Eaha to roto?

TE AURAA O TEIE MAU IRAVA

Ohipa 1:8: “E noaa râ to outou mana”

Ohipa 1:8: “E noaa râ to outou mana”

 “E noaa râ ia outou te puai ia tae mai te varua moˈa i nia iho ia outou, e e riro outou ei ite no ˈu na Ierusalema, na Iudea taatoa, na Samaria e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.”—Ohipa 1:8, Huriraa o te ao apî.

 “E noaa râ to outou mana i te Varua Maitai ia haere mai i nia iho ia outou: e ei ite hoi outou no ˈu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.”—Ohipa 1:8, Te Bibilia Moˈa ra.

Auraa o te Ohipa 1:8

 Ua fafau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e noaa ia ratou te puai no ǒ mai i te varua moˈa o te Atua no te poro e tae roa ˈtu i te mau vahi atea roa ˈˈe.

 “E noaa râ ia outou te puai ia tae mai te varua moˈa i nia iho ia outou.” Ua faahiti faahou Iesu i ta ˈna i fafau i ta ˈna mau pǐpǐ, oia hoi e fanaˈo ratou i te tauturu maoti te varua o te Atua a i muri iho i to ˈna hoˈiraa i te raˈi. (Ioane 14:16, 26) Ua fanaˈo ta ˈna mau pǐpǐ i te varua moˈa ahuru mahana i muri iho i to Iesu revaraa i nia i te raˈi i te matahiti 33. (Ohipa 2:1-4) Maoti te varua o te Atua, ua nehenehe ratou e paraparau na roto e rave rau reo, e faatupu i te semeio, e poro atoa ma te mǎtaˈu ore i to ratou faaroo ia Iesu.—Ohipa 3:1-8; 4:33; 6:8-10; 14:3, 8-10.

 “E riro outou ei ite no ˈu.” Te auraa o te taˈo tei hurihia ei “ite,” e “taata ïa o te faaite haere,” aore ra “o te haapapu i te tahi mea” ta ˈna i ite mata aore ra i faaroo. Ua nehenehe te mau aposetolo e haapapu i te mau ohipa i tupu no nia ia Iesu, ta ˈna taviniraa, to ˈna poheraa e tia-faahou-raa. Ua ite mata hoi ratou i te reira. (Ohipa 2:32; 3:15; 5:32; 10:39) Maoti ta ratou faaiteraa i papu ai e rave rahi o Iesu te Mesia tei fafauhia. (Ohipa 2:32-36, 41) Ua riro mai ïa te feia tei tiaturi i te mau aposetolo ei ite no Iesu. E ua faataa ratou ia vetahi ê i te faufaaraa o to Iesu oraraa, poheraa e tia-faahou-raa.—Ohipa 17:2, 3; 18:5.

 “E tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.” E nehenehe atoa teie parau e hurihia “i te tahi atu mau fenua.” Te faaite mai ra ïa teie parau i te atea e poro ai ta Iesu mau pǐpǐ no nia ia ˈna. Oia hoi e faaite haere ratou i ta ratou mau tiaturiraa eiaha noa na Iudea e na Samaria. Mea aano aˈe ïa ta ratou tuhaa fenua e poro e mea rahi aˈe te taata ta ratou e farerei. (Mataio 28:19; Ioane 14:12) Iti mai i te 30 matahiti i muri aˈe, ua papai te aposetolo Paulo e ua “porohia” te parau apî oaoa “i rotopu i te taata atoa i raro aˈe i te raˈi,” tae roa ˈtu i te mau vahi atea mai ia Roma, Parthie (i te pae apatoa hitia o te râ o te miti Caspienne), e ia Afirika apatoerau.—Kolosa 1:23; Ohipa 2:5, 9-11.

Irava tapiri o te Ohipa 1:8

 E haamata te buka Ohipa i te vahi i hope ai te Evanelia a Luka. (Luka 24:44-49; Ohipa 1:4, 5) Ua faatia na mua te pǐpǐ Luka o tei papai i te buka Ohipa i to Iesu faraa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ i muri iho i to ˈna tia-faahou-raa. (Ohipa 1:1-3) Ua faataa oia i muri iho mea nafea te amuiraa Kerisetiano i te haamauraahia e te maaraa mai te matahiti 33 tae atu i te area matahiti 61.—Ohipa 11:26.

 Ia au i te mau irava tapiri o te Ohipa 1:8, te uiui noa ra te mau pǐpǐ a Iesu e faatere anei Iesu ei Arii o te Faatereraa a te Atua a ora noa ˈi ratou. (Ohipa 1:6) Ua parau Iesu ia ratou eiaha e haapeapea no te reira. (Ohipa 1:7) Ta ratou e haapao na mua, te pororaa ïa no nia ia Iesu “e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.” (Ohipa 1:8) Mea itoito atoa te mau Kerisetiano i teie mahana i roto i te pororaa i te parau apî oaoa o te Faatereraa arii a te Atua.—Mataio 24:14.

 A mataitai i teie video o te faataa poto noa i te buka Ohipa.

a Te varua o te Atua, o to ˈna ïa puai ohipa. (Genese 1:2) No te ite atu â, a hiˈo i te tumu parau “Eaha te varua moˈa?