Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Japta 2

?Olsem Wanem Tingting Blong Yu i Save Lidimgud Yu?

?Olsem Wanem Tingting Blong Yu i Save Lidimgud Yu?

“Tingting blong yufala i [mas] klin gud.”—1 PITA 3:16.

1, 2. ?From wanem kampas i wan samting we i impoten tumas? ?Olsem wanem tingting blong yumi i sem mak long wan kampas?

WAN kapten blong sip i stap long bigfala open si, be hem i savegud rod blong folem. Wan man i stap wokbaot long draeples we i no gat man nating, be hem i savegud rod we hem i mas go long hem. Wan paelot blong plen i flae antap olgeta long ol klaod we i no luk graon nating, be hem i savegud rod we hem i stap go long hem. ?Yu yu save wanem i halpem trifala ya blong oli no lusum rod? Trifala i yusum wan kampas. Yes, trifala ya i save lusum rod mo kasem bigfala trabol sipos oli no gat wan kampas, no wan narafala mesin olsem we hem tu i blong soemaot stret rod long man.

2 Kampas i wan smol samting we i raon. Hem i gat wan ara long medel blong hem, we ara ya i soemaot ples we not i stap long hem. Taem kampas i wokgud mo yu gat wan gudfala map tu blong folem, kampas ya bambae i save givhan bigwan long yu blong kamaot long rong rod, mo maet i sevem laef blong yu tu. Long saed blong yumi man, tingting blong yumi i save wok olsem wan kampas, blong yumi harem sipos wan fasin i stret no i no stret. Tingting ya i save tok long yumi olsem wan voes long hat blong yumi, mo hem i wan nambawan presen we Jeova i givim long yumi. (Jemes 1:17) Sipos yumi no gat tingting olsem, bambae yumi lus nomo. Sipos yumi folem gud ‘voes’ ya blong hat blong yumi, hem i save halpem yumi blong faenem rod mo blong stap oltaem long rod blong laef. Fastaem, i gud yumi save se fasin ya i wok olsem wanem. Mo biaen, bambae yumi tokbaot ol poen ya: (1) ?Olsem wanem blong trenem tingting blong yumi, blong i lidimgud yumi? (2) ?From wanem yumi mas tingbaot tingting blong ol narafala tu? mo (3) ?Wanem ol blesing we yumi save kasem taem tingting blong yumi i lidimgud yumi?

?WANEM YA “VOES BLONG HAT” MO HEM I MEKEM WANEM WOK?

3. ?Wanem mining blong Grik tok we maet yumi save tanem se “voes blong hat”? ?Mo tok ya i minim wanem samting we man i naf blong mekem, be anamol nogat?

3 Long Baebol, Grik tok ya we maet yumi save tanem i kam “voes blong hat,” prapa mining blong hem se “gat save long yu wan.” Taem God i wokem yumi man, hem i mekem we yumi defren long ol anamol. Hem i mekem we yumi naf blong kasem save se yumi wan, yumi olsem wanem. I min se yumi save tingbaot yumi wan, jekem yumi wan, mo skelem fasin blong yumi se i gud no nogat. Fasin ya i olsem wan tingting insaed long yumi we i talem long yumi wanem we i stret blong mekem, no i save jajem yumi from wan samting we yumi mekem finis. Hem i mekem we yumi nomo yumi save skelem fasin blong yumi, tingting blong yumi, ol samting we yumi jusum, ale yumi naf blong harem save se ol samting ya oli stret no oli no stret. Yes, tingting blong yumi wan i save lidim yumi blong tekem wan gudfala desisen, no i save givim woning se samting we yumi wantem mekem i nogud. Afta we yumi mekem desisen finis, tingting blong yumi bambae i mekem yumi harem gud sipos yumi jusum gud rod blong yumi, be bambae hem i stikim yumi mo i mekem yumi harem nogud sipos yumi jusum rod we i nogud.

4, 5. (a) ?Olsem wanem yumi save se Adam mo Iv, tingting blong tufala i jajem tufala? ?Wanem i hapen taem tufala i no folem loa blong God? (b) ?Wanem stori blong sam man blong bifo oli soemaot se tingting blong olgeta i tok klia long olgeta?

4 Taem God i wokem faswan man mo woman, hem i putum voes olsem i stap long hat blong tufala. Adam mo Iv i soemaot se tingting blong tufala i save jajem tufala. Yumi luksave samting ya long stori blong tufala se afta we tufala i sin, tufala i sem bigwan. (Jenesis 3:7, 8) Sore tumas, taem tingting blong tufala i stikim tufala, i let finis, tufala i mekem sin finis. Tufala i jusum blong brekem loa blong God. Tufala i gat save long wanem we tufala i mas mekem, be tufala i jusum blong rebel agens long Jeova God mo blong kam enemi blong hem. From we tufala i stretgud olgeta, tufala i savegud se samting we tufala i mekem i no stret, taswe tufala i no save gobak long God bakegen.

5 Plante sinman oli no mekem olsem Adam mo Iv. Olgeta ya oli lesin taem tingting blong olgeta i toktok long olgeta. Tingbaot gudfala man ya Job. From we hem i wan man blong bilif, hem i save talem se: “Bambae mi mi no save stap kwaet. Bambae mi mas gohed olwe blong talem se tok blong mi i stret. Mi harem long tingting [“hat,” NW] blong mi se mi mi stap mekem i stret nomo.” * (Job 27:6) Job i traehad blong mekem i stret oltaem. Hem i lesingud long voes blong tingting mo hat blong hem, hem i letem voes ya i lidim hem long ol samting we hem i mekem mo long ol desisen we hem i tekem. Taswe tingting blong hem i no stikim hem mo i no mekem hem i sem, hem i harem i stret nomo. Be wan narafala man, hemia Deved, i gat fasin we i defren olgeta long Job. Wan dei, Deved i no gat respek long Sol, king ya we Jeova i makemaot. Ale from samting ya, “tingting [“hat,” NW] blong Deved i stat kam nogud.” (1 Samuel 24:5) Tingting blong hem i stap stikim hem, mo samting ya i halpem hem from we i tijim hem se i no mas mekem samting ya bakegen.

6. ?Wanem i soemaot se olgeta man evriwan, oli save gat tingting we i lidim gud olgeta?

6 ?Olsem wanem? ?Ol man blong Jeova nomo oli gat tingting ya we i lidim olgeta? Nogat. Tingbaot toktok ya we tabu spirit i pulum aposol Pol blong raetem, se: “Ol man blong ol neson oli no gat loa, be taem oli folem tingting blong olgeta, oli mekem ol fasin we i laenap wetem loa ya. Taswe, nating se ol man ya oli no gat loa, be oli loa blong olgeta wan. Fasin blong olgeta ya i stap soemaot we ol samting we loa ya i talem, i stap finis long hat blong olgeta, olsem we wan man i raetem i stap. Voes blong hat blong olgeta i witnes blong olgeta, hem i stap talemaot long olgeta se oli mekem i stret no oli mekem i no stret.” (Rom 2:14, 15, NW) Nating se wan man i no gat save nating long loa blong Jeova, be samtaem tingting blong hem nomo bambae i pulum hem blong mekem samting we i laenap stret wetem ol tingting blong Jeova.

7. ?From wanem samtaem tingting blong yumi i save rong?

7 Be samtaem, tingting blong hem i save lidim man i gorong. ?From wanem? Tingbaot kampas. Sipos yu putum wan magnet klosap long hem, magnet ya bambae i pulum ara blong kampas ya blong i no moa poen i go long not be i poen i go long narafala ples. Mo sipos man i gat kampas be i no gat wan gudfala map i go wetem, kampas ya i no save lidim gud man. Long sem fasin, sipos oltaem yumi tingbaot samting we yumi nomo i wantem, ale tingting blong yumi i save lidim yumi i go long rong rod. Mo taem yumi mas mekem wan impoten desisen, sipos yumi no letem ol gudfala advaes long Tok blong God i gat paoa long tingting blong yumi, bambae yumi no naf blong luksave rod we i gud, mo rod we i nogud blong folem. Tru ya, sipos yumi wantem we voes ya insaed long yumi i toktok klia, yumi mas letem tabu spirit blong Jeova i lidim yumi. Pol i raetem se: ‘Long tingting blong mi tu, we tabu spirit i masta blong hem, mi harem [“tingting blong mi i witnes long mi,” NW] se mi mi no giaman.’ (Rom 9:1) ?Be olsem wanem blong meksua se tingting blong yumi i folem samting we tabu spirit blong Jeova i wantem? Yumi mas trenem.

?OLSEM WANEM BLONG TRENEM TINGTING BLONG YUMI?

8. (a) ?Olsem wanem hat blong yumi i save gat paoa long tingting blong yumi? ?Mo wanem impoten samting blong tingbaot taem yumi mas mekem wan desisen? (b) ?Sipos tingting blong yumi i no stikim yumi, hemia nomo i min se samting we yumi mekem i stret? (Lukluk futnot.)

8 ?Olsem wanem yu stap mekem ol desisen we i laenap wetem tingting blong yu? Samfala oli tingbaot filing blong olgeta nomo. Sipos oli harem se wan samting i mas olsem, ale oli tekem desisen folem filing ya. Maet oli mekem wan samting, nao oli ting se samting ya i stret nomo from we oli no harem se tingting blong olgeta i stikim olgeta. Be samtaem, ol samting we hat blong man i wantem, oli wokem ol strongfala filing insaed long hem, mo ol strongfala filing ya oli save winim gudfala tingting blong hem. Baebol i talem se: “Oltaem nomo, tingting [“hat,” NW] blong man i stap giaman long hem bakegen. I no gat narafala samting we i save giaman olsem, i nogud we i nogud olgeta.” (Jeremaea 17:9) Taswe taem yumi mas mekem wan desisen, i nogud blong tingbaot nomo wanem we hat no filing blong yumi i wantem tumas. I moagud yumi tingbaot fastaem wanem we bambae i save mekem Jeova God i glad. *

9. ?Man we i fraet long God hem i olsem wanem? ?Olsem wanem fraet long God i save givhan long tingting blong yumi?

9 Sipos yumi rili trenemgud tingting blong yumi, bambae yumi no mekem desisen folem samting we yumi nomo i wantem, be bambae yumi mekem samting we God i wantem from we yumi fraet blong mekem hem i harem nogud. Tingbaot wan stori we i olsem eksampol long yumi. Man ya Nehemaea i mekem wok blong distrikejen mo hem i wan man we i bilif strong long God. Hem i gat raet blong askem takis long ol man we oli stap long Jerusalem. Be hem i no mekem olsem. ?From wanem? Nehemaea i fraet se sipos hem i mekem olsem, bambae hem i putum baden long ol man blong God, nao Jeova bambae i kros long hem. Hem i talem se: “Mi mi mekem i narafala, from we mi stap tinghevi long God, mo mi stap obei long hem.” (Nehemaea 5:15) I impoten blong gat fasin ya we yumi fraet blong mekem Papa blong yumi long heven i harem nogud. Taswe taem yumi gat sam desisen blong mekem, sipos yumi tinghevi bigwan long God, bambae yumi letem Baebol i lidim yumi.

10, 11. ?Wanem tok blong Baebol oli givim moa save long saed blong dring? ?Yumi mas mekem wanem blong kasem help blong God taem yumi wantem folem ol stamba trutok ya?

10 Tingbaot ol desisen we man i mas mekem long saed blong alkol mo ol strong dring. Taem yumi stap sidaon tugeta wetem ol fren blong storian no blong kakae, plante taem i gat kwestin ya i kam antap se ‘?Bae mi dring no olsem wanem?’ Fastaem yumi mas tijim yumi wan. I gat ol tok long Baebol we oli olsem ol stamba trutok we neva oli jenis. ?Ol stamba trutok ya oli givim wanem save long yumi long saed blong alkol? ?Wanem tingting blong God long Baebol long saed ya? I tru, Baebol i no putum tabu long fasin blong dring smol. Baebol i presem Jeova from presen ya waen we hem i givim long ol man. (Ol Sam 104:14, 15) Be Baebol i putum tabu long fasin blong dring bigwan mo blong mekem ol rabis lafet blong drong nomo. (Luk 21:34; Rom 13:13) Mo tu, Baebol i talem se man we i drong i mekem wan bigfala sin we i sem mak olsem fasin blong slip olbaot mo fasin blong stilim man no woman blong narafala. *1 Korin 6:9, 10.

11 Ol tok ya we oli olsem ol stamba trutok oli tijim mo trenem tingting blong ol Kristin. Taswe taem yu stap wetem narafala mo yu mas mekem desisen se bambae yu dring no nogat, i gud yu askem ol kwestin ya long yu wan se: ‘?Lafet ya we oli singaot mi mi go long hem, hem i wan lafet blong wanem? ?I gat sam samting we oli soemaot se maet lafet ya bambae i kam lafet blong drong nomo? ?Wanem fasin blong mi long saed blong alkol? ?Mi mi wantem tumas blong dring, mi harem se mi nidim alkol? ?Mi gat fasin ya we mi dring taem mi harem se mi kros no mi harem nogud? ?Mi mi naf blong stop afta we mi dring smol?’ Taem yumi stap tingting gud long ol tok blong Baebol we oli soemaot tingting blong God, mo long ol kwestin we oli kamaot from, ale i gud yumi prea blong Jeova i lidim yumi. (Ol Sam 139:23, 24) Long rod ya, yumi stap askem Jeova blong lidim yumi wetem tabu spirit blong hem. Mo tu, yumi stap trenem tingting blong yumi blong i folem tingting blong God. Be bifo we yumi mekem wan desisen, i gat wan narafala samting we i gud yumi skelem.

?FROM WANEM YU MAS TINGBAOT TINGTING BLONG NARAFALA?

Tingting blong yu we Baebol i trenem i save halpem yu blong save sipos bambae yu dring no nogat

12, 13. ?Wanem i mekem we tingting blong ol Kristin oli defdefren? ?Yumi mas mekem wanem taem samting we yumi harem se i stret nomo, be narafala i harem se i no stret?

12 Maet yu sapraes blong luk se tingting blong ol Kristin wanwan i defdefren. Maet wan Kristin i ting se wan kastom i no stret nating, be maet wan narafala Kristin i laekem kastom ya mo i no ting se i mas putum tabu long hem. Maet wan Kristin i glad taem narafala i singaot hem wetem sam fren oli kam tugeta blong tekem wan dring mo storian, be maet wan narafala Kristin i harem tingting blong hem i stikim hem from plan olsem. ?From wanem i gat defdefren tingting olsem? ?Mo yumi mas tingbaot samting ya taem yumi mekem wan desisen?

13 I gat plante samting we oli mekem tingting blong ol man i defdefren. Ol man oli gruap long defdefren kaen laef. Sam long yumi oli tingbaot yet sam slak fasin we oli gat bifo, we oli faet strong blong winim, mo maet oli no naf blong winim fasin ya fulwan yet. (1 King 8:38, 39) Ale, maet tingting blong man olsem i pulum hem blong no moa tekem strong dring. Sipos man ya i kam long haos blong yu, mo yu yu wantem givim wan dring long hem, maet tingting blong hem bambae i pulum hem blong i no wantem dring ya. ?Bambae yu harem nogud from we hem i no tekem dring ya? ?Bambae yu talem long hem se hem i mas tekem? Nogat. From we yu lavem brata blong yu, bambae yu no save fosem hem, nating se yu save no yu no save risen blong desisen blong hem—mo maet hem i no wantem talem risen ya long yu long taem ya.

14, 15. ?Ol Kristin long faswan handred yia oli gat defdefren tingting long saed blong wanem samting? ?Pol i givim wanem advaes?

14 Aposol Pol i luksave se tingting blong ol Kristin long faswan handred yia, i no lidim olgeta evriwan blong tekem semfala desisen. Long taem ya, sam Kristin oli harem i no stret blong kakae ol kakae we man i bin yusum long wosip blong ol aedol. (1 Korin 10:25) Sam man oli kilim anamol long wosip blong ol giaman god, mo biaen oli go salem mit blong olgeta long maket. Pol i no blokem hem wan blong kakae ol kakae ya. Long tingting blong hem, aedol i wan samting nating nomo. Nomata we man i givim kakae long aedol, be kakae ya i no blong aedol ya nating, from we Jeova nao i wokem evri kakae mo evri kakae oli blong Jeova nomo. Be Pol i save se samfala oli no gat tingting olsem hem. Maet sam long ol Kristin ya, bifo oli man blong wosipim aedol, we oli bilif strong long wosip blong olgeta. Taswe, evri samting we ol man olsem oli yusum bifo long wosip blong aedol, naoia yet oli nogud tumas long lukluk blong olgeta. ?Ale, Pol i mekem wanem?

15 Pol i talem se: “Yumi ya we yumi strong long fasin ya blong bilif long Kraes, yumi mas givhan gud long olgeta we bilif blong olgeta i no strong. I no stret blong yumi folem ol fasin we yumi nomo i wantem. . . . Kraes i no folem ol fasin we hem nomo i wantem.” (Rom 15:1, 3) Pol i mekem yumi tingbaot se yumi mas putum nid blong ol brata fastaem long nid blong yumi, olsem we Kraes i mekem. Long wan narafala taem, Pol i talem se sipos hem i wantem kakae mit, be fasin ya blong hem i save spolem tingting blong wan sipsip we Kraes i ded blong sevem hem, bambae i moa gud hem i no kakae mit.—1 Korin 8:13; 10:23, 24, 31-33.

16. ?From wanem man we tingting blong hem i blokem hem long sam samting i no mas jajem narafala we tingting blong hem i defren?

16 Nao long saed blong olgeta we maet tingting blong olgeta i blokem olgeta long sam samting, olgeta tu oli no mas jajem ol narafala, mo oli no mas ting se narafala i mas mekem ol samting olsem we olgeta oli ting se i stret. (Rom 14:10) Samting we tingting blong yu i talem, hemia i blong jajem yu, i no blong jajem narafala. Tingbaot ol tok ya blong Jisas se: “Bambae yufala i no jajem narafala man, i nogud God i jajem yufala.” (Matiu 7:1) Evriwan insaed long kongregesen oli mas traem blokem fasin blong raorao from we tingting blong olgeta i defdefren. I moagud blong lukaot rod blong leftemap lav mo fasin joengud, mo i moagud yumi mekem yumi strong i bitim we yumi stap kilimdaon yumi.—Rom 14:19.

YUMI KASEM BLESING TAEM TINGTING BLONG YUMI I KLIN

Tingting we i klin i save lidim yumi long laef, i save mekem yumi glad mo yumi gat pis long tingting blong yumi

17. ?Tingting blong plante man tede i olsem wanem?

17 Aposol Pita i raetem se: “Tingting blong yumi i [mas] klin.” (1 Pita 3:16) Wan tingting we i lidimgud yumi mo i klin olsem we Jeova i wantem, i save mekem i gud bigwan long yumi. Hem i defren long tingting blong plante man tede. Pol i tokbaot sam man we oli “bonem mak . . . finis long tingting blong olgeta, olsem we man i bonem mak long buluk blong hem.” (1 Timoti 4:2, NTB) Wan aean we i hot i save bonem skin, nao i mekem skin i ded mo i no moa harem save samting. Gudfala voes long hat blong plante man i ded finis tu. Tingting blong olgeta i no moa harem save samting, hem i no moa givim woning long olgeta mo i no moa toktok blong blokem ol fasin nogud, mo i no moa stikim olgeta taem oli mekem i nogud. Plante man tede oli no laekem taem tingting no filing blong olgeta i stikim olgeta se oli mekem rong, from we oli wantem fri nomo blong mekem eni samting.

18, 19. (a) ?Taem tingting blong yumi i stikim yumi no yumi harem se yumi sem, wanem gudfala samting i save kamaot from? (b) ?Olsem wanem sipos tingting blong yumi i gohed blong jajem yumi from sin we yumi mekem bifo mo we yumi stretem finis?

18 Taem yumi harem nogud from wan samting we yumi mekem, plante taem hemia tingting blong yumi we i stap talem long yumi se yumi rong. Taem filing ya i pusum wan man blong tanem tingting blong hem from sin blong hem, God i save fogivim hem nomata se sin ya i nogud olsem wanem. Tingbaot King Deved. Hem i mekem wan bigfala sin be God i fogivim hem fulwan, from we hem i soemaot tru se hem i tanem tingting blong hem from sin ya. Hem i no laekem nating rod ya we hem i bin folem, nao hem i mekem tingting blong hem i strong bakegen blong obei long ol loa blong Jeova. Samting ya i mekem we hem i luksave klia olsem wanem Jeova i ‘gud mo i stap fogivim man.’ (Ol Sam 51:1-19; 86:5) ?Be olsem wanem sipos yumi harem nogud bigwan mo yumi sem tumas, nating se yumi tanem tingting finis?

19 Samtaem tingting blong yumi i save jajem yumi bitim mak from sin blong yumi, i stikim yumi yet, nating se yumi stretem laef blong yumi finis. Long taem olsem, yumi we hat blong yumi i stap jajem yumi, yumi mas tingting plante long Jeova, se hem i hae moa long tingting blong yumi mo long olgeta filing blong yumi. Yumi mas bilif strong se Jeova i lavem yumi, mo yumi mas akseptem fasin blong Jeova blong lavem yumi mo fogivim yumi, sem mak olsem we yumi stap talem long ol narafala blong mekem. (1 Jon 3:19, 20) Yes, wan tingting we i klin i stap long pis, i kwaet mo i glad tumas. Smol man nomo long wol tede oli gat pis ya. Plante man we oli mekem bigfala sin bifo, oli kam fri long sin ya, mo tede oli save mekem wok blong Jeova God we tingting blong olgeta i no moa stikim olgeta, hem i kam klin finis.—1 Korin 6:11.

20, 21. (a) ?Buk ya i blong halpem yu olsem wanem? (b) ?Yumi ol Kristin yumi harem gud long wanem fasin fri? ?Be yumi mas yusum fasin fri ya olsem wanem?

20 Buk ya we yu stap ridim i blong halpem yu blong kasem glad ya, mo blong gat wan tingting we i klingud, go kasem we rabis wol blong Setan i finis. Buk ya i no save tokbaot evri rul mo stamba trutok blong Baebol we yu mas tingbaot mo folem long laef blong yu evri dei. I nogud yu ting se i mas gat wan rul blong evri samting we tingting blong yu i mas lidim yu long hem. Buk ya i blong halpem yu blong stadi, blong yu faenemaot olsem wanem yu save mekem Tok blong God i wok long laef blong yu evri dei. Long rod ya bambae yu tijim tingting blong yu, mo yu mekem we hem i naf moa blong harem save samting we i stret blong yu yu mekem. “Loa blong Kraes” i no olsem Loa blong Moses. Loa ya blong Kraes i pulum man blong i yusum tingting blong hem mo folem tingting blong God, i bitim we i folem nomo ol loa we ol man oli raetemdaon. (Galesia 6:2) Long rod ya, Jeova i letem ol Kristin oli fri blong jusum plante samting. Be Tok blong God i talem se i nogud oli “kam friman blong haedem sam fasin we i no stret.” (1 Pita 2:16) Defren olgeta, yumi yusum fasin fri ya blong soemaot se yumi lavem Jeova.

21 I gud yumi prea mo yumi tingtinggud long laef blong yumi, blong faenemaot wanem ol save blong Baebol we oli olsem stamba trutok we yumi mas folem. Mo taem yumi faenemaot finis, i gud yumi traehad blong folem olgeta. Long rod ya, sipos “yumi stap traehad longtaem finis,” bambae yumi kam “naf blong jusumaot wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud.” (Hibrus 5:14) Tingting blong yu we yu trenem wetem Baebol bambae i givhan bigwan long yu evri dei. Bambae hem i olsem kampas ya we i lidim man we i stap wokbaot. Bambae hem i halpem yu blong mekem ol desisen we Papa blong yu long heven bambae i glad long olgeta. Sipos yu mekem olsem, bambae yu stap oltaem long laef ya we God i lavem yu.

^ par. 5 Long Hibru haf blong Baebol, sem mak olsem Bislama, i no gat wan tok blong minim tingting blong man we i stap toktok long hem wan, olsem wan “voes” long hat blong man. Be i klia se ol stori olsem hemia, oli stap soemaot wok we fasin ya i mekem insaed long tingting. Plante taem, tok ya “hat” i minim nomo olgeta dip tingting mo filing blong man. Be long sam stori olsem vas ya long Job, tok ya “hat” i blong tokbaot tingting blong man we i save lidim mo jajem hem—olsem wan voes insaed. Long Kristin Grik haf blong Baebol, Grik tok ya we long Inglis mo Franis oli tanem i kam conscience, i stap samwe long 30 taem.

^ par. 8 Baebol i soemaot se sipos tingting blong yumi i no stikim yumi, be hemia i no min se samting we yumi mekem i gud. Tingbaot wanem we Pol i talem: “Naoia tingting blong mi i stap kwaet, be hemia i no min se olgeta wok blong mi i stret gud. Masta ya blong yumi, hem nomo i gat raet blong jajem wok ya.” (1 Korin 4:4) Sam man olsem Pol bifo, oli mekem bigfala trabol long ol Kristin, be tingting blong olgeta i no stikim olgeta, from we oli ting se God i agri long wanem we oli stap mekem. I tru, i gud yumi folem tingting blong yumi blong i no stikim yumi, be i moa gud sipos tingting blong yumi i rili klin gud long fes blong God.—Ol Wok 23:1; 2 Timoti 1:3.

^ par. 10 Plante dokta oli talem se man we i alkolik finis, bambae hem i no save bos long hamas dring we hem i tekem. Hem i no save katemdaon namba blong dring we hem i stap tekem, hem i mas stop nomo, we hem i no moa dring alkol nating.