Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Masoretebii lɛ kwɛ Ŋmalɛi lɛ anɔ amɛŋmala ekomɛi pɛpɛɛpɛ amɛshwie shi

SANEYITSO LƐ MLITSƆƆMƆ | BIBLIA LƐ​—ENYƐ EHI SHI KƐBASHI ŊMƐNƐ

Biblia lɛ Enyɛ Ehi Shi Yɛ Ka ni Aka akɛ Abaatsake Emli Sane lɛ Fɛɛ Sɛɛ

Biblia lɛ Enyɛ Ehi Shi Yɛ Ka ni Aka akɛ Abaatsake Emli Sane lɛ Fɛɛ Sɛɛ

NAAGBA LƐ: Nibii ni akɛŋmala Biblia lɛ ni fitemɔ waaa kɛ shiteekɛwoo nyɛko akpãtã Biblia lɛ hiɛ. Kɛlɛ, woloŋmalɔi kɛ shishitsɔɔlɔi komɛi eka akɛ amɛbaatsake Biblia lɛ mli sane lɛ. Bei komɛi lɛ, amɛtsɔɔ Biblia lɛ shishi bɔ ni baafĩ nibii ni amɛheɔ amɛyeɔ lɛ sɛɛ moŋ fe ni amɛbaahã nibii ni amɛheɔ amɛyeɔ lɛ kɛ nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ lɛ akpã gbee. Susumɔ nɔkwɛmɔnii komɛi ahe okwɛ:

  • Jamɔhei: Yɛ afii 300 kɛmiimɔ afii 100 D.Ŋ.B afii lɛ amli lɛ, mɛi ni ŋma Samaritan Pentateuch * lɛ kɛ wiemɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ fata 2 Mose 20:17 lɛ he. “Yɛ Aargaareezem. Ni jɛmɛ obaama afɔleshaa latɛ yɛ.” Nɔ hewɔ ni Samariabii lɛ fee enɛ ji, ní amɛhã Ŋmalɛi lɛ afĩ sɔlemɔtsu ni amɛbaama yɛ “Aargaareezem,” loo Gerizim Gɔŋ lɛ nɔ lɛ sɛɛ.

  • Triniti tsɔɔmɔ lɛ: Be ni aŋma Biblia lɛ agbe naa nɔ ni shɛɛɛ afii 300 lɛ, woloŋmalɔ ko ni heɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ eyeɔ lɛ kɛ wiemɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ fata 1 Yohane 5:7 lɛ he akɛ, “yɛ ŋwɛi: Tsɛ lɛ, Wiemɔ lɛ, kɛ Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ: ni mɛi etɛ nɛɛ ekome ni.” Sane nɛɛ bɛ blema niŋmai lɛ amli. Biblia he nilelɔ ko ni atsɛɔ lɛ Bruce Metzger lɛ wie akɛ: ‘Kɛjɛ afii 700 Ŋ.B. afii lɛ amli kɛbaa fɛɛ lɛ, afɔɔ nakai wiemɔi lɛ namɔ yɛ Blema Latin wolokpoi ni akɛ niji ŋmala lɛ kɛ Latin Vulgate lɛ amli.’

  • Nyɔŋmɔ gbɛ́i: Biblia shishitsɔɔlɔi babaoo ejie Nyɔŋmɔ gbɛ́i lɛ kɛjɛ Ŋmalɛi lɛ amli, ni amɛdamɔ Yudafoi lɛ apasa hemɔkɛyeli ko nɔ amɛfee nakai. Amɛkɛ gbɛnaa gbɛ́i tamɔ “Nyɔŋmɔ” loo “Nuŋtsɔ” ye najiaŋ, shi jeee Bɔlɔ lɛ pɛ akɛ nakai gbɛnaa gbɛ́i lɛ tsu nii kɛhã yɛ Biblia lɛ mli, moŋ lɛ, akɛtsu nii kɛhã adesai, amagai, kɛ Abonsam po.​—Yohane 10:34, 35; 1 Korintobii 8:5, 6; 2 Korintobii 4:4. *

BƆ NI FEE NI BIBLIA LƐ NYƐ EHI SHI: Klɛŋklɛŋ lɛ, eyɛ mli akɛ mɛi komɛi ni kwɛ Biblia lɛ nɔ amɛŋmala eko amɛshwie shi lɛ fee anyagba loo amɛŋmala nibii komɛi ni bɛ mli moŋ, shi mɛi babaoo yɛ ni he esa waa ni amɛŋmala nɔ fɛɛ nɔ pɛpɛɛpɛ. Yɛ afii 700 kɛmiimɔ afii 1100 Ŋ.B. afii lɛ amli lɛ, Masoretebii lɛ kwɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ anɔ amɛŋmala ekomɛi amɛshwie shi, ni atsɛ niŋmai nɛɛ akɛ Masora niŋmai. Awie akɛ, amɛkane wiemɔ kulibii lɛ kɛ niŋmaa okadii lɛ koni amɛná nɔmimaa akɛ amɛshiko nɔ ko. Kɛ́ amɛna tɔmɔ ko yɛ wolo ni amɛkwɛɔ nɔ lɛ nɔ lɛ, amɛŋmaa yɛ wolo lɛ baafa lɛ naabu gbɛ. Masoretebii lɛ kwɛ jogbaŋŋ koni amɛkatsake Biblia lɛ mli niŋmai lɛ. Woloŋlelɔ kpanaa ko ni atsɛɔ lɛ Moshe Goshen-Gottstein lɛ ŋma akɛ: “Amɛsusu akɛ kɛ́ amɛhiɛ kã he ni amɛtsake niŋmai lɛ, belɛ eji esha ni fe fɛɛ ni amɛfee.”

Nɔ ni ji enyɔ lɛ, wolokpoi babaoo ni nine eshɛ nɔ ŋmɛnɛ lɛ yeɔ ebuaa Biblia he nilelɔi ni amɛnaa hei ni tɔmɔi yɔɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi kɛ afii ohai abɔ susu akɛ, Latin shishitsɔɔmɔ ni amɛhiɛ lɛ ji Biblia shishitsɔɔmɔ pɛ ni ja. Shi taakɛ wɔwie he yɛ sane nɛɛ shishijee lɛ, amɛkɛ wiemɔ ko ni ejaaa fata 1 Yohane 5:7 lɛ he. Tɔmɔ nɛɛ je kpo yɛ Blɔfo King James Version lɛ po mli! Shi be ni ana wolokpoi krokomɛi ni akɛ niji ŋmala lɛ, mɛni amɛhã ana? Bruce Metzger ŋma akɛ: “Nɔ ni aŋma [yɛ 1 Yohane 5:7] lɛ bɛ wolokpoi srɔtoi ni akɛ niji ŋmala (Syriac, Coptic, Armenian, Ethiopic, Arabic, Slavonic) lɛ fɛɛ amli, ja Latin nɔ lɛ pɛ.” Enɛ hewɔ lɛ, King James Version hei ni afee kɛ Bibliai krokomɛi hu ejie nakai wiemɔ ni ejaaa lɛ kɛjɛ mli.

Chester Beatty P46, adaa ko ni akɛ nine ŋmala Biblia lɛ yɛ nɔ aaafee afii 200 Ŋ.B.

Ani blema wolokpoi ni akɛ niji ŋmala lɛ ehã ana faŋŋ akɛ, Biblia lɛ mli sane lɛ tsakeko? Be ni ana Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ yɛ afi 1947 lɛ, Biblia he nilelɔi nyɛ amɛkɛ Masora niŋmai ni akwɛ Hebri ŋmalɛi lɛ anɔ aŋmala lɛ to Biblia wolokpoi ni aŋma nɔ ni fe afii akpe ni tsɔ hiɛ lɛ he agbɛnɛ. Mɔ ko ni fata mɛi ni kwɛ Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ amli lɛ he lɛ wie akɛ, wolokpo kome ‘kɛ odaseyeli ni yɔɔ faŋŋ hãa ni tsɔɔ akɛ, Bibliai ni Yudafoi woloŋmalɔi lɛ kwɛ blema Bibliai lɛ anɔ amɛŋmala amɛshwie shi yɛ afii akpe mli lɛ fɛɛ ja jogbaŋŋ diɛŋtsɛ.’

Ayɛ Kristofoi A-Hela Ŋmalɛ lɛ mli woji lɛ ateŋ eko fɛɛ eko he adaai yɛ Chester Beatty Library ni yɔɔ Dublin, yɛ Ireland lɛ, ni wolokpoi ni aŋma aaafee afii 300.Ŋ.B. lɛ hu ekomɛi yɛ jɛmɛ; aŋma nakai wolokpoi lɛ aaafee afii 100 sɛɛ be ni aŋma Biblia lɛ agbe naa. The Anchor Bible Dictionary lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Adaai lɛ hã ana saji komɛi ni yɔɔ fitsofitso, kɛfata he lɛ, ehã ana hu akɛ, Bibliai ni akwɛ blema nɔ lɛ nɔ aŋmala yɛ afii ni eho lɛ amli lɛ ja.”

“Abaanyɛ awie kɛ nɔmimaa akɛ, blema wolo ko bɛ ni akwɛ nɔ aŋmala ekomɛi ashwie shi ni ja tamɔ Hebri Ŋmalɛi lɛ”

NƆ NI EJƐ MLI KƐBA: Yɛ nɔ najiaŋ ni Biblia wolokpoi babaoo ni etsɛ waa lɛ baahã ana akɛ Bibliai ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ ejaaa lɛ, amɛhã afee tsakemɔi yɛ hei ni sa lɛ moŋ. Nuu ko ni atsɛɔ lɛ Sir Frederic Kenyon lɛ ŋma yɛ Kristofoi A-Hela Ŋmalɛi lɛ he akɛ: “Blema wolo ko bɛ ni ana odaseyelii babaoo ni etsɛ waa ni fĩɔ sɛɛ tamɔ no, ni akɛ, woloŋlelɔ ko bɛ ni yeɔ anɔkwa ni baaje he ŋwane akɛ, nɔ ni wɔyɔɔ ŋmɛnɛ lɛ ja jogbaŋŋ.” Woloŋlelɔ kroko hu ni atsɛɔ lɛ William Henry Green lɛ ŋma yɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ he akɛ: “Abaanyɛ awie kɛ nɔmimaa akɛ, blema wolo ko bɛ ni akwɛ nɔ aŋmala ekomɛi ashwie shi ni ja tamɔ Hebri Ŋmalɛi lɛ.”

^ kk. 4 Samaritan Pentateuch lɛ ji Biblia lɛ mli klɛŋklɛŋ woji enumɔ lɛ ní Samariabii lɛ ehã afee lɛ ekome.

^ kk. 6 Kɛ́ ootao ole enɛ he saji krokomɛi lɛ, kwɛmɔ saji krokomɛi ni fata he ni yɔɔ Mɛni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ? Wolo lɛ baafa 195-197 lɛ, eko hu yɛ wɔ-Wɛb saiti ni ji www.pr418.com/gaa lɛ nɔ.