Eaha to roto?

Eaha te huru feruriraa pae varua? Nehenehe anei au e riro ei taata mea puai i te pae varua aita anaˈe ta ˈu e haapaoraa?

Eaha te huru feruriraa pae varua? Nehenehe anei au e riro ei taata mea puai i te pae varua aita anaˈe ta ˈu e haapaoraa?

Te pahonoraa a te Bibilia

 Ua faaohipahia teie taˈo i roto i te Bibilia, e nehenehe te hoê taata tei haapao i ta te varua e faaauhia i te tahi taata o te hinaaro mau ra e faaoaoa i te Atua e o te haapii ra i to te Atua huru feruriraa. E tutava te taata mea puai i te pae varua i te ora ia au i te mau ture aveia a te Atua e i te pee i te aratairaa a to ˈna varua moˈa. aRoma 8:5; Ephesia 5:1.

 Pinepine te Bibilia i te faaohipa i te tahi hiˈoraa no te faataa i te taata mea puai i te pae varua. Ei hiˈoraa, taa ê atu i te hoê taata mea puai i te pae varua, “eita te hoê taata o te haapao i ta te tino e farii i te mau mea o te varua o te Atua,” aore ra te mau haapiiraa a te Atua. (Korinetia 1, 2:14-16) Taa ê atu i te taata mea puai i te pae varua, e haafaufaa te taata o te haapao i ta te tino i “te pohehae e te tatamaˈiraa” i te aau horoa noa e te hau. (Korinetia 1, 3:1-3) E piihia te feia o te pari haavare e o te faataa ê i te hoa piri ei “mau tane e haa nei mai te animara, aita hoi te varua o te Atua ia ratou ra.”—Iuda 19; Maseli 16:28. b

I roto i teie tumu parau

 No te aha mea au na te taata i te mau mea pae varua?

 Ua poietehia te taata mai te huru o te Atua. (Genese 1:27) No reira, e ere i te mea maere e te au e te imi ra te rahiraa o te taata eiaha noa i te mau taoˈa materia aore ra te mau mea i te pae tino, i te mau mea pae varua atoa râ.

 Ua poietehia tatou e te aravihi no te faaite i te mau huru maitatai o te Atua o Iehova c ra, mai te hau, te aroha hamani maitai e te oreraa e maitiiti i te taata. (Iakobo 3:17) Hau atu â, e haapuai te Atua i te huru feruriraa pae varua o te feia tei tutava i te auraro i ta ˈna mau faaueraa.—Ohipa 5:32.

 No te aha mea faufaa te huru feruriraa pae varua?

 E aratai te huru feruriraa pae varua i “te ora . . . e te hau.” (Roma 8:6) E ô faufaa roa te ora e te hau no ǒ mai i te Atua.

  •   Te ora: Te fafau ra te Atua e e fanaˈo te taata mea puai i te pae varua i te ora mure ore.—Ioane 17:3; Galatia 6:8.

  •   Te hau: E hau e te Atua teie. Te feia e tiatonu noa ra i nia i to ratou mau hinaaro pae tino e enemi ratou no te Atua. (Roma 8:7) Hau atu â, e haamaitai te Atua i te feia o te tamata ra i te haapuai atu â i te pae varua e “te hau o te Atua, tei hau ê i te mau manaˈo atoa.” (Philipi 4:6, 7) E tauturu te hau o roto i te feia e imi i te oaoa i roto i te oraraa.—Mataio 5:3.

 Nafea vau e nehenehe ai e faatupu i teie huru feruriraa pae varua?

  •   A haapii e a auraro i te mau faaueraa a te Atua. E nehenehe oe e na reira ma te taio i te Bibilia, to roto te mau manaˈo o te Atua papaihia na te mau taata tei “arataihia . . . e te varua moˈa.” (Petero 2, 1:21) E tauturu te mau mea ta oe e haapii ia haamori i te Atua “ma te varua e te parau mau,” arataihia e te varua moˈa e ia au i te hinaaro o te Atua.—Ioane 4:24.

  •   A ani i te tauturu a te Atua. (Luka 11:13) E tauturu te Atua ia oe ia faatupu i te mau huru maitatai o te faaite ra e taata puai oe i te pae varua. (Galatia 5:22, 23) E horoa atoa oia ia oe i te paari no te faaruru i te mau fifi o te oraraa.—Iakobo 1:5.

  •   A amuimui i te feia mea puai i te pae varua. E tauturu ratou ia oe ia puai i te pae varua. (Roma 1:11, 12) Tera râ, e nehenehe te auhoaraa e te feia mea taa ê to ratou huru feruriraa e to te Atua e haaparuparu i to oe ea pae varua.—Iakobo 4:4.

 Titauhia anei ia ˈu ia faaô i roto i te hoê haapaoraa no te riro mai ei taata mea puai i te pae varua?

 Aita e faufaa ia faaô i roto i te hoê haapaoraa no te riro mai ei taata mea puai i te pae varua. Te parau ra te Bibilia: “Ia manaˈo noa ˈtu te hoê taata e e taata haapao i te mau ohipa faaroo, aita râ oia e tapea ra i to ˈna vaha, te haavare ra oia i to ˈna iho aau, e mea faufaa ore ta ˈna haamoriraa.”—Iakobo 1:26, nota i raro i te api.

 Te faaite ra râ te Bibilia e tavini te taata mea puai i te pae varua i te Atua ia itehia mai oia e ana. Ua ite ratou te vai ra “hoê anaˈe varua moˈa,” te varua moˈa o te Atua. E turai teie varua ia ratou ia tavini i te Atua ei “hoê anaˈe tino,” hoê pǔpǔ faanahohia “ia vai â te autahoê ta te varua moˈa e faatupu, e te hau e tahoê ra ia outou.”—Ephesia 4:1-4.

 Te mau manaˈo hape no nia i te huru feruriraa pae varua

 Manaˈo hape: Te huru feruriraa pae varua o te hoê huru oraraa o te tauturu i te hoê taata ia oaoa aore ra ia riro mai oia ei taata maitai roa ˈˈe.

 Tupuraa: No te Bibilia, te huru feruriraa pae varua e huru oraraa teie o te arataihia e te manaˈo o te Atua. Eita te Bibilia e faaitoito ia riro mai oe ei taata maitai aita anaˈe te Atua. E oaoa râ te taata mea puai i te pae varua ia ite ratou o Iehova te Atua poiete e ia ora ia au ratou i ta ˈna opuaraa.—Salamo 100:3.

 Manaˈo hape: E nehenehe te hoê taata e puai mai i te pae varua ma te rave i te haapaeraa rahi aore ra ma te haamauiui ia ˈna iho.

 Tupuraa: Te haamauiuiraa i to ˈna iho tino ‘e haamoriraa ta te taata e faaoti i te rave’ e e huru feruriraa e au i to te taata hara. (Kolosa 2:18, 23) Te parau ra te Bibilia e horoa te hoê oraraa maitai i te pae varua i te oaoa eiaha râ te mauiui.—Maseli 10:22.

 Manaˈo hape: E faaitoito te taairaa e te ao varua ia puai i te pae varua.

 Tupuraa: Te tiaturi ra e rave rahi taata o te rave ra i te peu tahutahu e te tahi atu mau peu manamana e e nehenehe ratou e paraparau i te feia pohe. Tera râ, te haapii ra te Bibilia aita te feia pohe i ite i te tahi mea. (Koheleta 9:5) Te peu tahutahu o te paraparauraa ïa e te mau varua o te patoi ra i te Atua. Mea riri na te Atua te peu tahutahu e e haafifi te reira i te hoê taata ia maitai mai i te pae varua.—Levitiko 20:6; Deuteronomi 18:11, 12.

 Manaˈo hape: Te vai ra te mea pae varua i nia i te mau mea tei poietehia.

 Tupuraa: Te faahanahana ra te mau mea atoa ta te Atua i poiete ia ˈna. (Salamo 145:10; Roma 1:20) Tera râ, o te mau melahi e te taata anaˈe te faatupu i te huru feruriraa pae varua. Area râ te mau animara, aita e feruriraa to ratou e aita ta ratou e nehenehe e faahoa e te Atua. Na to ratou mau hinaaro e faaite i to ratou haerea. (Petero 2, 2:12) No reira, te Bibilia e faataa ê ai i te huru feruriraa pae varua i te feruriraa e haaraa mai ta te animara.—Iakobo 3:15; Iuda 19.

a I roto i te Bibilia, te mau taˈo na roto i te reo tumu tei hurihia ei “varua” o te “aho” ïa te auraa matamua. Te faaite atoa ra te reira i te tahi mea ite-ore-hia o te ohipa râ. Te faataa ra te Bibilia i te Atua mai te hoê Varua Hau ê. E maiti te tahi taata mea puai i te pae varua ia arataihia o ˈna e to te Atua hinaaro e to ˈna varua moˈa.

b I roto i te Bibilia, ia faaohipahia te taˈo “ta te tino” no te taata, no te faaite ïa e na te mau mea hinaarohia e ratou e aratai i to ratou feruriraa e ta ratou mau haaraa noa ˈtu mea iti aore ra aita ratou e haafaufaa i te mau ture aveia a te Atua.

c O Iehova to te Atua iˈoa i roto i te Bibilia.—Salamo 83:18.