Go long ol haf insaed long hem

Meri—?Baebol i Talem Wanem Long Saed Blong Hem?

Meri—?Baebol i Talem Wanem Long Saed Blong Hem?

 Ansa we Baebol i givim

 Baebol i talem se Meri, mama blong Jisas, hem i gat bigfala ona blong bonem Jisas long taem ya we hem i no slip wetem wan man yet. Baebol i talemaot merikel ya long buk blong Aesea, mo ol Gospel blong Matiu mo luk oli tokbaot taem ya we profet tok ya i kamtru.

 Long saed blong profet tok blong Mesaea, Aesea i talemaot se: “Wan yang gel we naoia i gat bel, bambae i bonem wan pikinini boe.” (Aesea 7:14) Tabu spirit i pulum Matiu blong i joenem profet tok blong Aesea wetem Meri we i gat bel long Jisas. Afta we Matiu i talem se Meri i gat bel from wan merikel, hem i gohed i se: “Ol samting ya oli kamaot blong mekem tok we Jehova i givim long profet blong hem bifo, i kamtru, we i talem se: ‘!Yu luk! Bambae wan yang gel i gat bel mo i bonem wan boe, mo bambae oli putum nem blong hem se Emanuel,’ we i min se ‘God i Stap Wetem Yumi.’”—Matiu 1:22, 23.

 Gospel blong Luk tu i tokbaot olsem wanem Meri i gat bel from wan merikel. Hem i talem se God i sanem enjel Gabriel i “go luk wan yang gel we i no save man yet, nem blong hem Meri. Oli mekem promes finis se bambae hem i mared long Josef we i kamaot long laen blong Deved.” (Luk 1:26, 27) Meri tu i talem se hem i neva slip wetem wan man yet a. Afta we hem i harem se bambae hem i kam mama blong Jisas, we i Mesaea, hem i askem se: “?Bambae samting ya i kamtru olsem wanem? Mi neva mekem seks wetem man.”—Luk 1:34.

 ?Olsem wanem wan gel we i neva slip wetem man i save gat wan pikinini?

 God i yusum paoa blong hem, tabu spirit, blong mekem se Meri i gat bel. (Matiu 1:18) Enjel i talem long Meri se: “Tabu spirit bambae i kam long yu, mo paoa blong Hae God bambae i kavremap yu olsem wan sado. From samting ya, bambae oli talem se pikinini ya we i bon, hem i tabu, i Pikinini blong God.” b (Luk 1:35) God i mekem wan merikel blong putum laef blong Pikinini blong hem i go long bel blong Meri, nao hem i bon olsem wan pikinini.

 ?From wanem Meri i no slip wetem wan man?

 God i yusum wan gel we i no slip wetem man yet, blong Jisas i save gat wan bodi we i stret gud olgeta, nao hem i save tekemaot sin mo ded long olgeta man. (Jon 3:16; Hibrus 10:5) God i putum laef blong Jisas i go long bel blong Meri. Mo tabu spirit blong God i kavremap hem, blong hem i no kasem sin taem hem i stap gru long bel blong Meri.—Luk 1:35.

 Taem Jisas i bon, hem i stret gud olgeta, olsem we Adam i stret gud olgeta bifo we i mekem sin. Baebol i tokbaot Jisas se: “Hem i no mekem sin.” (1 Pita 2:22) From we hem i stret gud olgeta, hem i save givim laef blong hem olsem wan ransom, blong pemaot ol man long sin mo ded.—1 Korin 15:21, 22; 1 Timoti 2:5, 6.

 ?Meri i neva slip wetem man long ful laef blong hem?

 Baebol i no tijim se Meri i neva slip wetem man long ful laef blong hem. Be hem i soemaot se Meri i gat sam narafala pikinini tu.—Matiu 12:46; Mak 6:3; Luk 2:7; Jon 7:5.

Baebol i tijim se Jisas i gat sam brata mo sista

 ?Tijing ya se Meri i no gat sin, i laenap wetem Baebol?

 No. Wan buk (New Catholic Encyclopedia) i talem se: “Stat taem Meri i stap long bel blong mama blong hem, hem i no gat sin. Ol narafala man oli sinman taem oli bon . . . Be Meri i kasem spesel BLESING ya blong no gat sin.” c

 I no gat wan tok long Baebol we i talem se Meri i no sinman. (Ol Sam 51:5; Rom 5:12) Meri hem wan i soemaot se hem i sinman taem hem i mekem sakrefaes we Loa blong Moses i talem se ol mama oli mas mekem, blong kavremap ol sin blong olgeta. (Levitikas 12:2-8; Luk 2:21-24) Sem buk ya (New Catholic Encyclopedia) i talem se: “Baebol i no tijim se Meri i bon we hem i no gat sin. . . [Hemia] wan tijing blong Jos nomo.”

 ?Wanem tingting we yumi mas gat long Meri?

 Meri i soemaot gudfala eksampol blong bilif, obei, tingting daon, mo bigfala lav long God. Hem i wan long olgeta we oli gat strong bilif, mo we yumi save folem eksampol blong olgeta.—Hibrus 6:12.

 Mo tu, nating se Meri i kasem spesel blesing blong kam mama blong Jisas, be Baebol i no tijim se yumi mas wosipim hem o prea long hem. Jisas tu i no givim spesel ona long mama blong hem, o talem long ol disaepol blong hem blong oli mekem olsem. Ol Gospel mo wan vas nomo long buk blong Ol Wok oli tokbaot Meri, be ol 22 narafala buk long Niutesteman oli no tokbaot hem.—Ol Wok 1:14.

 I no gat wan vas long Baebol we i soemaot se ol Kristin long taem bifo oli givim spesel ona long Meri o wosipim hem. Baebol i tijim se ol Kristin oli mas wosipim God nomo.—Matiu 4:10.

a Long Hibru tok ya we oli tanem i kam “yang woman” long profet tok blong Aesea hem i ʽal·mahʹ, we i save minim wan gel we i no slip wetem man yet o wan woman we i slip wetem man finis. Nating se i olsem, tabu spirit i pulum Matiu blong yusum Grik wod ya par·theʹnos, we i minim “gel we i no slip wetem man yet.”

b Taem sam man oli harem tok ya “Pikinini blong God,” oli ting se God i slip wetem wan woman. Be tingting ya i no stap long Baebol. Baebol i singaot Jisas se “Pikinini blong God” mo “fasbon blong olgeta samting we God i mekem,” from we hem i faswan we God i wokem, mo tu, God nomo i wokem hem. (Kolosi 1:13-15) Baebol i tokbaot fas man ya Adam tu olsem “pikinini blong God.” (Luk 3:38) Hemia from we God i wokem Adam.

c Seken taem we oli printim, Buk 7, pej 331.