Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Ji Amanehulu Kpeteŋkpele Lɛ?

Mɛni Ji Amanehulu Kpeteŋkpele Lɛ?

Hetoo ni Biblia lɛ kɛhãa

 Amanehulu kpeteŋkpele lɛ kɛ haomɔ ni naa wa waa ni eko bako dã baaba adesai anɔ. Biblia gbalɛi tsɔɔ akɛ, ebaaba yɛ “naagbee gbii lɛ amli” loo “naagbee be lɛ” mli. (2 Timoteo 3:1; Daniel 12:4) Ebaafee “amanehulu gbii ni anako nɔ dã kɛjɛ bɔɔ nii lɛ, ni ji nii ni Nyɔŋmɔ bɔ lɛ shishijee kɛyashi nakai be lɛ, ni eko hu baŋ dɔŋŋ.”—Marko 13:19; Daniel 12:1; Mateo 24:21, 22.

Nibii ni baaya nɔ yɛ amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli

  •   Abaakpãtã amale jamɔ hiɛ. Abaakpãtã amale jamɔ hiɛ oya. (Kpojiemɔ 17:1, 5; 18:9, 10, 21.) Nyɔŋmɔ baahã Jeŋmaji Ekomefeemɔ ni damɔ shi kɛhã maŋkwramɔŋ hewalɛi lɛ atsu eyiŋtoo nɛɛ he nii.—Kpojiemɔ 17:3, 15-18. a

  •   Abaatutua anɔkwa jamɔ. Jeŋmaji ni efee ekome ni atsɛ lɛ yɛ Ezekiel ninaa lɛ mli akɛ “Gog ni jɛ Magog shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ” baabɔ mɔdɛŋ akɛ ekpãtã anɔkwa jálɔi ahiɛ. Shi Nyɔŋmɔ baabu enɔkwa jalɔi lɛ ahe ni ehãŋ akpãtã amɛhiɛ.—Ezekiel 38:1, 2, 9-12, 18-23.

  •   Abaakojo mɛi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ. Yesu baakojo adesai fɛɛ ni “ebaatsetsee mɛi kɛje mɛi krokomɛi ahe tamɔ bɔ ni tookwɛlɔ tseɔ gwantɛŋi kɛjeɔ abotiai ahe lɛ.” (Mateo 25:31-33) Bɔ ni mɔ fɛɛ mɔ ye ebua loo eyeee ebuaaa Yesu ‘nyɛmimɛi,’ ni ji mɛi ni baafata ehe kɛye nɔ yɛ ŋwɛi lɛ, no nɔ Yesu baadamɔ ekojo lɛ.—Mateo 25:34-46.

  •   Mɛi ni kɛ Yesu baaye nɔ yɛ E-Maŋtsɛyeli lɛ mli lɛ anaabuamɔ. Mɛi ni ahala amɛ ni kɛ Yesu baayaye nɔ lɛ ashihilɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ baaba naagbee, ni abaatee amɛ shi kɛya ŋwɛi.—Mateo 24:31; 1 Korintobii 15:50-53; 1 Tesalonikabii 4:15-17.

  •   Harmagedon. Eji “Nyɔŋmɔ Ofe lɛ gbi wulu lɛ nɔ ta lɛ,” ni atsɛɔ lɛ hu akɛ “Yehowa gbi lɛ.” (Kpojiemɔ 16:14, 16; Yesaia 13:9; 2 Petro 3:12.) Mɛi ni Kristo baabu amɛfɔ lɛ, abaakpãtã amɛhiɛ. (Zefania 1:18; 2 Tesalonikabii 1:6-10.) Agbɛnɛ hu, abaakpãtã jeŋ muu fɛɛ maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoo ni akɛ kooloo awuiyelɔ ni yɔɔ yitsei kpawo fee he mfoniri yɛ Biblia lɛ mli lɛ hiɛ.—Kpojiemɔ 19:19-21.

Nibii ni baaya nɔ yɛ amanehulu kpeteŋkpele lɛ sɛɛ

  •   Abaawo Satan kɛ daimonioi lɛ tsuŋ. Ŋwɛibɔfo kpele ko baashɛrɛ Satan kɛ daimonioi lɛ ewo “bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli,” ni tsɔɔ akɛ amɛnyɛŋ nɔ ko nɔ ko amɛfee dɔŋŋ. (Kpojiemɔ 20:1-3) Abaanyɛ akɛ shihilɛ mli ni Satan baayaje yɛ bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli lɛ ato mɔ ko ni awo lɛ tsuŋ he; enyɛŋ ená mɛi anɔ hewalɛ yɛ he ko he ko dɔŋŋ.—Kpojiemɔ 20:7.

  •   Afii 1,000 Nɔyeli lɛ baaje shishi. Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baaye nɔ afii 1,000, ni ekɛ jɔɔmɔi ni nɔ bɛ baahã adesai. (Kpojiemɔ 5:9, 10; 20:4, 6.) “Asafoku babaoo ko” ni anyɛŋ akane baaje “amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli,” ni amɛbaana be mli ni Afii 1,000 Nɔyeli lɛ eje shishi yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ.—Kpojiemɔ 7:9, 14; Lala 37:9-11.

a Awie amale jamɔ he yɛ mfonirifeemɔŋ yɛ Kpojiemɔ wolo lɛ mli akɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ, “ashawo kpeteŋkpele lɛ.” (Kpojiemɔ 17:1, 5.) Kooloo awuiyelɔ ni tsuɔ waa lɛ, ni ji mɔ ni baakpãtã Babilon Kpeteŋkpele lɛ hiɛ lɛ, damɔ shi kɛhã gbɛjianɔtoo ko ní eyiŋtoo ji akɛ, ebuaa jeŋmaji lɛ anaa ni efee amɛ ekome, ni etsɔ amɛnajiaŋdamɔlɔ. Tsutsu ko lɛ, ale lɛ akɛ Jeŋmaji Akpaŋmɔ lɛ, shi amrɔ nɛɛ lɛ ji Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ.