BIBLIA LƐ TSAKEƆ MƐI
Minya Hetoi ni Yɔɔ Faŋŋ ni Shishinumɔ Waaa ni Biblia lɛ Kɛhã lɛ Ahe
-
BE NI AFƆ LƐ: 1948
-
MAŊ NƆ NI EJƐ: HUNGARY
-
MƆ NI EJI TSUTSU: ESHWE NI ENÁ SHIHILƐ MLI SANEBIMƆI NI HE HIAA LƐ AHETOO
MITSUTSU SHIHILƐ:
Afɔ mi yɛ Székesfehérvár ni yɔɔ Hungary, ni ji maŋ ko ni ehi shi nɔ ni fe afii 1,000 lɛ mli. Shi dɔlɛ sane ji akɛ, mikaiɔ nibii ni afite yɛ jɛmɛ yɛ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ mli lɛ lolo.
Minii kɛ minaa ji mɛi ni tsɔse mi yɛ migbekɛbiiashi. Kɛ́ mikai amɛ lɛ, mináa miishɛɛ waa
Minii kɛ minaa kwɛ mi yɛ migbekɛbiiashi ejaakɛ no mli lɛ, mifɔlɔi kɛ amɛbe fɛɛ tsuɔ nii, akɛni amɛmiitao ni amɛbua shika naa koni amɛnyɛ amɛhe shĩa ni sa lɛ hewɔ. Daa otsii enyɔ lɛ, weku muu lɛ fɛɛ yeɔ nii kutuu, ni wɔfeɔ nakai Hɔɔ. Mináa miishɛɛ waa yɛ nɛkɛ bei nɛɛ amli.
Yɛ afi 1958 lɛ, mifɔlɔi lɛ ashwelɛ lɛ ba mli; amɛhe shĩa ni wɔyi etɛ lɛ fɛɛ baanyɛ ahi mli. Naagbee lɛ, mi kɛ mifɔlɔi yahi shi
Mitsui kumɔ. Mikaiɔ akɛ no mli lɛ misɔle akɛ: “Nyɔŋmɔ, mikpa bo fai ni ohere mitsɛ yiwala. Ehe miihia mi. Mɛni hewɔ ohãaa misɔlemɔi lɛ ahetoo lɛ?” Mitao waa akɛ male he ni mitsɛ yɔɔ. Mibi mihe akɛ: ‘Ani etee ŋwɛi? Aloo ebɛ shihilɛ mli dɔŋŋ?’ Kɛ́ mina gbekɛbii krokomɛi ni amɛtsɛmɛi yɛ wala mli lolo lɛ, miyeɔ amɛhe awuŋa.
Miyaa gɔɔ lɛ mli daa gbi, ni mifee nakai afii pii. Miyakulaa mipapa saŋ lɛ hiɛ ni misɔleɔ akɛ: “Nyɔŋmɔ, ofainɛ miitao male he ni mipapa yɔɔ.” Misɔle hu koni male nɔ hewɔ ni wɔyɔɔ shihilɛ mli.
Be ni miná afii 13 lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ makase German. Mishwie miyiŋ akɛ, kɛ́ mikane German woji babaoo lɛ, ekolɛ maná misanebimɔi lɛ ahetoo. Yɛ afi 1967 lɛ, mibɔi skulyaa yɛ Jena, ni ji maŋ ko ni no mli lɛ efata East Germany
he lɛ. Mikɛ hiɛdɔɔ kane woji ni Germany woloŋlelɔi eŋmala lɛ, titri nɔ kɔɔ nɔ hewɔ ni adesai yɔɔ shihilɛ mli ahe lɛ. Eyɛ mli akɛ minya nibii ni mikane lɛ ekomɛi ahe moŋ, shi mináaa hetoo ni baahã mitsui anyɔ mimli yɛ ekome folo po mli. Mitee nɔ misɔle koni maná misanebimɔi lɛ ahetoo.BƆ NI BIBLIA LƐ TSAKE MISHIHILƐ:
Yɛ afi 1970 lɛ, miku misɛɛ kɛtee Hungary, ni jɛmɛ mikɛ Rose, ni sɛɛ mli ebatsɔ miŋa lɛ kpe yɛ. Nakai beaŋ lɛ, Hungary yɛ Komunist nɔyeli shishi. Be ni mikɛ Rose bote gbalashihilɛ mli etsɛɛɛ lɛ, wɔjo foi kɛtee Austria. Oti ni ma wɔhiɛ ji akɛ, sɛɛ mli lɛ wɔbaashi kɛya Sydney, yɛ Australia he ni mitsɛkwɛ ko yɔɔ lɛ.
Etsɛɛɛ kɛkɛ ni miná nitsumɔ yɛ Austria. Gbi ko lɛ, mɔ ko ni mikɛtsuɔ nii lɛ kɛɛ mi akɛ, manyɛ maná misanebimɔi lɛ fɛɛ ahetoo yɛ Biblia lɛ mli. Ehã mi woji komɛi ni wieɔ Biblia lɛ he. Mikɛ miishɛɛ kane nakai woji lɛ fɛɛ yɛ be kukuoo mli, ni miisumɔ akɛ male babaoo lolo. No hewɔ lɛ, miŋma Yehowa Odasefoi lɛ, ni ji mɛi ni kala nakai woji lɛ koni amɛmaje mi woji krokomɛi hu.
Gbi ni wɔye wɔgbala lɛ he klɛŋklɛŋ afi gbi jurɔ lɛ, Odasefonyo ko ni jɛ Austria lɛ basara mi kɛ Rose. Ekɛ woji ni mibi lɛ ba, ni ekɛɛ ebaasumɔ ni ekɛ mi akase Biblia lɛ, ni mikpɛlɛ. Akɛni miitao makase nibii pii hewɔ lɛ, wɔkaseɔ nii shii enyɔ yɛ otsi mli
Nibii ni Odasefoi lɛ tsɔɔ mi kɛjɛ Biblia lɛ mli lɛ hã mimii shɛ mihe waa. Be ni amɛtsɔɔ mi Nyɔŋmɔ gbɛ́i, ni ji Yehowa lɛ yɛ Hungarian Biblia ni miyɔɔ lɛ mli lɛ, minaa kpɛ mihe waa. Yɛ afii 27 ni mikɛtee sɔlemɔ lɛ mli fɛɛ lɛ, minuko ni atsĩ Nyɔŋmɔ gbɛ́i lɛ tã shi kome po. Minya bɔ ni Biblia lɛ hã misanebimɔi lɛ ahetoo yɛ gbɛ ni yɔɔ faŋŋ, ni shishinumɔ waaa lɛ nɔ lɛ he waa diɛŋtsɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mikase akɛ gbohii lɛ leee nɔ ko nɔ ko, tamɔ nɔ ni amɛwɔ vii. (Jajelɔ 9:5, 10; Yohane 11:11-15) Mikase Biblia lɛ shiwoo akɛ jeŋ hee ko baaba ní “gbele bɛ dɔŋŋ” lɛ hu. (Kpojiemɔ 21:3, 4) Miishwe ni mana mitsɛ ataa ekoŋŋ, ejaakɛ yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ, ‘abaatee gbohii ashi.’
Rose jɛ esuɔmɔ mli ebafata mihe kɛkase Biblia lɛ. Wɔtee hiɛ oyayaayai, ni yɛ nyɔji enyɔ pɛ mli lɛ, wɔgbe wolo ni akɛ wɔ kaseɔ lɛ naa! Wɔtee asafoŋ kpeei ni Odasefoi lɛ feɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ eko fɛɛ eko. Bɔ ni Yehowa Odasefoi lɛ sumɔɔ amɛhe, ni amɛyeɔ amɛbuaa amɛhe, kɛ ekomefeemɔ ni yɔɔ amɛteŋ lɛ ta wɔtsuiŋ waa.
Yɛ afi 1976 lɛ, aŋmɛ mikɛ Rose gbɛ ni wɔbote Australia maŋ lɛ mli. Amrɔ nɔŋŋ ni wɔtao Yehowa Odasefoi lɛ asɛɛ gbɛ. Odasefoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ here wɔ hiɛmɛɛ amrɔ nɔŋŋ. Yɛ afi 1978 lɛ, wɔbatsɔmɔ Yehowa Odasefoi.
BƆ NI MINÁ HE SƐƐ:
Amrɔ nɛɛ miná hetoi kɛhã sanebimɔi ni mikɛ afii babaoo etao lɛ. Yehowa Nyɔŋmɔ ni mitsi mibɛŋkɛ lɛ ehã miná Tsɛ ni fe fɛɛ ni mɔ ko baanyɛ aná. (Yakobo 4:8) Ni hiɛnɔkamɔ ni miyɔɔ akɛ mana mitsɛ ni fɔ mi lɛ ekoŋŋ yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ hãa mimii shɛɔ mihe waa.
Yɛ afi 1989 lɛ, mi kɛ Rose kpɛ wɔyiŋ akɛ wɔbaaku wɔsɛɛ wɔya Hungary bɔ ni afee ni wɔnyɛ wɔkɛ wɔnanemɛi, wɔwekumɛi kɛ mɛi krokomɛi agba wɔhemɔkɛyeli lɛ he sane. Eŋɔɔ wɔnaa akɛ wɔnyɛ wɔtsɔɔ mɛi babaoo Biblia lɛ mli anɔkwalei lɛ. Amɛteŋ mɛi ni fa fe 70 ebafata wɔhe kɛmiisɔmɔ Yehowa, ni minyɛ awo ni misumɔɔ esane waa hu fata he.
Mikɛ afii 17 sɔle koni maná misanebimɔi lɛ ahetoo. Afii 39 eho, ni mikã he miisɔle