Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 3

Longisa Omõlove Oku Pandikisa

Longisa Omõlove Oku Pandikisa

NYE CI LOMBOLOKA OKU PANDIKISA?

Omunu ukuepandi, ka liwekapo eci kuiya alambalalo lovitangi vikuavo. Epandi onima yi tunda koku yula ocitangi cimue. Ndeci omõla umue a lilongisa oku enda noke yoku kupoka olonjanja vialua, omunu umue o lilongisa lika oku kala komuenyo noke yoku yula ovitangi vimue.

MOMO LIE CI KUETELE ESILIVILO OKU PANDIKISA?

Omãla vamue va tatama eci va lueya, eci va sanga ocitangi cimue ale ceci va lunguiwa. Vamue va liwekapo. Pole, ci kuete esilivilo ovo oku kuata elomboloko liatosi a kuãimo.

Epandi li ka kuatisa omõlove oku tetulula ciwa ovitangi eci a kula.

NDOMO O LONGISA OMÕLOVE OKU PANDIKISA

Ceci omõlove a lueya.

ONUMBI YEMBIMBILIYA: “Ukuesunga o pondola oku kupuka olonjanja epanduvali, kuenje o ka votoka vali.”—Olosapo 24:16.

Kuatisa omõlove oku mola ovina ndomo vi kasi. Ndeci, sokolola ndu okuti eye ka kuatele onima yiwa koseteko yimue kosikola. Eye citava okuti o sima okuti ka ka kuata ale onima yiwa, omo liaco ka sukila oku likolisilako.

Oco o longise omõlove oku kala ukuepandi, u kuatisa oku sokolola eci a sukila oku linga oco a kuate onima yiwa koseteko yi ka kuamamo kosikola. Nda wa ci linga, eye o ka lilongisa okuti o sukila oku likolisilako okuti ka likuatela ohenda eye muẽle.

Pole, kuata utate oco ku ko tetuluileko ocitangi caye. Handi vali, u lekisa ndomo a ci tetulula. Citava okuti u pula ndoco: “Nye o sukila oku linga oco o kuate elomboloko liwa liulandu waco?”

Ceci kuiya ovina vĩvi.

ONUMBI YEMBIMBILIYA: “Ka wa kũlĩhĩli ndomo omuenyo wene u ka kala hẽla.”—Tiago 4:14.

Lomue wa kũlĩha ndomo omuenyo u ka kala hẽla. Omunu wosi ohuasi etaili citava okuti hẽla o pumba cosi; omunu o kuete uhayele etaili citava okuti hẽla o vela. Embimbiliya li popia hati: “Ukuanjanga ka yuli olupesi otembo yosi, ndaño yuna wa pama ka yuli uyaki otembo yosi, . . . momo otembo kuenda ovina viya ño ocipikipiki, vi va veta vosi.”—Ukundi 9: 11.

Ocili okuti onjali yi likolisilako oco yi teyuile omõlaye. Pole, ocili ceci okuti, ka ci tẽliwa oku teyuila omõla kovitangi viosi viomuenyo.

Omõlove handi ka kũlĩhĩle eci ci lomboloka oku pumba upange ale ovitangi viekambo liolombongo. Pole, ove o pondola oku u kuatisa oku liyaka lovitangi vikuavo, ndeci, eci a lipopia lekamba limue ale ceci umue a fa. a

Ceci omõlove a lunguiwa.

ONUMBI YEMBIMBILIYA: “Yevelela kelungulo . . . oco o kuate olondunge kovaso yoloneke.”—Olosapo 19:20.

Oku pindisa omõla ka ci lomboloka oku u saluisamo ale oku u popia lãvi; ci lomboloka oku u wĩha olonumbi loku u pindisa omo liocina cimue a linga oco a mioñolohe.

Eci o longisa omõlove oku tava kepindiso a tambula, vu likuatisa pokati oco vu yuvule ovitangi nda vieyililako. Isia umue londuko John wa popia hati: “Nda omãla ka va limbuka ovitangi vi yilila kovilinga viavo, lalimue eteke va ka lilongisa. Olonjali vi ka pita otembo yosi oku sakalala lomãla loku tetulula ovitangi viavo. Kuenje ci kokela ovitangi olonjali kuenda omãla.”

O kuatisa ndati omõlove oku tava epindiso? Nda epindiso li tunda kosikola ale kono yikuavo, lalimue eteke ku ka popie hati eci ekambo liesunga. Pole, kuatisa omõlove oku sokolola poku u pula ndoco:

  • “Nye wa linga ca koka okuti omunu umue o ku lungula?”

  • “Nye o sukila oku linga oco o pongoloke?”

  • “Nye o ka linga onjanja yikuavo eci o pindisiwa?”

Ivaluka okuti, epindiso li kuatisa omõla etaili kuenda komuenyo waye wosi.

a Tala ocipama losapi “Kuatisa Omõlove Oku Liyaka Lesumuo,” Vutala Wondavululi, 1/10/2008.