Kal idhi e weche manie iye

PENJO MA ROWERE OHERO PENJORE

Ang’o ma Nyalo Jiwa Mondo Achak Timo Exercise?

Ang’o ma Nyalo Jiwa Mondo Achak Timo Exercise?

 Ang’o momiyo onego atim exercise?

 E pinje moko, rowere ok ohero timo exercise, tiende ni, ok gihero tiego dendgi, to mano keto ngimagi kama rach. Muma wacho maler niya: “Tiego del konyo.” (1 Timotheo 4:8) Ne ane weche ma luwogi:

  •   Timo exercise nyalo miyo wawinj maber. Tiego del konyo e loso kemikol mag obwongo miluongo ni endorphins ma miyoga ng’ato bedo gi kue kod mor. Jomoko wacho ni exercise nyalo konyo ng’ato geng’o parruok.

     “Ka aringo gokinyi, abedoga ma mor kendo atimoga gik mang’eny e odiechieng’no duto. Ringo miyo awinjoga maber.”—Regina.

  •   Exercise nyalo miyo ng’ato obed jachia. Tiego del e yo mowinjore konyo ng’ato bedo motegno, mayot, kendo jachir.

     “Amor ni sani anyalo timo ‘exercise’ miluongo ni ‘chin-ups’ nyadipar. Higa mokalo ne ok anyal timo kata dichiel! To moloyo duto, amor ni arito denda maber.”—Olivia.

  •   Exercise nyalo miyo idag aming’a. Tiego del miyo ng’ato yueyo maber kendo adundone gwecho maber. Bende, tiego del konyo e geng’o tuoche mag thung’ ma tinde nego ji ahinya.

     “Ka wan gi chenro maber mar timo ‘exercise,’ wanyiso ni wagoyo erokamano nikech del ma Jachuechwa omiyowa.”—Jessica.

 Wach maduong’ en ma: Exercise konyo ngimawa ma sani kod kinde ma biro. Nyako moro miluongo ni Tonya wacho niya: “Ok ibi ywago ang’e nikech nidhi ringo kata wuotho. Sa moro amora ma aweyo badhora ma atimo exercise, awinjoga maber ahinya.”

Mtoka mojwang’ gikone kethorega chuth; mano bende e kaka dendwa nyalo chalo ka ok watim exercise

 Ang’o ma monaga timo exercise?

 Nitie gik mang’eny ma nyalo moni timo exercise. Ma luwogi gin moko kuomgi:

  •   Bedo ma onge gi siso. “Ji mang’eny paroga ni gin gi teko mang’eny sama gin rowere. Ok giparga ni chieng’ moro ginyalo tuore. Thothgi wachoga ni joma oti e ma tuoche chandoga.”—Sophia.

  •   Bedo ma onge thuolo. “Adichga ahinya, anyalo mana yudo thuolo mar manyo chiemo maber kod nindo. Kata kamano, thuolo mar timo exercise to pod otama.”—Clarissa.

  •   Bedo ma onge pesa mar dhi e gym. “Ka idwaro bedo gi del motegno kendo mayot, nyaka ichul pesa kuonde ma irieye del (gym) eka ginyalo yieni timo exercise.”—Gina.

 Wach monego ipar:

 Gima duong’ ma moniga timo exercise en mane? Loyo gino nyalo kawo kinde, kata kamano, ber mibiro yudo ng’eny miwuoro.

 Anyalo timo ang’o mondo atim exercise mowinjore gi denda?

 Inyalo timo gik ma luwogi:

  •   Kaw ting’ mar rito dendi.—Jo-Galatia 6:5.

  •   We badhori. (Eklesiastes 11:4) Kuom ranyisi, ok ochuno ni idhi e gym e ka itieg dendi. Yier achiel kuom yore ma yot ma inyalo tiegogo dendi kendo itime ma ok ibari.

  •   Penj jomoko kaka gitimoga exercise; mano biro konyi yudo paro moko minyalo tiyogo.—Ngeche 20:18.

  •   Bed gi chenro. Ndiko gik ma isetimo kod midwaro timo biro jiwi ahinya.—Ngeche 21:5.

  •   Many ng’at ma inyalo dhigago e exercise. Osiep ma kamano nyalo jiwi kendo konyi makori gi chenro mari.—Eklesiastes 4:9, 10.

  •   Ng’e ni nitie gik ma nyalo nyoso chunyi, kata kamano, kik iol.—Ngeche 24:10.

 Kik ikal tong’

 Muma jiwowa ni kik wabed joma ‘timbegi okalo tong’. ’ (1 Timotheo 3:2, 11) Omiyo, dwarore ni waket tong’ mowinjore. Joma timoga exercise mokalo tong’ kinde mang’eny goyoga mana yamo. Julia wacho niya: “Ka dichwo otimo exercise, mi ojengo maber to ok oriek, berneno bedo kayiem.”

 Bende, bed motang’ gi lendo ma jiwo ji mondo otim exercise ahinya, kuom ranyisi, moko ondikga ni, “Sama iwinjo ka exercise ojonyi, sano e ma dwarore ni imed timee moloyo.” Weche kaka mago nyalo hinyo dendi kendo nyalo miyo iket pachi ahinya kuom tiego dendi, to konchiel ijwang’o “gik ma dwarore moloyo” e ngimani.—Jo-Filipi 1:10.

 E wi mano, seche moko weche ma iparo ni ijiwigo mondo imed timo exercise, nyalo mana chwanyi. Nyako moro miluongo ni Vera wacho niya: “Ng’eny nyiri kanoga piche mag joma gidwaro ni gichalgo, kendo gijong’iyoga pichego kinde ka kinde sama giwinjo ka gijony gi timo exercise. Pimruok gi joma kamago nyosoga mana chunygi. En gima dwarore ni wabed gi chenro mar rito dendwa, to ok mana kaka wanenore gi oko.”