Ko te Palatiso ʼi te Kele—ʼE Ko He Moemisi Koa Peʼe Ko He Moʼoni?
Ko te Palatiso ia. ʼE ʼi ai te ʼu kiʼi kaupepa maʼa te kau tulisi ʼe fakahaha ai te ʼu koga meʼa matalelei ʼe ui ko he “palatiso.” Pea ʼe feala ke tou olo ʼo malolō ki ai pea tou galoʼi atu ai te ʼu tuʼania mo te ʼu fihifihia. Kaʼe ʼi tona fakahagatonu, ka tou toe liliu mai ki fale, ʼe toe hoko atu pe te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli.
Kaʼe, ko te Palatiso ʼe ko he aluʼaga ʼe tou loto moʼoni ki ai. Koia, ʼe feala ai ke tou haga fai te ʼu fehuʼi ʼaeni kia tatou totonu: ‘Ko te “palatiso” ʼe ko he moemisi pe koa ia? Kapau koia, he koʼe ʼe tou fakaʼamu tuʼumaʼu ki ai? Ko te palatiso ʼe ko he moʼoni koa?’
TE ʼU MANATU ʼO ʼUHIGA MO TE PALATISO
Lolotoga ni sekulo, neʼe fia iloʼi meʼa fuli te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te palatiso. ʼUhi ko te manatu ʼaeni ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu: “He oloto i Eteni, i te potu esite.” He koʼe neʼe matalelei te ʼoloto ʼaia? ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Nee fakahohomo leva e [Sehova] Atua i te kele te u akau kehekehe fuli e matalelei ki te mata pea mo lelei ki te kai.” Ko te ʼoloto ʼaia neʼe ko he koga meʼa taulekaleka pea neʼe feala ke maʼuli fimalie ai te tagata. Pea tafito la, neʼe ina toe “fakatuu . . . i lotomalie o te oloto, te akau o te mauli.”—Senesi 2:8, 9.
Pea tahi, ʼe talanoa ʼi te tohi ʼo Senesi kia vai tafe ʼe fa ʼi te ʼoloto. ʼE ko vai tafe ʼe lua ʼe kei iloa ia ʼaho nei: Ko Itekele pea mo Eufalate. (Senesi 2:10-14) Ko te ʼu vai tafe ʼaia ʼe tafe ʼi te Golfe Persique, ia ʼaho nei ʼi Irak, ʼae neʼe higoa ki muʼa atu ko te koga ʼo te Pelesia ʼafeā.
ʼE mahino ia, ko te palatiso ʼi te kele neʼe ko he koga maʼuhiga ia ʼi te agaʼi fenua ʼa te kau Pelesia. ʼI Amelika, ʼi Pennsylvanie, ʼi te fale Tanakiʼaga ʼo te ʼu Koloa ʼAfeā ʼo Philadelphie, neʼe ʼi ai he tapi ʼa te kau Pelesia ʼo te 16 sekulo. Neʼe ha ʼi te tapi ʼaia ia he ʼoloto neʼe ʼa pea neʼe ʼatakai e he ʼu fuʼu ʼakau mo he ʼu fisiʼi teu. ʼI te Fakapelesia ko te kupu “ ʼoloto neʼe ʼa” ʼe toe fakaʼuhiga “palatiso.” Pea ko te ʼu pāki ʼae neʼe tuʼu ʼi te tapi ʼe fakaha ai te ʼoloto matalelei ʼo Eteni ʼae ʼe talanoa ki ai te Tohi-Tapu.
Ko te ʼu hisitolia fuli ʼo ʼuhiga mo te palatiso ʼe kua fakamatala ia lea kehekehe ʼi te malamanei katoa. ʼI te mavetevete ʼo te hahaʼi ʼi te ʼu potu kehekehe ʼo te kele, neʼe natou tahi olo ai mo ni fakamatala ʼo te hisitolia ʼaia. Pea ʼaki te temi, neʼe fefioʼaki leva mo te ʼu akonaki ʼae neʼe natou tui ki ai pea mo te ʼu fagana ʼo ʼonatou fenua. Maʼia ia ʼaho nei, kua fakamatala feiaʼi pe e te tokolahi ko te ʼu koga meʼa matalelei ʼe ko he palatiso.
TE KUMI ʼO TE PALATISO
Ko ʼihi hahaʼi fekumi neʼe natou ui kua natou maʼu te palatiso ʼae neʼe kua puli. Ohage la, ko Charles Gordon, te senelale ʼo te kau tau ʼo Pilitania, neʼe alu ʼo mamata ʼi Seychelles ʼi te taʼu 1881. Neʼe punamaʼuli ʼosi ki te matalelei ʼo te Vallée de Mai pea neʼe ina ui ko te ʼoloto ʼaia ʼo Eteni. Ia ʼaho nei ʼe kau ki te ʼu koga meʼa ʼae ʼe puipui ʼi te malamanei. ʼI te ʼu taʼu 1400, neʼe tau atu ia te tagata Italia ko Christophe Colomb ki te kiʼi motu ko Hispaniola pea neʼe ui, kua ina maʼu ia te ʼoloto ʼo Eteni. Ia ʼaho nei, kua fakahigoaʼi te kiʼi motu ʼaia ko te République dominicaine pea mo Haiti.
Ko te Mapping Paradise, te tohi hisitolia ʼo totatou temi, ʼe maʼu ai te ʼu mape ʼafeā ʼe 190 tupu. Pea ʼe lahi te ʼu mape ʼe ha ai ia Atama mo Eva ʼi Eteni. Ohage la, ko he mape ʼa Beatus ʼo Liébana ʼi te 13 sekulo. ʼI ʼoluga, ʼe tuʼu ai he faʼahi ʼe tapa fa pea ʼi te lotomalie ko te palatiso. Pea ʼe tafe mai ai te ʼu vai tafe ʼe fa: te “Itekele,” mo “Eufalate,” mo “Pisoni” pea mo “Kioni” ki te ʼu potu taupotu ʼe fa ʼo te kele. ʼE natou fakata te fakamafola ʼo te lotu ʼe natou ʼae ʼe natou ui ʼe mulimuli kia Kilisito. Logo la ʼe mole iloʼi pe neʼe tuʼu ʼifea te Palatiso, kaʼe ʼe ha mai ʼi te ʼu pāki ʼaia, ʼe kei tou fakaʼamu pe ki ai.
Ko John Milton ʼe ko he tagata faituketuke ʼo te 17 sekulo. ʼE iloa ʼuhi ko ʼana palalau fakatuketuke ʼi tana tohi Paradise Lost (Te Palatiso Kua Puli) pea ʼe fakatafito ki te fakamatala ʼae ʼi te tohi ʼo Senesi ʼo
ʼuhiga mo te agahala ʼa Atama pea mo tona fakamavae mai Eteni. Neʼe ina fakaha ai te fakapapau ʼae ʼe toe fakatuʼu anai te maʼuli heʼe gata ʼi te kele maʼa te tagata. Neʼe ina ui fenei: “Koteʼuhi ʼe liliu anai te kele ko he palatiso.” Ki muli age, neʼe ina fai te tohi Paradise Regained (Te Palatiso Kua Toe Maʼu).KUA FETOGI TE MANATU
ʼE mahino ia, ko te palatiso fakakelekele ʼae neʼe puli ʼe ko he faʼahi neʼe fakamaʼuhigaʼi tuʼumaʼu e te tagata. Kaʼe, he koʼe kua meʼa noaʼi ia ʼaho nei? Ohage ko tona ui ʼi te Mapping Paradise ʼuhi he ʼe “ko te kau teolosia . . . kua natou fakafisi ki te manatu ʼae ʼo ʼuhiga mo te palatiso fakakelekele.”
Tokolahi ʼo natou ʼae ʼe olo ki te ʼu misa, ʼe ako age kia natou ʼe olo anai ʼo maʼuʼuli ʼi selo kaʼe mole ʼi te palatiso ʼae ʼi te kele. Kaʼe ʼe ui fenei ia Pesalemo 37:29, MN: “ ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe natou nonofo ai anai ʼo talu ai.” ʼE moʼoni, ʼe mole feala ke tou ui ko te malama ʼaeni ʼe ko he palatiso. Kaʼe he koʼe ʼe tou tui ʼe hoko moʼoni anai te fakapapau ʼaia? *
TE MOʼONI ʼO ʼUHIGA MO TE PALATISO ʼI TE KELE KATOA
Ko Sehova ʼAtua ʼae neʼe ina fakatupu te Palatiso ʼi te kamataʼaga. Pea neʼe ina fakapapau ʼe ina toe fakatuʼu anai te palatiso. ʼO feafeaʼi? Tou manatuʼi te ʼu palalau ʼo te kole ʼae neʼe akoʼi mai e Sesu. Neʼe ina ui fenei: “Ke hoko mai tou Puleʼaga. Ke fai tou finegalo ʼi te kele ohage ko selo.” (Mateo 6:10) Ko te Puleʼaga ʼaia ʼe takitaki anai e Sesu Kilisito. Pea ʼe ina fetogi anai te ʼu puleʼaga fakatagata fuli. (Taniela 2:44) Ka pule anai te Puleʼaga ʼaia, ʼe “fai” anai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te palatiso ʼi te kele.
Ki muʼa atu, neʼe fakakikite e Esaia te ʼu aluʼaga ʼae ka hoko anai ʼi te Palatiso ʼae ʼe pulihi ai anai te ʼu mamahi fuli pea mo te ʼu maveuveu ʼae ʼe hoko ʼi te kele ia ʼaho nei. (Esaia 11:6-9; 35:5-7; 65:21-23) ʼE matou fakalotomalohiʼi atu ke kotou toʼo he temi ke kotou lau ai te ʼu vaega ʼaia ʼi takotou Tohi-Tapu. ʼE kotou tui papau ai anai ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua maʼa te tagata fakalogo. Ko natou ʼae ka maʼuʼuli anai ʼe natou maʼuli fiafia anai ʼi te palatiso pea mo maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼae neʼe meʼa noaʼi e Atama.—Fakaha 21:3.
He koʼe ʼe tou tui papau ko te maʼuli ʼae ʼi te Palatiso ʼi te kele ʼe mole ko he moemisi kaʼe ʼe hoko moʼoni anai? Koteʼuhi ʼe ui fenei mai ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te atu lagi ko te atu lagi a [Sehova], kae nee ina foaki te kele ki te u foha o te tagata.” Ko te maʼuli ʼi te Palatiso ʼi te kele ʼe hoko moʼoni anai. He ʼe ko te “ ʼAtua ʼae ʼe mole feala ke loi neʼe ina fakapapauʼi mai te faʼahi ʼaia talu mai fualoa.” (Pesalemo 115:16; Tito 1:2) ʼEi, ʼe foaki mai ʼi te Tohi-Tapu ia he ʼamanaki taulekaleka. ʼE tou maʼuʼuli anai ʼi te Palatiso ʼo talu ai.
^ pal. 15 ʼE toe maʼuhiga foki te faʼahi ʼaia he ʼe ui fenei ʼi te Coran, ʼi te vaega 105 ʼo te sourate 21, Al-Anbiya [Les Prophètes]: “Ko ia ʼae ʼe faitotonu ʼi ʼAku kaugana ʼe ina maʼu anai te kele.”