Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Ji “Naagbee Gbii Lɛ” Ahe Okadi Lɛ?

Mɛni Ji “Naagbee Gbii Lɛ” Ahe Okadi Lɛ?

Hetoo ni Biblia lɛ kɛhãa

 Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, nifeemɔi loo shihilɛi komɛi ni baaya nɔ lɛ baakadi “[amrɔ nɛɛ] shihilɛ gbɛjianɔtoo lɛ” loo “je lɛ naagbee lɛ.” (Mateo 24:3) Biblia lɛ tsɛɔ bei nɛɛ akɛ “naagbee gbii lɛ” kɛ “naagbee be lɛ.”​—2 Timoteo 3:1; Daniel 8:19.

Mɛɛ Biblia gbalɛi komɛi kɔɔ “naagbee gbii lɛ” ahe?

 Biblia lɛ gba nibii babaoo ni baaya nɔ yɛ be kome too mli ni baafee naagbee gbii lɛ he “okadi.” (Luka 21:7) Ekomɛi nɛ:

 Tai wuji baaba yɛ je lɛŋ hei srɔtoi. Yesu gba akɛ: “Jeŋmaŋ baate shi awo jeŋmaŋ, ni maŋtsɛyeli baate shi awo maŋtsɛyeli.” (Mateo 24:7) Nakai nɔŋŋ ni Kpojiemɔ 6:4 lɛ wie mfonirifeemɔŋ okpɔŋɔnɔtalɔ ko ni damɔ shi kɛhã ta lɛ he akɛ, ‘ebaajie toiŋjɔlɛ kɛje shikpɔŋ lɛ nɔ.’

 Hɔmɔ. Yesu gba akɛ: ‘Hɔmɔ baaba.’ Kpojiemɔ wolo lɛ wie mfonirifeemɔŋ okpɔŋɔnɔtalɔ ko hu he akɛ, ebaahã hɔmɔ aba shikpɔŋ lɛ nɔ hei babaoo.​—Kpojiemɔ 6:5, 6.

 Shikpɔŋhosomɔi wuji. Yesu kɛɛ akɛ, “shikpɔŋhosomɔi baaba yɛ heihei.” (Mateo 24:7; Luka 21:11) Shikpɔŋhosomɔi wuji nɛɛ ni akɛɛ ebaaba lɛ baahã mɛi ana nɔ waa, ni ebaagbe mɛi bɔ ni anako eko dã.

 Helai. Yesu kɛɛ akɛ tsɛŋemɔ helai ni gbeɔ mɔ loo “gbele helai” baaba.​—Luka 21:11, Ga Biblia hee.

 Nifeemɔi ni mla eŋmɛɛɛ gbɛ. Eyɛ mli akɛ mɛi etee nɔ amɛfee nibii ni mla eŋmɛɛɛ gbɛ afii ohai abɔ nɛ moŋ, shi Yesu wie akɛ yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ, “abaaya nɔ afee nibii babaoo ni mla eŋmɛɛɛ gbɛ,” loo nifeemɔi nɛɛ amli baawo wu.​—Mateo 24:12.

 Adesai baafite shikpɔŋ lɛ. Kpojiemɔ 11:18 lɛ gba akɛ, ‘gbɔmɛi baafite shikpɔŋ lɛ.’ Amɛbaatsɔ gbɛi srɔtoi anɔ amɛfee enɛ, jeee kɛtsɔ yiwalɛ nifeemɔi kɛ juu kɛ fɔ̃ nɔ kɛkɛ, shi amɛnifeemɔi baasa kɔɔyɔɔ ni wɔmuɔ, kooloi, tsei, kɛ ŋshɔ lɛ hu he, ni ebaaye awui waa.

 Gbɔmɛi ajeŋba ni baafite.2 Timoteo 3:1-4 lɛ, Biblia lɛ gba akɛ, mɛi pii baafee “mɛi ni yeee anɔkwa, mɛi ni anyɛɛɛ akɛ amɛ afee kpaŋmɔ, mɛi ni wieɔ mɛi krokomɛi ahe efɔŋ, mɛi ni nyɛɛɛ amɛhe nɔ amɛye, mɛi ni hiɛ yɔɔ la, mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa, mɛi ni jieɔ mɛi amɛhãa, kuɛŋtilɔi,” kɛ “mɛi ni naa amɛhe tsɔ.” Mɛi kɛ kuɛŋtimɔ baajie sui nɛɛ akpo aahu akɛ, abaatsɛ nakai be lɛ yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ, “bei krɛdɛi ni mli shihilɛ wa.”

 Wekui baafite.2 Timoteo 3:2, 3 lɛ, Biblia lɛ gba akɛ mɛi babaoo ‘náŋ suɔmɔ amɛhãŋ amɛweku mli bii,’ ni bii ‘baagbo amɛfɔlɔi anɔ toi.’

 Mɛi pii asuɔmɔ ni amɛyɔɔ kɛhã Nyɔŋmɔ lɛ he baajɔ. Yesu gba akɛ: “Mɛi pii asuɔmɔ lɛ he baajɔ.” (Mateo 24:12) Nɔ ni no mli lɛ Yesu tsɔɔ lɛ ji akɛ, mɛi babaoo asuɔmɔ ni amɛyɔɔ kɛhã Nyɔŋmɔ lɛ he baajɔ kwraa. Nakai nɔŋŋ ni 2 Timoteo 3:4 lɛ kɛɛ akɛ, yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ ‘mɛi baasumɔ shwɛmɔ-kɛ-ŋɔɔmɔ moŋ fe Nyɔŋmɔ.’

 Jamɔŋ osatofeemɔ.2 Timoteo 3:5 lɛ, Biblia lɛ gba akɛ mɛi baafee amɛnii tamɔ amɛmiijá Nyɔŋmɔ, shi yɛ anɔkwale mli lɛ, amɛhiŋ shi yɛ Nyɔŋmɔ shishitoo mlai lɛ anaa.

 Abaanu Biblia gbalɛi ashishi jogbaŋŋ. Biblia mli wolo ni ji Daniel lɛ gba akɛ, yɛ “naagbee be lɛ” mli lɛ, mɛi babaoo baale anɔkwale ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ, ní gbalɛi ashishinumɔ ni ja hu fata he.​—Daniel 12:4, shishigbɛ niŋmaa.

 Abaatsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ jeŋ fɛɛ. Yesu gba akɛ: “Abaashiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa nɛɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ.”​—Mateo 24:14.

 Mɛi pii boŋ Biblia mli sane lɛ toi, ni amɛbaaye he fɛo po. Yesu gba akɛ, mɛi babaoo baajie amɛjwɛŋmɔ yɛ odaseyelii ni tsɔɔ akɛ naagbee lɛ ebɛŋkɛ lɛ nɔ. (Mateo 24:37-39) Mɛi komɛi baafee fe nakai po, ejaakɛ 2 Petro 3:3, 4 lɛ gba akɛ, amɛbaaye nibii ni tsɔɔ akɛ naagbee lɛ ebɛŋkɛ lɛ he fɛo, ni amɛbaakɛɛ akɛ ebaŋ kɔkɔɔkɔ.

 Gbalɛi nɛɛ fɛɛ eba mli. Yesu wie akɛ gbalɛi nɛɛ fɛɛ baaba mli​—jeee fioo komɛi loo emli babaoo kɛkɛ. Ni ebaaba yɛ be kome too lɛ nɔŋŋ mli kɛtsɔɔ akɛ wɔyɛ naagbee gbii lɛ amli.​—Mateo 24:33.

Ani wɔyɛ “naagbee gbii lɛ” amli?

 Hɛɛ. Nibii ni yaa nɔ yɛ je lɛ mli lɛ kɛ Biblia akɔntaabuu tsɔɔ akɛ, naagbee gbii lɛ je shishi yɛ afi 1914, nakai afi lɛ ji be ni Jeŋ Ta 1 lɛ je shishi. Kwɛmɔ vidio ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ koni ona akɛ, nibii ni yaa nɔ yɛ je lɛ mli ŋmɛnɛ lɛ tsɔɔ akɛ wɔyɛ naagbee gbii lɛ amli:

 Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ bɔi nɔyeli yɛ ŋwɛi yɛ afi 1914, ni nibii ni efee klɛŋklɛŋ lɛ ateŋ ekome ji, eshɛ Satan Abonsam kɛ edaimonioi lɛ kɛjɛ ŋwɛi efɔ̃ shikpɔŋ lɛ nɔ, ni ehãaa amɛnyɛ amɛfee nɔ ko yɛ ŋwɛi, ja shikpɔŋ lɛ nɔ pɛ. (Kpojiemɔ 12:7-12) Satan miiná mɛi anɔ hewalɛ waa diɛŋtsɛ. Ni anaa enɛ yɛ sui gbohii kɛ nifeemɔi gbohii ni mɛi jieɔ lɛ kpo lɛ amli, ni no ehã naagbee gbii nɛɛ etsɔ “bei krɛdɛi ni mli shihilɛ wa” waa lɛ.​—2 Timoteo 3:1.

 Mɛi babaoo ehao yɛ bei krɛdɛi nɛɛ amli. Amɛleee bɔ ni amɛbaafee amɛhi shi yɛ ekomefeemɔ mli. Amɛteŋ mɛi komɛi po sheɔ nɔ ni baaba adesai anɔ wɔsɛɛ lɛ gbeyei; akɛ gbɔmɛi baakpãtã gbɔmɛi ahiɛ.

 Nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, mɛi krokomɛi hu ni amɛhao yɛ nibii ni yaa nɔ yɛ je lɛ mli lɛ ahewɔ lɛ yɛ hiɛnɔkamɔ kɛhã wɔsɛɛ. Amɛyɛ nɔmimaa akɛ etsɛŋ, Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baafee nɔ ko kɛjie adesai anaagbai lɛ fɛɛ kɛya. (Daniel 2:44; Kpojiemɔ 21:3, 4) Amɛto amɛtsui shi amɛmiimɛ ni Nyɔŋmɔ atsu eshiwoi lɛ ahe nii, ni amɛhãa Yesu wiemɔ nɛɛ shɛjeɔ amɛmii. Ewie akɛ: “Mɔ ni baafi shi kɛbaaya naagbee lɛ, lɛ eyiwala abaahere.”​—Mateo 24:13; Mika 7:7.