Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU AUTŪ

Pe na Soifua Moni Iesu?

Pe na Soifua Moni Iesu?

E LĒ o ia o se tagata mauʻoa pe pulepuletutū. E leʻi iai foʻi sona fale, peitaʻi ua aafia le faitau miliona o tagata i ana aʻoaʻoga. Ae pe na soifua moni lava Iesu? O ā ni faamatalaga a tagata atamamai i aso ua mavae ma aso nei e faatatau i lea tulaga?

  • Michael Grant, o ia o se tusitala o le talafaasolopito ma o ia o se tagata atamai i le suʻesuʻeina o le auala na ola ai tagata i aso anamua. Na ia faapea mai: “Pe a tatou faatusatusa le Feagaiga Fou ma isi tusitusiga o talafaasolopito anamua, e lē mafai ona tatou teena na soifua moni Iesu, e pei ona lē fesiligia foʻi i tusitusiga anamua le soifua moni o tagata taʻutaʻua faapaupau.”

  • Rudolf Bultmann, o ia o se polofesa i le suʻesuʻeina o le Feagaiga Fou. Na ia faapea mai: “E lē faavaea pe faamaonia masalosaloga e leʻi soifua moni Iesu. E leai se tagata atamai e fesiligia le avea o Iesu ma māfuaaga o se suiga iloga i le talafaasolopito, lea na muaʻi faaatagia mai e se vaega [o Kerisiano] i Palesitina anamua.”

  • Will Durant, o sē e iai sona tomai faapitoa i le talafaasolopito, o se tusitala ma o se faifilosofia. Na ia tusi: “Afai na fatuina e ni nai tagata faatauvaa [o tusitala o Evagelia] i se tupulaga e tasi ni faamatalaga e faatatau i se tagata e sili ona malosi ma tausaafia ona uiga, e matuā maualuluga ana mataupu silisili o amioga tatau, ma na ia aʻoaʻoina tagata ina ia nonofo faatasi e pei o se aiga i le alofa ma le autasi, o se vavega lea e matuā sili ona talitonugatā i ai nai lo o so o se vavega ua faamauina i Evagelia.”

  • Albert Einstein, o ia o se saienitisi Iutaia na fanau i Siamani. Na ia faapea mai: “O aʻu o se Iutaia ae e ese loʻu maofa i le mataʻina o lenei tagata Nasareta.” Ina ua fesiligia o ia pe manatu iā Iesu o se tagata o le talafaasolopito, na ia tali: “E lē fesiligia lenā mea. Pe a faitau se tagata i tusitusiga a Evagelia, e na te mautinoa sa soifua moni Iesu. E tatou te iloaina ona uiga i upu uma o loo i Evagelia. E leai se talafatu e faapea lona faamatalaina.”

    “Pe a faitau se tagata i tusitusiga a Evagelia, e na te mautinoa sa soifua moni Iesu.”—Albert Einstein

O LE Ā UA FAAILOA MAI I LE TALAFAASOLOPITO?

O le tele o faamaumauga e faatatau i le soifuaga ma le faiva a Iesu, o loo faamauina i tusi o le Tusi Paia e taʻua o tusi o Evagelia ia ua faaigoaina i o latou tusitala: Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane. E lē gata i lea, na taʻua o ia i tusitusiga anamua a i latou e leʻi avea o ni Kerisiano.

  • TACITUS

    (pe tusa 56-120 T.A., po o le Tausaga o le Alii) O Tacitus o se tasi o tusitala iloga o talafaasolopito Roma anamua. O ana Faamaumauga (Annals) na faatatau atu i le emepaea o Roma mai i le 14 T.A. seʻia oo i le 68 T.A. (Na maliu Iesu i le 33 T.A.) Na tusi Tacitus, ina ua faaumatia Roma i se mū telē i le 64 T.A., na tuuaʻia le emeperoa o Nero i lenā faalavelave. Ae na tusi mai Tacitus “ina ia taofia lenā tala,” na tuuaʻia ai e Nero ia Kerisiano. Na faapea mai Tacitus: “O Keriso le faavae o le igoa [Kerisiano], na faasalaina o ia i le oti i le taimi o le pulega a Tiperio, e ala i le faatonuga a le kovana o Ponotio Pilato.”—Annals, XV, 44.

  • SUETONIUS

    (pe tusa 69–mavae 122 T.A.) I lana tusi Lives of the Caesars, na faamauina ai e lenei tusitala o talafaasolopito o Roma mea na tutupu i nofoaiga a uluaʻi emeperoa e 11 o Roma. I le vaega o le tusi na faamatalaina ai le olaga o Kalaotio, na taʻua ai fevesiaʻiga a tagata Iutaia sa iai i Roma, atonu e māfua ona o le eseese o manatu e faatatau iā Iesu. (Galuega 18:2) Na tusi Suetonius: “Talu ai sa masani ona vevesi tagata Iutaia ona o Chrestus [Keriso], ona ia [Kalaotio] tutuliesea lea o i latou mai i Roma.” (The Deified Claudius, XXV, 4) E ui na tuuaʻia sesē e Suetonius Iesu o ia na māfua ai na vevesi, peitaʻi e na te leʻi fesiligia le soifua moni o Iesu.

  • PLINY THE YOUNGER

    (pe tusa 61-113 T.A.) O ia o se tusitala Roma ma na avea ma kovana o Pitunia (Take). Na ia tusi atu i le emeperoa Roma o Trajan, e faatatau i le auala na ia feutagaʻi ai ma Kerisiano i lenā vaipanoa. Na taʻua e Pliny, na ia taumafai e faamalosia Kerisiano e faalauiloa i le lautele le lafoaʻia o o latou talitonuga, ma e fasiotia se tasi e lē faia faapea. Na ia faamatala: “O i latou . . . e faataʻitaʻi iā te aʻu a o faia se talosaga i atua [faapaupau], ma ofo atu viiga e faaaogā ai uaina ma mea manogi i lou faatusa . . . ma iʻu ina fetuu iā Keriso . . . , ou te manatu e tatau ona faamagalo i latou.”—Pliny—Letters, Book X, XCVI.

  • FLAVIUS JOSEPHUS

    (pe tusa 37-100 T.A.) O ia o se ositaulaga Iutaia ma o se tusitala o le talafaasolopito. Na ia taʻua sa iai pea taʻaiga faapolotiki a Ana se ositaulaga sili o Iutaia, lea na ia “faapotopoto ai faamasino o le Saniterini [faamasinoga maualuga a Iutaia], ma aumaia i o latou luma se tamāloa e igoa iā Iakopo, le uso o Iesu lea na taʻua o le Keriso.”—Jewish Antiquities, XX, 200.

  • TUSI TULAFONO A IUTAIA (TALMUD)

    O lenei tuufaatasiga o tusitusiga a aʻoaʻo Iutaia mai i le senituri lona tolu seʻia oo i le senituri lona ono T.A., na faaalia mai ai e oo lava i fili o Iesu na latou taʻutino mai sa soifua moni o ia. Ua taʻua i se tasi o fuaiupu, i le “Paseka na faatautau ai Yeshu [Iesu] le Nasareta,” lea e saʻo aʻiaʻi e tusa ai ma talafaasolopito. (Tusitusiga Faalelotu a Tagata Iutaia i Papelonia, Saniterini 43a, Munich Codex; tagaʻi i le Ioane 19:14-16.) Na taʻua foʻi i se isi fuaiupu: “Ia aua lava neʻi iai se atalii po o se tagata aʻoaʻoina e faalumaina o ia lava i luma o le lautele, e pei ona sa faia e le Nasareta,” o se taʻu sa masani ona faasino atu iā Iesu.—Tusitusiga Faalelotu a Tagata Iutaia i Papelonia, Berakoth 17e, faaopoopoga, Munich Codex; tagaʻi i le Luka 18:37.

FAAMAONIGA MAI I LE TUSI PAIA

Ua aumaia i Evagelia faamatalaga auʻiliʻili e faatatau i le soifuaga ma le faiva a Iesu, ia e aofia ai faamatalaga patino e faatatau i tagata, nofoaga, ma taimi, o vala iloga ia e iloa ai le moni o se talafaasolopito. O se faaaʻoaʻoga i le Luka 3:1, 2, ua fesoasoani iā i tatou e iloa le aso tonu na amata ai le galuega a Ioane le Papatiso, o sē na muamua fanau iā Iesu.

“O Tusitusiga Paia uma e mai i le agaga o le Atua.”—2 Timoteo 3:16

Na tusi Luka: “I le tausaga lona sefulu lima o le nofoaiga a Tiperio Kaisara, ina o avea Ponotio Pilato ma kovana i Iutaia, ma ua pule foʻi Herota i le itumalo o Kalilaia, a o lona uso o Filipo o loo pule i le itumalo o Ituraia ma Terekoniti, a o pule Lusanio i le itumalo o Apilene, i ona pō o Ana le faitaulaga sili ma Kaiafa, na oo atu ai le afioga a le Atua iā Ioane o le atalii o Sakaria i le toafa.” O lenei faamatalaga auʻiliʻili, ua tatou iloa ai ʻna oo atu le afioga a le Atua iā Ioane’ i le 29 T.A.

E malamalama tusitala o le talafaasolopito i tagata iloga e toʻafitu na taʻua e Luka. E tusa ai o lenā faamatalaga, e iai foʻi le taimi na fesiligia ai pe na soifua moni Ponotio Pilato ma Lusanio. Peitaʻi, na vave ona faia e tagata faitio na faamatalaga. Na maua ni ata sa vane i aso anamua o loo iai suafa o na tagata aloaʻia e toʻalua, ma faamaonia ai le moni o le faamatalaga a Luka. *

AISEĀ E TĀUA AI?

Na aʻoaʻo e Iesu tagata e faatatau i le Malo o le Atua, o se pulega o le a puleaina le lalolagi

E tāua le iloa pe na soifua moni Iesu ona e tāua ana aʻoaʻoga. O se faaaʻoaʻoga, na aʻoaʻo e Iesu tagata i le auala e maua ai le fiafia ma le faamalieina i le olaga. * Na ia folafola mai foʻi le taimi o le a maua ai e le fanau a tagata le filemu ma le saogalemu moni, ma autasi ai i lalo o se faigāmalo o le a pulea le lalolagi e taʻua o “le Malo o le Atua.”—Luka 4:43.

E talafeagai le faaupuga “le Malo o le Atua” ona o lenei Malo o le a puleaina le lalolagi, o le a faaali mai ai le pule silisili ese a le Atua i le lalolagi. (Faaaliga 11:15) Na faamanino e Iesu lenā mea moni i lana tatalo faaaʻoaʻo: “Lo matou Tamā e o i le lagi, . . . Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi.” (Mataio 6:9, 10) O le ā le aogā o le pulega o le Malo o le Atua i le fanau a tagata? Seʻi iloilo manatu o loo mulimuli mai:

  • O le a faaiʻuina taua ma fevesiaʻiga.Salamo 46:8-11.

  • O le a lē toe iai e faavavau le amioleaga e aofia ai le matapeʻapeʻa ma le faimea piʻopiʻo, faatasi ai ma i latou e lē ola e ōgatusa ma tapulaa a le Atua.Salamo 37:10, 11.

  • O le a olioli tagatānuu o le Malo i galuega aogā ma faamalieina.Isaia 65:21, 22.

  • O le a toe faaleleia atoatoa le lalolagi mai i le tulaga faaleagaina o loo iai nei, ma fau ma soloi meataumafa.Salamo 72:16; Isaia 11:9.

E manatu nisi o na folafolaga ua na o ni moomooga faivavale. Ae pe lē o le mea moni lenā pe a maufaatuatuaina taumafaiga a tagata? Seʻi manatu foʻi: E ui i le alualu i luma o le malamalama i aʻoaʻoga, faasaienisi ma le tomai faaonapōnei, ae ua lagona e le faitau miliona i aso nei le leai o se saogalemu faapea le lē mautinoa i le lumanaʻi. Ua tatou vaaia foʻi i aso taʻitasi faamaoniga o le atuatuvale o tagata i tulaga tau tamaoaiga, polotiki ma lotu, faapea le matapeʻapeʻa ma le faimea piʻopiʻo. Ua faamaonia ai e lē taulau pulega a tagata.—Failauga 8:9.

O le fesiligia o le soifua moni o Iesu, o se mataupu e tatau ona tatou iloiloina. * E pei ona taʻua i le 2 Korinito 1:19, 20: “Po o le ā lava le tele o folafolaga a le Atua, a ua Ioe uma ona o [Keriso].”

^ pala. 23 Na maua se tusitusiga o loo tusia ai le igoa o Lusanio, o ia o se “pule i le itumalo.” (Luka 3:1) Na ia pule i Apilene i le taimi lea na taʻua e Luka.

^ pala. 25 O se faaaʻoaʻoga mataʻina o aʻoaʻoga a Iesu, e maua i le Mataio mataupu e 5 e oo i le 7, lea e masani ona taʻua o le Lauga i le Mauga.

^ pala. 32 Mo nisi faamatalaga e faatatau iā Iesu ma ana aʻoaʻoga, tagaʻi i le www.pr418.com i lalo o le vaega BIBLE TEACHINGS > BIBLE QUESTIONS ANSWERED.