MATAUPU E 2
Kaia e Manavase Au ki Oku Foliga?
NE A AU MEA KA FAI?
Mafaufau ki te tulaga tenei: Kafai e onoono atu a Sulia ki te kilo, e mafaufau faeloa a ia me i a ia e ‵fula. “E ‵tau o tai ‵kati ifo taku kai,” ko ana pati ki a ia eiloa—faitalia me e fai atu ana mātua mo taugasoa me i a ia e “pakā eiloa e pelā me se tuaniu.”
Fakamuli ifo, ne mafaufau a Sulia ki taumafaiga e uke ke ‵kati ki lalo tena ‵mafa “i se lima pauna.” A te mea fua e ‵tau o fai ne ia ko te fakalikiliki mo nai aso . . .
Kafai e ‵pau ou lagonaga mo Sulia, ne a au mea ka fai?
TU KAE MAFAUFAU!
E sē se mea masei ke manavase koe e uiga ki ou foliga. A te ‵tonuga loa, e tavae ne te Tusi Tapu a te mata‵gali o nai fāfine mo tāgata, e aofia i ei a Sala, Lasela, Apikaila, Iosefa, mo Tavita. E fai mai te Tusi Tapu me e isi se tamafine e igoa ki a Apiseka “ko ia eiloa ko taulekaleka.”—1 Tupu 1:4.
Kae ko tō manava‵se malosi a talavou e uke ki olotou foliga. E mafai o iku atu ki fakalavelave ‵lasi. Mafaufau ki te mea tenei:
-
I se sukesukega e tasi, e nofo ki te 58 pasene o tamaliki fā‵fine ne fai mai me i a latou ko tō ‵mafa, kae ko te ‵tonuga loa, e 17 pasene fua o latou.
-
I te suā sukesukega, e ‵tusa mo te 45 pasene o fāfine pa‵kā ne mafau‵fau me i a latou ko tō silia te lotou ‵mafa!
-
I te lotou taumafai ke tai ‵kati ifo olotou ‵mafa, ne mata so‵gea ei a nisi talavou telā ne iku atu ki te anorexia—ko te sē kai faka‵lei telā e fakamataku ki te ola kae māfua mai i te fakalikiliki.
TE ‵TOE MEA ‵LEI E MAFAI NE KOE O FAI!
A te ‵tonuga loa, ko te loto telā e fai ei a tino ke tauleka‵leka io me ikai. Mafaufau ki te tama tagata a Tavita ko Apisaloma. E fai mai te Tusi Tapu:
“E seai eiloa se tino i Isalaelu e takutakua i te gali pelā mo Apisaloma; e seai eiloa se pona.”—2 Samuelu 14:25.
Kae e ‵fonu eiloa te tamataene tenei i te fakamatamata, fia fai tofi, mo te faitogafiti! Tela la, e se fakaasi mai i te Tusi Tapu se ata gali o Apisaloma; e fai mai i ei me i a ia se tagata sē fakamaoni kae matafatu mo te tatino kae fakatakalialia.
Mō se pogai ‵lei, e tuku mai i te Tusi Tapu a te fakatakitakiga tenei:
“Fakapei ki luga i a koutou a uiga ‵fou.”—Kolose 3:10.
“Ke mo a ma fakatāua ne koutou a teuga i tua . . . , kae ke fai koutou e pelā mo te tino sē lavea ko te loto.”—1 Petelu 3:3, 4.
E tiga eiloa e seai se mea masei a te faiga ke matagali, e sili atu i te tāua ou uiga i lō ou foliga. Ka sili atu i te fia‵fia o tino ki a koe ona ko ou uiga ‵gali i lō se foitino malosi kae gali! “A te matagali e mafai o matea vave,” ko muna a se tamaliki fafine e igoa ki a Felise, “kae ko te tinā tino i loto i a koe mo ou uiga ‵gali ko mea kolā ka masaua malosi ne tino e uiga ki a koe.”
TAU KILOKILOGA KI OU FOLIGA
E mata, e se fiafia faeloa koe ki ou foliga?
□ AO □ IKAI
Kai mafaufau aka eiloa koe ke fakaaoga so se auala ke fakagaligali aka ei tou foitino io me ko te ‵kati malosi tau kai ke faka‵lei aka ei te feitu sē ‵lei tenā?
□ AO □ IKAI
Se a te mea e fia ‵fuli ne koe i ou foliga moi ne mafai ne koe? (Fakapukupuku a mea katoa e mafaufau koe ki ei.)
-
MALUGA ‵MAFA LAUULU
-
FOITINO ‵LANU FOLIGA
Kafai tau tali ko te ao ki fesili muamua e lua kae fakapukupuku ne koe a mea e tolu io me e uke atu i te tolu, mafaufau ki te mea tenei: E mafai eiloa o se ‵pau te kilokiloga a nisi tino ki a koe mo tau kilokiloga. Se mea faigofie ke saga kae manavase malosi koe ki ou foliga.—1 Samuelu 16:7.