Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Te Tusi Tapu a Bedell—Se Tusi e Tasi ke Tai Malamalama Atu i te Tusi Tapu

Te Tusi Tapu a Bedell—Se Tusi e Tasi ke Tai Malamalama Atu i te Tusi Tapu

ITE taimi ne fanatu ei a te faifeau Egelani ko William Bedell ki Ailani i te 1627, ne lavea ne ia se tulaga fakafanoanoa. A Ailani, se fenua e malosi i ei te Lotu Katolika, ne nofo mai lalo i te pulega a Peletania, telā e malosi i ei te Lotu Poletesano. Ko oti ne ‵fuli ne Tino kolā ne ‵fuli ki te Lotu Poletesano a te Tusi Tapu ki ‵gana e fakaaoga i fenua Eulopa katoa. Kae e seai eiloa se tino ne fia ‵fuli ne ia ki te ‵gana Ailani.

Ne ma‵losi ‵ki a lagonaga o Bedell me “e se ‵tau o fakaseaogagina [a tino Ailani] ke oko ki te taimi ko iloa ‵lei ei ne latou te ‵gana Palagi.” Ne taumafai ei a ia ke ‵lomi se Tusi Tapu i te ‵gana Ailani. Kae ne fe‵paki a ia mo ‵tekemaiga faiga‵ta, maise eiloa mai i tino kolā e isi ne olotou sokoga ki te Lotu Poletesano. Kaia?

‵TEKEATUGA KI TE FAKAAOGAGA O TE ‵GANA AILANI

Ne ‵tofi aka eiloa ne Bedell a ia ke tauloto ki te ‵gana Ailani. Ne fakamalosi atu a ia ki ana tamaliki a‵koga ke fakaaoga te ‵gana Ailani i te taimi ne fai ei a ia mo pule o te Trinity College i Dublin mo te taimi ne fai fakamuli ei a ia mo fai te faifeau tai maluga atu o Kilmore. A te ‵tonuga loa, i te taimi ne fakatu aka ei ne te Tupu Fafine ko Elisapeta I o Egelani, a te Trinity College, ne fai ne ia ke maua mai a faifeau kolā e mafai o akoako atu ki ana tino a te fekau i te Tusi Tapu i olotou ‵gana eiloa. Ne taumafai a Bedell o fakataunu te mea tenā.

I kogā koga o Kilmore, a te tokoukega o tino i ei e fai‵pati i te ‵gana Ailani. Tela la, ne fakamalosi aka faeloa ne Bedell a te manatu me e ‵tau o isi ne faifeau kolā e fai‵pati i te ‵gana Ailani. Ne avatu tena fakamolemole tenā e ‵tusa mo te uiga o pati a te apositolo ko Paulo i te 1 Kolinito 14:19, telā ne fai mai: “E ‵lei atu ke faipati au ki pati e lima kolā e mafai o malamalama i ei te fakapotopotoga, ko te mea ke akoako atu a nisi tino i aku pati, i lō te faipati atu ki pati e 10,000 i se isi ‵gana,” telā e mu‵tana fua a tino e malamalama i ei.

Kae ko tino pule ma‵luga ne fakaoti olotou taumafaiga ke taofi tou tagata. E ‵tusa mo tino tusitala, ne fai atu a nisi tino me i te fakaaogaga o te ‵gana Ailani se “mea fakamataku ki te Fenua” kae ne fai atu a nisi tino me ne “‵teke atu ki mea e manako ki ei te Malo.” Ne mafau‵fau a nisi tino me ne fakaseaogagina te ‵gana Ailani mō te ‵lei o tino Egelani. A te ‵tonuga loa, ne manakogina i tulafono kolā ne fai ke tiakina ne tino Ailani te lotou ‵gana mo tuu kae ke tauloto ki te ‵gana Peletania kae tau‵tali atu foki ki auala mo faifaiga a te kau Egelani.

TE GALUEGA KI TE TUSI TAPU A BEDELL

Ne seki mataku a Bedell i vaegā kilokiloga fia ‵pule konā. I tausaga kamata mai te 1630, ne kamata o ‵fuli ne ia te ‵toe Tusi Tapu fou ki te ‵gana Peletania (ko te King James Version), te lōmiga i te 1611 i te ‵toe ‵gana Palagi faigofie ki te ‵gana Ailani. Ne manako a ia ke ‵lomi se Tusi Tapu telā e mafai o malamalama i ei a tino e tokouke. Ne ma‵losi ‵ki ana lagonaga me e se mafai ne tino ma‵tiva o suke‵suke ki te Tusi Tapu ke iloa ei ne latou te auala ki te ola se-gata-mai māfai e ‵pono fakamau te Tusi Tapu mai i a latou.—Ioane 17:3.

A Bedell e se ko te tino muamua ne lavea ne ia te mea tenei. I se 30 tausaga mai mua atu i ei, a te suā faifeau maluga, ko William Daniel, ne lavea ne ia a te faigata ke tauloto so se tino ki mea e akoako mai i te Tusi Tapu i te ‵gana ne tusi i ei, e ‵tusa mo ana pati, “i se ‵gana telā e se iloa ne tino.” Ne ‵fuli ne Daniel a Tusitusiga faka-Eleni ki te ‵gana Ailani. Nei la, ko fai ne Bedell a te galuega ki te ‵fuliga o Tusitusiga faka-Epelu. A te mea telā ne lauiloa e pelā me ko te Tusi Tapu a Bedell, ne aofia i ei a mea kolā ne ‵fuli ne ia mo mea kolā ne ‵fuli muamua ne William Daniel. Kae ne fai eiloa a te Tusi Tapu a Bedell—te Tusi Tapu kātoa i te ‵gana Ailani—ko te ‵fuliga fua e tasi o te Tusi Tapu i te ‵gana Ailani mō se 300 tausaga.

Ne fakaaoga ne Bedell, se tino ne akoga faka‵lei i te ‵gana Epelu, a tino e tokolua i te fenua kolā e fai‵pati i te ‵gana Ailani ke fesoasoani atu ki te ‵fuliga mai te ‵gana Peletania ki te ‵gana Ailani. I te taimi ne gasolo atu ei ki mua te lā galuega, ne fai eiloa ne Bedell, fakatasi mo se tino fesoasoani e tokotasi io me e tokolua, a te galuega faigata ko te fakatusatusaga o fuaiupu takitasi ki te mea fakapalagi. Ke maua a nisi manatu fesoasoani, ne fakaaoga ne latou a te Tusi Tapu i te ‵gana Italia telā ne ‵fuli ne se faifeau Swiss ko Giovanni Diodati, e pelā foki mo te Septuagint i te ‵gana Eleni, mo se pelugā tusi mua o te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu.

Ne tau‵tali atu te potukau tenei ki te takitakiga a tino ‵fulitusi o te King James Version (kolā ne iloa ‵lei ne Bedell a tino e tokouke i a latou) kae ne aofia i ei a te igoa totino o te Atua i koga e uke i olotou Tusi Tapu. E pelā mo te Esoto 6:3, ne ‵fuli ne latou te igoa o te Atua ki a “Iehovah.” E tausi nei te pelugā tusi mua a Bedell i te Fale Tusi o Marsh, i Dublin, i Ailani.—Ke onoono ki te pokisi ko te “Ne Masaua Kae Fakatāua Foki a Bedell.”

TAIMI NE ‵LOMI EI

Ne fakaoti ne Bedell tena galuega kāti i te tausaga ko te 1640. Kae ne seki mafai ne ia o ‵lomi fakavave. Kaia? A te pogai e tasi, koi uke eiloa a ‵tekemaiga ki tena galuega. Ne fakamasei ne tino loto ma‵sei a te takitaki ‵fulitusi a Bedell, ko te mea ke fakamasei atu ki tena galuega. Ne fakamasei ne latou ke oko ki te puke fakapagota kae ‵pei atu o tou tagata ki te falepuipui. I tafa o faifaiga matagā konā ki a Bedell, ne nofo atu a ia i te ‵lotoga o te tekeatuga ki te kau Egelani telā ne ‵mate ei te fia o tino i te 1641. Ne puipui ne tino Ailani a Bedell mō se taimi faitalia me i a ia se Egelani ona ko te mea ne lavea ne latou tena saga tonu atu ki a latou. Kae fakamuli ifo, ne ‵pei atu a ia ki te falepuipui ne sotia ‵teke i tulaga matagā ‵ki. E seai se fakalotolotolua me ne fesoasoani atu a te mea tenei ki tena mate vave i te 1642. Ne seki lavea eiloa ne ia te ‵lomiga o tena galuega.

Te itulau o te ulutala i te pelugā tusi mua a Bedell, kāti i te 1640, mo te Tusi Tapu telā ne ‵lomi, i te 1685

Toeitiiti kae ‵galo atu a galuega a Bedell i te taimi ne kaisoa kae fakamaseigina tena fale. Fakafetai ki se taugasoa pili telā ne mafai o faka‵sao ne ia a mea katoa ne ‵fuli ne ia. E seki leva, a Narcissus Marsh, telā ne fai mo fai se faifeau pule i Armagh mo te faifeau pule i te Lotu Ailani, ne tausi ne ia a mea konā. Ne maua ne ia a tupe ke fesoasoani atu mai te saienitisi ko Robert Boyle telā ne ‵lomi ei ne ia mo te loto malosi a te Tusi Tapu a Bedell i te 1685.

SE TUSI SĒ LAUILOA KAE NE AOGA ‵KI

Ne seki talia i te lalolagi kātoa a te Tusi Tapu a Bedell. Kae se tamā mea fua e tasi telā ne magoi ‵ki eiloa tena aoga ki te malamalama i te Tusi Tapu, maise mō tino kolā ne fai‵pati i te ‵gana Ailani—e se i Ailani fua kae e penā foki i Scotland mo nisi koga e uke. Ko mafai nei o fakama‵lie aka olotou manakoga faka-te-agaga i te taimi e fai‵tau ei latou ki te Muna a te Atua i te lotou ‵gana eiloa.—Mataio 5:3, 6.

“Kafai e fai‵tau matou ki te Tusi Tapu, e lagona ne matou a pati i te Tusi Tapu i te motou ‵gana eiloa. E tāua ‵ki eiloa te mea tenei me ne ‵tala mai i ei a te auala ke iloa ne au mo toku kāiga a muna‵tonu fakaofoofogia kolā e maua i te Tusi Tapu”

Ne tumau te fesoasoani atu o te Tusi Tapu a Bedell ki tino kolā e fia‵fia malosi ki te munatonu ke oko mai eiloa ki aso nei. Ne fai mai se tino e tokotasi e faipati i te ‵gana Ailani, telā ne fatoa iloa ne ia a mea e akoako ‵tonu mai i te Tusi Tapu, ana muna: “Kafai e fai‵tau matou ki te Tusi Tapu, e lagona ne matou a pati i te Tusi Tapu i te motou ‵gana eiloa. E tāua ‵ki eiloa te mea tenei me ne ‵tala mai i ei a te auala ke iloa ne au mo toku kāiga a muna‵tonu fakaofoofogia kolā e maua i te Tusi Tapu.”