Skip to content

Skip to table of contents

Iloa Nakai e Koe?

Iloa Nakai e Koe?

Aoga fēfē e aposetolo ko Paulo ha ko e haana a tuaga ko e tagata Roma?

Pehē a Paulo: “Kua ui atu au ki a Kaisara!”

Ko e tagata he motu ko Roma ne moua e ia e tau tonuhia mo e tau monuina ka fano a ia ke he ha matakavi ne pule a Roma ki ai. Ko e tagata Roma kua nofo he fakatufono ha Roma, ka e nakai ko e fakatufono ne fakatu he tau taone. Ka fakahala, maeke a ia ke talia ke fakafili he fakatufono he matakavi ia, ka e moua foki e ia e tonuhia ke tu ki mua he hopoaga i Roma. Kaeke ko e fakahala mate, ha hā ia ia e tonuhia ke ole atu ke he pule he motu.

Ha ko e fakavēaga he tau tonuhia nei, ko Cicero ko e taha tagata gahua ma e fakatufono Roma he senetenari fakamua F.V.N., ne pehē: “Ko e moumou fakatufono ke līlī e tagata Roma; ke fakamamahi a ia ko e mena kelea lahi; ke tamate a ia ko e haau a matakainaga,” tuga ko e tamate he matua haau po ke taha he magafaoa ne tata ki a koe.

Fakamatala fakamakutu e aposetolo ko Paulo he Atu Motu Roma. Fakaaoga e ia e haana a tau tonuhia ko e tagata Roma ke he tolu la e magaaho: (1) Tala age a ia ke he hopoaga i Filipi kua moumou e lautolu e haana a tau tonuhia he keli a ia. (2) Fakakite e ia ko hai a ia ke nakai keli i Ierusalema. (3) Ole atu a ia ki a Kaisara, ko e pule i Roma, ke logona tonu he pule ia.​—Gahua 16:37-39; 22:25-28; 25:10-12.

Puhala fe ne totogi e tau leveki mamoe he tau vahā Tohi Tapu?

Ko e maveheaga ka fakatau e tau mamoe mo e tau koti, kavi 2050 F.V.N.

Ko e tupuna ko Iakopo ne leveki e tau fuifui mamoe he agikolo haana ko Lapana ke he 20 e tau. Ne gahua a Iakopo ke he 14 e tau tau ke maeke ke mau e tau tama fifine tokoua ha Lapana, ti ko e 6 e tau ne toe, ne totogi a Iakopo aki e tau manu. (Kenese 30:25-33) “Ko e tau maveheaga he vahāloto he tau leveki mamoe tuga ha Lapana mo Iakopo,” ne talahau he mekasini Biblical Archaeology Review, “ne mahani lahi ke he tau tagata tohia mo e tau tagata totou i tuai he tau kupu Tohi Tapu.”

Ko e tau maveheaga i tuai ne keli hake i Nuzi, Larsa, mo e falu matakavi i Iraq kua fakakite e tau maveheaga pihia. Ko e tau maveheaga pihia ka hifi e tau mamoe ne fakatu ai mai he taha tau ke he taha tau. Ko e tau leveki mamoe ne talia ke leveki ko e fiha e manu, fakavē ke he tau tau mo e ko e tau mamoe taane po ke fifine. He tau hake, ko e pule he tau manu ne moua e tau fulu mamoe, tau mena kai mai he puke huhu, tau punua, mo e falu foki ne kotofa tuai. Ko e tau mena ne molea ne age ai ke he leveki mamoe.

Ke tupu e numera he fuifui mamoe kua uta ni ke he loga he tau mamoe fifine ne age ke he leveki mamoe. Fa mahani ka 100 e mamoe fifine to fanau mai 80 e punua mamoe. Ka nakai monuina lahi e fuifui mamoe, ko e lekua he leveki mamoe a ia. Ti omoi lahi a ia ke leveki fakamitaki e tau manu ne age ki a ia.