Eaha to roto?

Eaha te Bibilia?

Eaha te Bibilia?

Te pahonoraa a te Bibilia

 E 66 buka i roto i te Bibilia. Ua papaihia te reira i nia i te hoê area tau 1 600 matahiti. I roto i te Bibilia, te vai ra te poroi a te Atua, “te parau a te Atua.”—Tesalonia 1, 2:13.

I roto i teie tumu parau

 Tupuraa no nia i te Bibilia

  •   Na vai i papai i te Bibilia? O te Atua te Fatu o te Bibilia, tera râ, ua faaohipa oia 40 taata no te papai i te reira. Vetahi o teie mau taata, te vai ra Mose, te arii Davida, Mataio, Mareko, Luka e Ioane. a Ua tuu te Atua i to ˈna manaˈo i roto i te feruriraa o te feia papai no te papai i ta ˈna poroi.—Timoteo 2, 3:16.

     Ei hiˈoraa: Ia ani te paoti ohipa i ta ˈna taata papai parau ia papai i te hoê poroi, peneiaˈe e horoa oia i te manaˈo rahi, tera râ o te paoti ohipa te fatu o te poroi. Ua faaohipa atoa ïa te Atua i te mau tane no te papai i ta ˈna poroi, o ˈna mau iho â te Fatu o te Bibilia.

  •   Eaha te auraa o te parau “Bibilia”? No roto mai te taˈo “Bibilia” i te taˈo Heleni biblia, e “pue buka iti” te auraa. I muri iho, e anairaa o te mau buka iti o tei parauhia biblia o tei riro mai ei Bibilia.

  •   Inafea te Bibilia i te papairaahia? Ua haamata te Bibilia i te papaihia i 1513 hou te tau o Iesu e ua oti 1 600 matahiti i muri aˈe, i 98 muri aˈe te tau o Iesu.

  •   Teihea roa te Bibilia tumu? Aita te Bibilia tumu i vai mai. No te mea i tera tau, ua faaohipa te feia papai Bibilia i te mau otaro, mai te môˈu e te iri animara. Tera râ, ua papai e ua papai faahou te feia papai parau aravihi i te mau papai Bibilia e rave rahi matahiti, ma te faaherehere i te reira no te feia taio no a muri aˈe.

  •   Eaha te “Faufaa tahito” e te “Faufaa apî”? Ua piihia te Faufaa tahito no te faataa i te tuhaa o te Bibilia i papaihia na mua roa na roto i te reo Hebera, b o tei parau-atoa-hia te mau Papai Hebera. Ua piihia te Faufaa apî no te faataa i te tuhaa o tei papaihia na roto i te reo Heleni, o tei parauhia te mau Papai Heleni Kerisetiano. Ua amuihia na tuhaa e piti ei hoê buka, o te pii-atoa-hia te mau Papai Moˈa. c

  •   Eaha to roto i te Bibilia? I roto, e rave rahi tuhaa o te Bibilia, te vai ra te mau aamu, te mau ture, te mau parau tohu, te mau pehepehe, te mau parau paari, te mau himene e te mau rata.—A hiˈo i te “ Tapura o te mau buka Bibilia.”

 Eaha ta te Bibilia e parau ra?

 Te haamata ra te Bibilia i te faataa poto noa i te poieteraa te Atua Manahope i te raˈi e te fenua. Maoti te Bibilia, ua faaite oia ia ˈna ma to ˈna iˈoa, Iehova, ma te titau manihini i te taata ia ite o vai o ˈna.—Salamo 83:18.

 Te faataa ra te Bibilia e ua pari-haavare-hia te Atua. E te faaite ra te Bibilia e nafea oia e faatitiaifaro ai i to ˈna roo.

 Te faaite ra te Bibilia i ta te Atua opuaraa no te taata e no te fenua. Te faaite atoa ra te Bibilia e nafea te Atua e faaore ai i te mauiui o te taata i a muri aˈe.

 Te horoa atoa ra te Bibilia i te mau aˈoraa faufaa no te mau mahana atoa. Teie te tahi o te mau hiˈoraa:

  •   A tapea i te hoê auhoaraa maitai. “Te mau mea atoa ïa ta outou e hinaaro ia rave te taata no outou, a rave atoa ïa no ratou.”—Mataio 7:12.

     Te auraa: E rave tatou i nia ia vetahi mai ia tatou e hinaaro ia ravehia i nia ia tatou.

  •   Ia faaruru tatou i te hepohepo. “Eiaha roa . . . e haapeapea no ananahi, no te mea e haapeapearaa ê to ananahi.”—Mataio 6:34.

     Te auraa: Eiaha tatou e haapeapea rahi roa no nia i te tupu no a muri aˈe, mea maitai aˈe ïa ia tiatonu i nia i to tatou mau tupuraa o tera taime.

  •   A fanaˈo i te hoê faaipoiporaa oaoa. “Ia here te tane faaipoipo tataitahi i rotopu ia outou i ta ˈna vahine mai ta ˈna e here ia ˈna iho. Area te vahine faaipoipo ra, ia faatura maite ïa i ta ˈna tane e tia ˈi.”—Ephesia 5:33.

     Te auraa: Mea faufaa te here e te faatura ia manuïa te hoê faaipoiporaa.

 Ua tauihia anei te Bibilia?

 Aita. Ua hiˈo maite te mau aivanaa i te mau papai tahito e i te Bibilia o teie mahana e ua itehia e ratou e aita te poroi o te Bibilia tumu i taui. Eita tatou e maere. Mai te peu, ua hinaaro te Atua ia taiohia e ia taahia ta ˈna poroi, eita anei râ oia e hiˈopoa eiaha ta ˈna poroi ia tauhia? dIsaia 40:8.

 No te aha e rave rahi huriraa o te Bibilia?

 E rave rahi feia taio i teie mahana aita ratou e taa ra i te reo tahito o te Bibilia. Tera râ, e “parau apî oaoa” ta te Bibilia no “te mau nunaa e opu e reo atoa.” (Apokalupo 14:6) No tera tumu i hinaaro ai te taata i te hoê huriraa o te Bibilia na roto i te hoê reo ta ratou e taa ia nehenehe ratou e taio e e taa i te poroi a te Atua.

 E toru tuhaa tei itehia i roto i te mau huriraa o te Bibilia:

  •   Te huriraa tera e tera taˈo mai te peu e nehenehe.

  •   Te huriraa i te manaˈo ma te faaohipa i te mau taˈo o te faataa ra i te auraa o te mau papai na roto i te reo tumu.

  •   Ma te faataa roa ˈtu i te huriraa, te fa ia au maitai te taioraa. Tera râ, e nehenehe tera huriraa e taui i te auraa mau o te poroi.

 E faatano te hoê huriraa Bibilia maitai i te huriraa i tera e tera taˈo e te hoê reo ohie ia taa no te faaite i te poroi a te Atua i te taata ma te tano. e

 Na vai e faaoti eaha te tuu i roto i te Bibilia?

 Ei Fatu o te Bibilia, na te Atua i faaoti eaha te tuu i roto i te Bibilia. Ua maiti oia na mua roa te nunaa Iseraela i tahito no te ‘horoa i ta ˈna mau poroi moˈa’ e ia riro ratou ei tiai no te mau Papai Hebera.—Roma 3:2.

 Te vai ra anei te mau buka Bibilia tei moˈe?

 Aita. Te vai ra te Bibilia i roto i to ˈna taatoaraa. Aita hoê i “moˈe.” Te parau ra te tahi mau taata e mea titauhia ia tuu i te mau buka tahito o tei hunahia e rave rahi matahiti i roto i te Bibilia. f Tera râ, te vai ra i roto i te Bibilia ta ˈna iho haapapuraa. (Timoteo 2, 1:13) Ma te faaohipa i teie haapapuraa e tano ai te mau buka Bibilia i arataihia e te varua o te Atua te tahi i te tahi. Eita e nehenehe e parau no te taatoaraa o te mau papai tahito o ta vetahi e parau ra e mea titauhia ia tuu i te reira i roto i te Bibilia. g

 E nafea ia ite i te mau irava Bibilia?

  Tapura o te mau buka Bibilia

a No te ite i te taatoaraa o te tapura o te mau buka Bibilia, na vai i papai i te reira e inafea te reira i te papairaahia, a hiˈo te “Tapura o te mau buka Bibilia.”

b Ua papaihia te tahi tuhaa poto o te Bibilia na roto i te reo Arama, te hoê reo mea piri roa e te reo Hebera.

c Mea au aˈe na te feia taio Bibilia i te parau “Te mau Papai Hebera” e “Te mau Papai Heleni Kerisetiano.” Ia ore te parau “Faufaa tahito” ia manaˈohia e mea tahito te reira e ua monohia e te “Faufaa apî.”

e Mea rahi o tei au i Te Bibilia, Huriraa o te ao apî, mea tano e mea ohie ia taio. A hiˈo “Mea tano anei Te Bibilia, Huriraa o te ao apî?

f Pauroa teie mau papai e ere i te mea arataihia e te varua o te Atua. Ia au i te Encyclopædia Britannica, “aita teie mau papai o tei manaˈohia mea arataihia e te varua o te Atua, i tuuhia i roto i te Bibilia,” oia hoi, aita te reira i tuuhia i roto i te tapura o te mau papai o te Bibilia.