, e pei o le lā ma isi foafoaga mataʻina uma o loo i le lalolagi. E lē gata i lea, ua faaaogā e le Atua lona mana ina ia maua ai e tagata taʻitoʻatasi aogā. E faapefea? I le uluaʻi senituri, na foaʻi atu ai e le Atua le mana iā Iesu ina ia faia ai galuega ofoofogia. Ua taʻua i le Tusi Paia: “Ua toe pupula tauaso, ua savavali pipili, ua faamamāina lepela, ua faalogo o ē e tutuli, ma ua toetutū mai tagata oti.” (Mataio 11:5) Ae faapefea i aso nei? Ua faapea mai foʻi le Tusi Paia, “E na te avatu le malosi i lē ua vaivai,” ma “o ē e faamoemoe iā Ieova e toe malolosi i latou.” (Isaia 40:29, 31) E mafai ona foaʻi mai e le Atua “le mana lea e sili atu i le malosi o tagata” ina ia mafai ai ona onosaia faigatā ma tofotofoga o le olaga. (2 Korinito 4:7) E mautinoa e tatou te mananaʻo e iai se faauōga ma se Atua e alofa iā i tatou, ma e na te faaaogā lona mana e lē gata mai e fesoasoani ai i o tatou faafitauli.

E ATAMAI LE ATUA

“Ieova e, ua matuā tele lava au galuega! Ua e faia ia mea uma i le atamai.”​SALAMO 104:24.

O le tele o lo tatou iloa e uiga i mea na faia e le Atua, o le tele foʻi lenā o lo tatou maofa i lona atamai. O le mea moni, e iai se mataupu e taʻua o le biomimetics lea e suʻesuʻe ai e saienitisi foafoaga a Ieova, ma faataʻitaʻi le auala o loo foafoaina ai mea o le natura ina ia faaleleia atili ai a latou galuega. O a latou galuega e aofia ai mea faigofie e pei o fusipaʻu, ma mea lavelave e pei o vaalele.

O le mata o le tagata o se foafoaga ofoofogia

O le auala pito sili ona mataʻina o le atamai o le Atua, o le tino o le tagata. O se faaaʻoaʻoga, mātau le auala e afuafua ai se pepe. E amata mai i le afuafua o se sela faafanautama, o loo iai faamatalaga manaʻomia mo le auala e fausia aʻe ai se tino o se pepe. E vaevaeina lenei sela ina ia maua ai isi sela e taitutusa foliga. Ae i se taimi talafeagai, e amata ona vaevae nei sela i ituaiga sela faapitoa e pei o sela o le toto, sela o neula ma sela o ponaivi. E lē umi ae aliaʻe mai totoga ma amata loa ona gaoioi. E na o le iva masina e tupu aʻe ai lenā sela faafanautama ma maua ai le tino o se pepe o loo faia aʻe i le faitau piliona o sela. O le atamai o nei foafoaga e uunaʻia ai le toʻatele e ioe faatasi ma le tusitala o le Tusi Paia o lē na faapea mai: “Ou te faaneenee atu iā te oe, auā ua e faia aʻu i se auala mataʻutia ma ofoofogia.”​—Salamo 139:14.

E faapefea ona tatou maua aogā mai i le atamai o le Atua? E silafia e Lē na foafoaina mea, po o ā mea e tatou te manaʻomia ina ia fiafia ai. O le tele o lona malamalama ma lona atamai, ua ia saunia ai fautuaga aogā i lana Afioga le Tusi Paia. O se faaaʻoaʻoga, ua ia faalaeiau i tatou: “Ia faaauau ona . . . fefaamagaloaʻi ma le lotoatoa.” (Kolose 3:13) Pe e atamai lenā fautuaga? Ioe. Ua iloa e fomaʻi o le faamagalo e mafai ona sologa lelei ai le moe ma faalalo ai le toto maualuga. E mafai foʻi ona faaitiitia ai le lotomafatia ma isi faafitauli tau soifua mālōlōina. E tai pei le Atua o se uō e atamai ma manatu mamafa, ma e lē faatalatū e aumai fautuaga e fesoasoani iā i tatou ma e aogā. (2 Timoteo 3:16, 17) Pe e te manaʻo i se uō faapena?

E FAAMASINOTONU LE ATUA

“E fiafia Ieova i le faamasinogatonu.”​SALAMO 37:28.

E faia pea e le Atua le mea tonu i taimi uma. O le mea moni, “E mamao lava i le Atua moni ona faia o se mea leaga, ma Lē e ona le malosi uma lava ona faia o se mea e lē tonu!” (Iopu 34:10) E tonu ana faamasinoga, e pei ona taʻua e le faisalamo: “E te faamasinoina ma le tonu tagata.” (Salamo 67:4) Talu ai “o Ieova e vaai i le loto,” e lē mafai ona faasesēina o ia i le faalotolotolua ae e na te silafia le mea moni ma faia faamasinoga tonu. (1 Samuelu 16:7) E lē gata i lea, e silafia lelei e le Atua faiga lē tonu uma ma faiga piʻopiʻo i le lalolagi, ma ua ia folafola mai ua toeitiiti ona “faaumatia o ē e amioleaga mai i le lalolagi.”​—Faataoto 2:22.

Peitaʻi, e lē o ia o se faamasino sauā e naunau e faasala i tatou. E na te faaalia le alofa mutimutivale pe a talafeagai. Ua taʻua i le Tusi Paia e faapea: “E alofa mutimutivale Ieova ma alofa fua,” e oo lava foʻi i tagata amioleaga pe afai e latou te faaalia le salamō moni. Pe e lē o le faamasinotonu moni lenā?​—Salamo 103:8; 2 Peteru 3:9.

E faapefea ona tatou maua aogā mai i le faamasinotonu o le Atua? Ua faapea mai le aposetolo o Peteru: “E lē faailogaina tagata e le Atua, ae o lē e mataʻu iā te ia i nuu uma lava, ma faia le amiotonu, e talia e ia.” (Galuega 10:34, 35) E tatou te maua aogā mai i le faamasinotonu o le Atua ona e lē faailoga tagata o ia. E mafai ona ia talia i tatou ma avea ma ana tagata tapuaʻi, e tusa lava po o le ā lo tatou ituaiga, atunuu, aʻoaʻoga po o tulaga aloaʻia.

E lē faailoga tagata le Atua, ma e mafai ona tatou maua aogā e tusa lava po o le ā le ituaiga po o tulaga aloaʻia

Ona o le finagalo o le Atua ia tatou malamalama ma maua aogā mai i lana faamasinotonu, ua ia tuuina mai iā i tatou se lotofuatiaifo. O loo faamatalaina i le Tusi Paia le lotofuatiaifo o se tulafono ʻua tusia i o tatou loto,’ lea e “molimau” i a tatou amioga po o saʻo po o sesē. (Roma 2:15) E faapefea ona tatou maua aogā? Pe a toleni lelei o tatou lotofuatiaifo, e mafai ona uunaʻia ai i tatou e ʻaloese mai i gaoioiga e lamatia ai ma faiga lē tonu. Pe a tatou faia foʻi se mea sesē, e mafai ona uunaʻia ai i tatou e salamō ma faasaʻo a tatou mea sesē. E mautinoa, o le malamalama i le faamasinotonu o le Atua e fesoasoani iā i tatou ma faalatalata atu ai iā te ia.

E ALOFA LE ATUA

“O le Atua o le alofa lava ia.”​1 IOANE 4:8.

E lē o faapea mai le Tusi Paia o le Atua o le malosi lava ia, o le atamai lava ia po o le faamasinotonu lava ia, ae o loo taʻua o le alofa lava ia. Aiseā? Ona e moni le manatu o le mana o le Atua ua mafai ai ona ia gaoioi, ma o lona faamasinotonu ma lona atamai e taʻitaʻiina ai le auala e na te gaoioi ai. Peitaʻi, o le alofa o Ieova e uunaʻia ai o ia ina ia gaoioi. O le alofa e faavae ai mea uma e na te faia.

E ui e lē mativa Ieova i se mea, ae ona o lona alofa ua uunaʻia ai o ia e faia foafoaga atamamai i le lagi ma le lalolagi, o ē e ono maua aogā ma le fiafia mai i lona alofa. Na ia saunia le lalolagi ma le lē manatu faapito ina ia avea o se nofoaga lelei e nonofo ai tagata. O loo faaauau pea ona faaalia mai lona alofa i tagata e ala i le ʻfaaoso o lona lā i ē e amioleaga ma ē e amiolelei, ma faatotō mai le timu i ē e amiotonu ma ē e amiolētonu.’​—Mataio 5:45.

E lē gata i lea, “e alofa faapelepele ma alofa mutimutivale Ieova.” (Iakopo 5:11) E na te faaalia le alofa iā i latou e uia laasaga ina ia iloa o ia ma mafuta vavalalata atu iā te ia. E na te silafia na tagata taʻitoʻatasi. O le mea moni, “e lē o mamao o ia mai iā i tatou taʻitoʻatasi.”​Galuega 17:27.

E faapefea ona tatou maua aogā mai i le alofa o le Atua? E tatou te fiafia i le matagofie o le goto ifo o le lā. E tatou te fiafia foʻi i le ʻata a se pepe. E tatou te faapelepele i le alofa mai o se tauaiga vavalalata. O nei mea atonu e lē tāua tele, ae e mafai ona faafiafiaina ai o tatou olaga.

E tatou te maua foʻi aogā mai i le isi faailoaga o le alofa o le Atua e ala i le tatalo. Ua faalaeiau i tatou e le Tusi Paia: “Aua neʻi popole i se mea, ae ia faailoa atu o outou manaʻoga i mea uma lava i le Atua, i le tatalo ma le faatoga, atoa ma le faafetai.” E pei o se tamā alofa, e finagalo o ia ina ia saʻili atu iā te ia mo le fesoasoani i mea o loo sili ona tatou popole ai. Ona o le alofa lē manatu faapito o Ieova, ua ia folafola mai ai o le a ia aumaia ʻle filemu, lea e silisili i mea uma lava e manatu i ai.’​—Filipi 4:6, 7.

Po ua avea lenei talanoaga puupuu e faatatau i uiga mataʻina o le Atua, e pei o lona mana po o le malosi, atamai, faamasinotonu ma le alofa, ma fesoasoani iā te oe e maua ai se ata manino e faatatau i ona uiga? Ina ia faaloloto lou talisapaia o le Atua, e matou te valaaulia oe e aʻoaʻoina mea ua ia faia ma mea o le a ia faia ina ia e maua ai aogā.

O Ā UIGA O LE ATUA? E sili atu le mana ma le atamai o le Atua nai lo o se isi lava. Ae o le uiga e sili ona tatou fiafia i ai o lona alofa