Eaha to roto?

“Tiaturi ia Iesu”: E navai noa anei ia tiaturi ia Iesu no te ora mai?

“Tiaturi ia Iesu”: E navai noa anei ia tiaturi ia Iesu no te ora mai?

Te pahonoraa a te Bibilia

 Te tiaturi ra te mau Kerisetiano e ua pohe Iesu no te mau hara a te huitaata. (Petero 1, 3:18) Tera râ no te ora mai, eita e navai noa ia tiaturi ia Iesu ei Faaora. Ua ite te mau demoni o Iesu te “Tamaiti a te Atua,” eita râ ratou e faaorahia, e haamouhia ratou.—Luka 4:41; Iuda 6.

 Eaha ta ˈu e rave no te ora mai?

  •   E titauhia ia tiaturi tatou e ua pûpû Iesu i to ˈna ora no ta tatou mau hara. (Ohipa 16:30, 31; Ioane 1, 2:2) Te auraa, mea faufaa ia tiaturi tatou e ua ora mau Iesu e mea mau atoa te mau faatiaraa a te Bibilia no nia ia ˈna.

  •   A haapii i ta te Bibilia e parau ra. (Timoteo 2, 3:15) Te faataa ra te Bibilia e ua parau Paulo raua Sila i te tiai fare tapearaa: “A tiaturi i te Fatu ra o Iesu, e faaorahia ïa oe.” I muri aˈe râ, ua haamata raua i te haapii ia ˈna i “te parau a Iehova.” a (Ohipa 16:31, 32) Te haapapu ra te reira e eita teie tiai e nehenehe e tiaturi ia Iesu ahani aita o ˈna i taa maitai i te Parau a te Atua. Ua titauhia ia ˈna i te hoê ite papu niuhia i nia i te mau Papai.—Timoteo 1, 2:3, 4.

  •   A tatarahapa. (Ohipa 3:19) E titau-atoa-hia ia tatarahapa mau â outou no te mau haerea ino ta outou i rave na. E ite vetahi e ua tatarahapa mau â outou ia faaea outou i te rave i te mau mea ta te Atua e ore e au e ia ‘rave outou i te mau ohipa e faaite ra i to outou tatarahapa.’—Ohipa 26:20.

  •   A bapetizo ia outou. (Mataio 28:19) Ua parau Iesu i te feia o te riro mai ei pǐpǐ na ˈna ia bapetizo ia ratou. Mai te tiai fare tapearaa i faahitihia na mua ˈtu, ua bapetizohia o ˈna. (Ohipa 16:33) Hoê â huru, i muri aˈe i to te aposetolo Petero haapiiraa i te nahoa taata i te parau mau no nia ia Iesu, “bapetizohia ˈtura te feia o tei farii ma te oaoa i ta ˈna parau.”—Ohipa 2:40, 41.

  •   A auraro i ta Iesu mau faaueraa. (Hebera 5:9) E faaite te feia o te “haapao i te mau mea atoa” ta Iesu i faaue i roto i to ratou oraraa e e pǐpǐ ratou na ˈna. (Mataio 28:20) Ua riro ïa ratou “ei feia rave i te parau a te Atua, eiaha râ ei feia faaroo noa.”—Iakobo 1:22.

  •   A faaoromai tamau e tae noa ˈtu i te hopea. (Mareko 13:13) Ua titauhia i te mau pǐpǐ a Iesu ia “faaoromai tamau” no te ora mai. (Hebera 10:36) Ei hiˈoraa, ua auraro maite te aposetolo Paulo i ta Iesu mau faaueraa e ua vai taiva ore o ˈna i te Atua, e ua na reira noa oia i te taime a riro mai ai oia ei Kerisetiano e tae roa ˈtu i to ˈna poheraa.—Korinetia 1, 9:27.

 Eaha te “pure a te taata hara”?

 I roto i te tahi mau haapaoraa, te faahiti nei te taata i te tahi mau pure mai te “pure a te taata hara” e te “pure faaoraraa.” I roto i ta ratou mau pure, te faˈi nei ratou i to ratou tiaraa taata hara e ua papu ia ratou e ua pohe Iesu no ta ratou mau hara. E ani atoa ratou ia haere mai Iesu i roto i to ratou aau aore ra to ratou oraraa. Tera râ, aita te Bibilia e ani ra aore ra e faaue ra ia faahiti i te “pure a te taata hara.”

 Te manaˈo ra te tahi mau taata e ia faahiti ratou i te “pure a te taata hara,” e nehenehe ïa ratou e ora e a muri noa ˈtu. Tera râ, aita e navai ia faahiti noa i te hoê pure no te ora mai. Ei taata hara, e hape noa iho â tatou. (Ioane 1, 1:8) No reira Iesu i haapii ai i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure tamau no te ani ia faaorehia ta ratou mau hara. (Luka 11:2, 4) Hau atu, ua ere te tahi mau Kerisetiano i te ora mure ore, no te mea ua faaea ratou i te tavini i te Atua.—Hebera 6:4-6; Petero 2, 2:20, 21.

 Nohea mai te “pure a te taata hara”?

 Aita te manaˈo o te mau aivanaa e tu ra no nia i teie “pure a te taata hara.” No vetahi, ua haamata teie peu i te parare a faataa ê mai ai te tahi pǔpǔ i te haapaoraa Katolika. No te tahi atu, ua haamata te taata i te faahiti i te “pure a te taata hara” a matara mai ai te tahi mau haapaoraa apî i te mau matahiti 1700 e 1800. Aita ïa te Bibilia e faaitoito ra ia tatou ia faahiti noa i te “pure a te taata hara,” tera râ, te parau ra te reira eiaha tatou ia faahiti i te mau pure tamau-aau-hia.

a O Iehova te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia.