Skip to content

Skip to table of contents

Iloa Nakai e Koe?

Iloa Nakai e Koe?

Ko e heigoa foki e fakamooliaga ke he Tohi Tapu ko e tau tupa e tau Isaraela i Aikupito?

Talahau he Tohi Tapu he uta he tau tagata Mitiana a Iosefa ki Aikupito, ko e tupuna ko Iakopo mo e magafaoa haana ne hiki mai i Kanana ki Aikupito. Ne nonofo a lautolu he matakavi a Aikupito ne ui ko Kosena he Nile Delta. (Kene. 47:1, 6) Ko e tau Isaraela kua tumau ke ‘fakatokologa, mo e malolo lahi ue atu.’ Ti matakutaku lahi e tau Aikupito he tau Isaraela mo e fekau a lautolu ke eke mo tau tupa.​—Esoto 1:7-14.

Falu he tau tagata tuhituhi he vahā foou nei ne vaiga e tala Tohi Tapu nā i luga, he fakahigoa ai ko e tala tuai. Ka e fai fakamooliaga agaia ne fakakite ko e tau tagata Semite * ne nonofo ko e tau tagata fakatupa i Aikupito i tuai.

Tuga anei, ko e tau tagata keli kelekele ne keli hake e tau mena ne nonofo i tuai he faahi tokelau ha Aikupito. Talahau he Ekekafo ko John Bimson kua ha ha i ai e fakamooliaga he 20 po ke molea e tau mena ne nonofo ai e tau tagata Semite he matakavi ia he faahi tokelau ha Aikupito. Lafi ki ai, ko e tagata kumikumi ke he tau koloa tuai ha Aikupito ko James K. Hoffmeier ne pehē: “Liga kavi ke he 1800 ke he 1540 V.N., ko Aikupito ko e matakavi fulufuluola ma e tau tagata vagahau Semite he faahi lalo ha Asia ke o mai ki ai.” Lafi e ia: “Ko e loa he magaaho nei kua tatai mo e ‘Vahā he Tau Tupuna’ ti felauaki mo e magahala mo e tau tutūaga ne fakamaama ia Kenese.”

Fai fakamooliaga foki mai he faahi toga ha Aikupito. Ko e kili akau he kavi 2000 ke he kavi 1600 F.V.N. ne tū ai e tau higoa he tau tupa ne gahua he kaina he faahi toga ha Aikupito. Molea e 40 he tau higoa ia ko e tau tagata Semite. Ko e tau tupa, po ke tau fekafekau nei ko e tau tagata kaitunu, tau tagata lalaga, mo e tau tagata gahua fafo. Ko Hoffmeier ne talahau: “Ha kua molea e fāgofulu he tau tagata Semite ne gahua he matakavi taha nei i Thebaid [faahi toga ha Aikupito], ko e numera ha lautolu i Aikupito, mua atu ki Delta, kua liga lahi mahaki.”

Ko e tagata keli kelekele ko David Rohl ne tohia ko e falu he tau higoa he tau tupa ne “fakamau i loto he Tohi Tapu.” Tuga anei, ko e tau vala tohi tuai ne ha ha i ai e tau higoa tuga ha Isakara, Asera, mo Sipela. (Esoto 1:3, 4, 15) “Mooli e mena nei ma e magaaho ne eke e tau Isaraela mo tau tupa i Aikupito,” he talahau e Rohl.

Pehē e Ekekafo ko Bimson: “Ko e fakamauaga tuai he Tohi Tapu ke he tupaaga i Aikupito mo e O Kehe kua ha ha i ai e fakamauaga mauokafua he vala tala i tuai.”

^ para. 4 Ko e higoa Semite ne mai ia Semu, ko e taha he tau fanau taane tokotolu ha Noa. Ko e tau hologa ha Semu ne liga putoia e tau Elama, tau Asuria, tau Kaletaia fakamua, tau Heperu, tau Suria, mo e tau magafaoa Arapi kehekehe.