Pfukelani kha mafhungo

BIVHILI I SHANDULA VHUTSHILO

Vho Fhindula Mbudziso Iṅwe Na Iṅwe Vha Tshi Shumisa Bivhili

Vho Fhindula Mbudziso Iṅwe Na Iṅwe Vha Tshi Shumisa Bivhili
  • ṄWAHA WA MABEBO: 1950

  • SHANGO: SPAIN

  • ZWE A VHA A TSHI ZWI ITA: O VHA E MUNUNU KEREKENI YA KATOLIKA

VHUTSHILO HANGA HA TSHIFHINGANI TSHO FHIRAHO:

Musi ndi tshi bebiwa, vhabebi vhanga vho vha vhe na bulasi muvhunduni wa mahayani Galicia ngei devhula vhukovhela ha Spain. Ro vha ri vhana vha malo, nṋe ndi wa vhuṋa. Ndo aluwa muṱani wo takalaho. Nga tshenetsho tshifhinga ngei Spain, zwo vho zwo ḓowelea uri ṅwana muthihi muṱani a ye tshikoloni tsha vhununu. Ha hashu ro ya ri ri vhararu.

Musi ndi na miṅwaha ya 13, ndo mbo ḓi ya tshikoloni tsha vhununu ngei Madrid he mukomana wanga a vha e hone. Vhutshilo ha tshikoloni ho vha vhu sa takadzi. Ho vha hu si na tshifhinga tsha u amba na vhaṅwe, ho vha ho ḓala milayo, hu tshi dzulwa hu tshi khou rabelwa, vhathu vha tshi konḓisa. Nga matsheloni-tsheloni ro vha ri tshi kuvhangana u itela u elekanya, fhedzi kanzhi ndo vha ndi si na zwine nda nga elekanya nga hazwo. Nga murahu, ro vha ri tshi imba ra pembelela vhuṱambo ha Katolika, zwoṱhe ri tshi zwi ita nga Tshilatin. Ndo vha ndi sa pfesesi na tshithu na tshithihi, ndi tshi pfa u nga Mudzimu u kule na nṋe. Ro vha ri songo tendelwa u amba. Na musi ndi tshi ṱangana na mukomana wanga, zwe ro vha ri tshi nga amba ndi uri “Nga hu rendiwe Maria o kunaho.” Vhanunu vho vha vha tshi ri tendela uri ri ambe mimunithi ya 30 fhedzi nga murahu ha u ḽa zwiḽiwa. Zwo vha zwo fhambana na nḓila ye ra vha ri tshi tshila ngayo hayani. Ndo ḓipfa ndi ndoṱhe nahone miṱodzi yo vha i tshi dzula i shamani.

Naho ndo vha ndi tshi ḓipfa ndi si tsini na Mudzimu, ndo mbo ḓi vha mununu ndi na miṅwaha ya 17. U tou amba ngoho, ndo vha ndi tshi khou ita zwine vhaṅwe vha ṱoḓa ndi tshi ita. Fhedzi ndo thoma u ḓivhudzisa arali Mudzimu o khetha uri ndi mu shumele nga yeneyi nḓila. Vhanunu vho vha vha tshi anzela u amba uri muthu ane a timatima u ḓo ya heleni. Naho zwo ralo, ndo vha ndi kha ḓi timatima. Ndo vha ndi tshi zwi ḓivha uri Yesu Kristo ho ngo ḓisendedza kule na vhaṅwe vhathu, nṱhani hazwo o dzula o farekanea nga u funza na u thusa vhaṅwe. (Mateo 4:23-25) Musi ndi na miṅwaha ya 20, ndo vhona ndi si na tshiitisi tsha uri ndi dzule ndi mununu. Zwo mangadzaho ndi uri mununu o rangaho phanḓa henefho, o mmbudza uri arali ndi tshi khou humbula nga u tou ralo, ndi khwine ndi tshi ṱuwa nga tshihaḓu. Ndi vhona u nga o vha a tshi khou shavha uri ndi nga shela na vhaṅwe muya. Nga zwenezwo, ndo mbo ḓi ṱuwa kha tshenetsho tshikolo.

Musi ndi tshi humela hayani, vhabebi vhanga vho pfesesa vhuimo hanga. Samusi hayani hu si na mishumo, ndo mbo ḓi pfulutshela Germany, he ha vha hu tshi dzula muṅwe wa khaladzi dzanga. Khaladzi anga o vha e kha tshigwada tsha Vhakomunisi, vhe vha vha vha tshi bva Spain. Ndo vha ndi tshi ḓipfa ndo vhofholowa vhukati ha vhenevho vhathu, vhane vha lwela pfanelo dza vhashumi na dza vhafumakadzi. Nga zwenezwo, na nṋe ndo mbo ḓi vha Mukomunisi, nda fheleledza ndo vhingwa nga muṅwe a re kha tshenetshi tshigwada. Ndo humbula u nga ndi khou ita zwithu zwavhuḓi ndi tshi phaḓaladza bugu dza Vhakomunisi na u gwalaba.

Fhedzi nga murahu ha tshifhinga, ndo mbo ḓi dovha nda kulea nungo. Ndo vhona uri kanzhi Vhakomunisi a vha iti zwine vha funza. Nga 1971, ndo ṋaṋa u timatima musi vhaṅwe vha tshenetshi tshigwada vha tshi fhisa zwifhaṱo zwa Frankfurt zwa vhaimeleli vha Spain. Vho vha vha tshi khou gwalabela u sa farwa zwavhuḓi nga muvhuso wa Spain. Fhedzi ndo vha ndi tshi tenda uri a si nḓila yone ya u sumbedza u sinyuwa.

Musi ṅwana wanga a tshi bebiwa, ndo vhudza mukomana wanga uri a thi tsha ḓo vha tshipiḓa tsha Vhukomunisi. Ndo vha ndi na vhuludu ngauri a hu na na khonani na nthihi ye ya ḓa u dalela nṋe na ṅwananga. Ndo ḓivhudzisa uri ri khou tshilela mini. Naa zwo vha zwi zwa ndeme u ḓidina u itela u khwinisa zwithu shangoni?

NḒILA YE BIVHILI YA SHANDULA NGAYO VHUTSHILO HANGA:

Nga 1976, ro dalelwa nga Ṱhanzi mbili dze dza vha dzi tshi amba Tshipania, dza nṋea khandiso mbili dzi ambaho nga ha Bivhili. Musi vha tshi vhuya lwa vhuvhili, ndo vha vhudzisa mbudziso nga ha thambulo ine ya vha hone, nga u sa farwa ha vhathu nga nḓila i fanaho na nga u sa haṱula nga nḓila yo teaho. Zwo mmangadzaho ndi uri musi vha tshi fhindula mbudziso iṅwe na iṅwe vho shumisa Bivhili. A tho ngo vha na tshilengo, ndo mbo ḓi ṱanganedza pfunzo ya Bivhili.

Mathomoni ndo vha ndi tshi khou takadzwa nga u guda zwithu zwiswa, fhedzi zwithu zwo mbo ḓi shanduka musi nṋe na mukalaha wanga ri tshi dalela Holo ya Ṱhanzi dza Yehova. Ro vha ri na vhana vhavhili nga tshenetsho tshifhinga. Ṱhanzi dza Yehova vho vha vhe na vhuthu, vho ḓa vha ri dzhia vha dovha vha ṱhogomela vhana vhashu musi miṱangano i kati. Ndo mbo ḓi thoma u funa Dziṱhanzi.

Naho zwo ralo, ndo vha ndi tshi kha ḓi timatima. Ndo mbo ḓi ri ndi yo dalela muṱa wahashu ngei Spain. Khotsimunene wanga vhe vha vha vhe mufunzi, vho lingedza u ita uri ndi si tsha guda Bivhili. Fhedzi Ṱhanzi dza henefha muvhunduni wahashu, dzo nthusa vhukuma. Vho fhindula mbudziso dzanga vha tshi shumisa Bivhili u fana na Ṱhanzi dza ngei Germany. Ndo ḓivhudza uri, musi ndi tshi humela Germany, ndi ḓo bvela phanḓa na u guda Bivhili. Naho mukalaha wanga vho ita phetho ya u sa bvela phanḓa na u guda Bivhili, nṋe ndo ita zwe nda vha ndo ḓivhudza zwone. Nga 1978, ndo mbo ḓi lovhedzwa, nda vha muṅwe wa Ṱhanzi Dza Yehova.

NḒILA YE NDA VHUYELWA NGAYO:

Ngoho ye nda i guda Bivhilini yo ita uri ndi ḓivhe uri ndi khou tshilela mini na u dzhia phetho dzavhuḓi vhutshiloni. Sa tsumbo, 1 Petro 3:1-4 i ṱuṱuwedza vhafumakadzi uri vha ‘ḓiṱukufhadzele’ vhanna vhavho, vha vha ‘ṱhonifhe’ na uri vha ambare “vhulenda,” samusi hu “zwone zwa ndeme phanḓa ha Mudzimu.” Maṅwalo o raloho o nthusa uri ndi vhe mme na mufumakadzi wavhuḓi.

Ndo no vha na miṅwaha ya 35 ndi muṅwe wa Ṱhanzi dza Yehova. Ndo takala nga maanḓa ngauri ndi khou shumela Yehova na vhathu vhane vha mu funa. Zwi ntakadzaho nga maanḓa ndi uri kha vhana vhanga vhaṱanu, vhaṋa vha khou shumela Yehova.