Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ne Ofo Atu a Latou Eiloa mo te Loto Fiafia​—I Micronesia

Ne Ofo Atu a Latou Eiloa mo te Loto Fiafia​—I Micronesia

NE TUPU aka a Katherine i te Iunaite Sitete kae ne papatiso mo fai se Molimau a Ieova kae ko 16 ana tausaga. Ne galue malosi tou fafine i te galuega talai kae sē fia ‵saga malosi mai a tino ki te fekau o te Malo i te koga telā ne talai i ei tou fafine. Ana muna: “E faitau au ki tala o tino kolā ne ‵talo atu ki te Atua ke uga mai se tino ke fesoasoani atu ke iloa ne latou a ia. Ne fakamoemoe faeloa au ke maua ne au se tino penā, kae e seai eiloa.”

Mai tua o te talaiga i tausaga e uke i te koga eiloa tenā, ne kamata a Katherine o mafaufau ke fano a ia ki se koga telā e mafai o ‵saga malosi mai a tino ki te fekau o te Malo. Ne manatu aka tou fafine me e iku loa o faigata malosi ki a ia. E tasi fua te taimi i tena olaga ne tiakina ei ne ia tena kāiga mō vaiaso fua e lua, kae ne sē sologa malosi eiloa a ia i aso katoa. E ui i ei, ne manumalo eiloa a tena manakoga tonu ke maua te fiafia mai te fesoasoani atu ki a latou kolā e salasala ki a Ieova. I te otiga ne mafaufau ki nisi koga kolā e mafai o fano a ia ki ei, ne tusi atu tou fafine ki te ofisa lagolago i Guam kae ne maua ne ia a fakamatalaga kolā ne manako a ia ki ei. I te 26 o ana tausaga i a Iulai 2007, ne fano ei a Katherine ki Saipan, se fenua i te Vasa Pasefika, telā e nofo ki se (10,000 km) te ‵mao mai tena fenua tonu. Se a la te tala o tena fanoga tenā?

SE TALI KI ‵TALO E LUA

Mai tua malie eiloa o tena okomaiga ki te fakapotopotoga fou, ne fetaui a Katherine mo Doris, se fafine ko nofo ki te 40 tupu ana tausaga telā ne talia ne ia se akoga faka-te-Tusi Tapu. Mai tua o te suke‵sukega a lāua ki mataupu muamua e tolu o te tusi ko te Akoakoga Mai te Tusi Tapu, ne kamata a Katherine o manavase. “A Doris se tino akoga ‵lei, kae e se manako eiloa au o fakamakosu a te mea tenā,” ko pati a tou fafine. “Ne seki fai aka eiloa ne au se akoga faka-te-Tusi Tapu tumau kae e manakogina ne Doris se tuagane e apo malosi atu ke suke‵suke fakatasi mo ia, kāti se tino telā e tai ‵pau mo ia te ma‵tua.” Ne fakamolemole atu a Katherine i te ‵talo ki a Ieova ke fesoasoani mai ki a ia i te ‵salaga o te tuagane tonu telā e mafai o tuku ne ia ki ei a tena tino akoga ki te Tusi Tapu. Mai konā, ne fakaiku aka ne tou fafine ke fakailoa atu ki a Doris e uiga ki te ‵fuliga o te tino e fai ne ia te akoga.

“A koi tuai o avaka ne au a te mataupu tenā,” e fai mai a Katherine, “ne fai mai a Doris me ne manako a ia o faipati mai ki a au e uiga ki se fakalavelave. I taku otiga ne fakalogologo ki ei, fai atu ei ne au ki tou fafine a te auala ne fesoasoani mai ei a Ieova ke fakafesagai atu au ki se fakalavelave e tai ‵pau i toku olaga. Ne fakafetai mai a ia ki a au.” Ne fai atu a Doris ki a Katherine: “E fakaaoga koe ne Ieova ke fesoasoani mai ki a au. I te aso muamua ne vau ei koe ki toku fale, au ko leva eiloa ne faitau ki taku Tusi Tapu i te fia o itula. Au ne tagi kae fakamolemole atu ki te Atua ke uga mai aka se tino o fesoasoani mai ki a au ke malamalama i te Tusi Tapu. I konā eiloa, ko koe loa ko tukituki mai i toku mataloa. Ko oti ne tali mai a Ieova ki taku ‵talo!” Ne ‵sali ifo a loimata i mata o Katherine i te taimi ne fakamatala ei ne ia te tala fakaotia loto tenā. Muna a tou fafine: “A pati a Doris kolā ne fai mai ko te tali ki taku ‵talo. Ne fakaasi mai ne Ieova ki a au me e mafai eiloa ne au o faka‵soko a te akoga.”

Ne papatiso a Doris i te 2010, kae ko fai nei ne ia ana akoga faka-te-Tusi Tapu totino i a ia eiloa. E fai mai a Katherine: “Ko oko eiloa i toku loto fakafetai me i toku fakamoemoega telā ko leva ne nofo mo au ke fesoasoani atu ki se tino loto fakamaoni ke fai mo fai se tavini a Ieova ko taunu!” I aso nei, e tavini fiafia atu a Katherine e pelā me se paenia fakapito i te fenua e tasi o te Pasefika ko Kosrae.

E TOLU A MEA FAIGA‵TA—TE AUALA E FAKAFESAGAI ATU KI EI

E silia atu i te selau o taina mo tuagane mai nisi fenua (mai te 19 ki te 79 tausaga) ne tavini atu i koga kolā e lasi atu te manakogina o tino talai i ei i Micronesia. Ne fakaasi mai ne Erica, telā ne fano ki Guam i te 2006 kae ko 19 ana tausaga, a lagonaga o tino ga‵lue loto finafinau konei. Ana muna: “A te galue fakapaenia i se koga telā e fia inu malosi a tino i ei ki te munatonu se mea fakafiafia ‵ki. Ko oko eiloa i toku loto fakafetai me ne fesoasoani mai a Ieova ke kamata au o galue i te vaegā galuega tenei. Tenei eiloa te ‵toe auala ‵lei i te olaga!” I aso nei, ko oko eiloa i te fiafia o Erica i tena taviniga e pelā me se paenia fakapito i Ebeye i Masela. E tonu, e isi foki ne mea faiga‵ta e ‵sae aka i te taviniga i nisi atufenua. Ke mafau‵fau tatou ki mea e tolu mai i ei kae onoono aka me ne fakafesagai atu pefea ki ei a latou kolā ne olo ki Micronesia.

Erica

Te Olaga. I te otiga ne taunu atu ki te fenua o Palau i te 2007, se mea vave eiloa o iloa ne Simon telā ko 22 ana tausaga me e foliki ‵ki a tena mea e mafai o maua i konā māfai e faka‵tusa ki tena mea ne maua i tena fenua tonu ko Egelani. “Ne ‵tau au o tauloto ke sē ‵togi so se mea e manako au ki ei. Nei la, e filifili faka‵lei eiloa ne au a mea‵kai kolā e ‵tau o ‵togi, kae e salasala eiloa au ki te koga telā e ‵togi māmā. Kafai e isi se mea e masei, e salasala fua au ki vaega kolā ko oti ne fakaaoga kae taumafai au o ‵sala se tino telā e mafai o fesoasoani mai o faite faka‵lei.” Ne fakamalosi atu pefea ki tou tagata a te manakoga ke fakafaigofie te olaga? E fai mai a Simon: “Ne fesoasoani mai ke iloa tonu ne au a te mea telā e manakogina malosi i te olaga mo te auala e mafai ei ne au o fakafesagai ki ei mo mu mea fua e maua. Ko oti ne fakatalitonu ne au a te tausiga alofa a Ieova i taimi e uke. I te fitu tausaga ne tavini ei au i konei, ne isi faeloa ne aku mea‵kai mo se koga e moe i ei.” E tonu, e ‵lago a Ieova ki a latou kolā e ola i se olaga faigofie me e ma‵nako latou o fakamuamua a te Malo.—Mata. 6:32, 33.

Sē sologa. E fai mai a Erica: “E pili ‵ki au ki toku kāiga, kae ne manavase eiloa au i te mea ma fakalavelave ‵se mai a te sē sologa ki taku galuega talai.” Se a te mea ne fai ne tou fafine ke fakatokatoka a ia ki ei? “A koi tuai au o fano, ne faitau au ki mataupu i Te Faleleoleo Maluga e uiga ki te sē sologa. Ne fakatokatoka eiloa ne te mea tenei a toku loto ke fakafesagai atu ki te mea faigata tenā. I te mataupu e tasi, ne fai tonu atu se mātua ki tena tamaliki fafine e uiga ki te tausiga a Ieova, penei: ‘E mafai ne Ieova o tausi faka‵lei atu ki a koe i lō au.’ Ne fakamalosi tonu mai a te fakatalitonuga tenā ki a au.” Ne ga‵lue a Hannah mo tena avaga tagata ko Patrick, i Majuro i Masela. Ne fakafesagai atu a Hannah ki te sē sologa mai te saga tonu atu ki taina mo tuagane i te lā fakapotopotoga. Ana muna: “E fakafetai faeloa au ki a Ieova mō ‵tou kautaina i te lalolagi kātoa, i a latou ko oku kāiga foki. Moi sē a‵lofa latou o ‵lago mai, e se mafai ne au o tavini atu i so se koga telā e lasi te manakoga i ei.”

Simon

Te faiga o taugasoa. “Kafai koe e oko ki se fenua fou, toeitiiti ko mea katoa i ei e ‵kese,” ko pati a Simon. “I nisi taimi ko masausau au ki aku tala faifa‵kata e fai sāle kae malamalama au i ei.” E fai mai a Erica: “I te kamataga, ne oko mai ki a au te lagonaga i tino e se fia ‵saga mai ki a au, kae ne fesoasoani mai te mea tenā ke mafaufau au me se a te pogai ne vau ei au. Ne seki vau au ke maua a mea aoga totino, kae ke uke atu aku mea e fai mō Ieova.” E faopoopo mai tou fafine: “E seki leva, kae ati aka ne au se va fakataugasoa sē fuafuagina telā ne fakatāua ne au.” Ne tauloto malosi a Simon ki te ‵gana Palau, telā ne fai ei tou tagata ke ‘tala tena loto ke matala ‵lei’ ki taina mo tuagane i konā. (2 Koli. 6:13) Ne fai ne ana taumafaiga o tauloto ki te ‵gana ke fia‵fia atu a taina ki a ia. Ao, kafai e ga‵lue tasi a taina mo tino fou, e maua ne potukau e lua se va fakataugasoa ‵pili mo te fakapotopotoga. Ne a nisi taui e maua ne latou kolā e ofo atu a latou eiloa mo te loto fiafia o tavini i te koga telā e lasi te manakoga i ei?

‘TE ‵TAUGA O MEA E UKE’

Ne fai mai a te apositolo ko Paulo: “A ko te tino telā e uke ana mea ne ‵toki ka uke foki ana mea e tau.” (2 Koli. 9:6) E mautinoa me e fakasino atu eiloa a te fakatakitakiga fakavae tenei ki a latou kolā e fakalauefa atu a te lotou galuega talai. Ne a mea aoga e uke ne “tau” ne latou i Micronesia?

Patrick mo Hannah

Koi uke ‵ki avanoaga i Micronesia ke kamata akoga faka-te-Tusi Tapu kae molimau ki te gasolo ki mua o tino kolā e tauloto kae fakagalue a te munatonu mai te Tusi Tapu i te feitu faka-te-agaga. Ne talai foki a Patrick mo Hannah i Angaur, se fenua foliki e toko 320 a tino i ei. Mai tua o te lua masina ne talai ei i konā, ne fetaui lāua mo se mātua seki avaga. Ne talia fakavave ne tou fafine se akoga faka-te-Tusi Tapu, talia mo te loto kātoa a te munatonu, kae fai a ‵fuliga ‵lasi i tena olaga. Muna a Hannah: “I te taimi e toe ‵foki ei māua ki te fale i mā pasika-ta-ki-vae mai tua o akoga takitasi, e fakatau kilo‵kilo māua te suā tino ki te suā tino kae fai aka, penei: ‘Fakafetai, e Ieova!’ ” E toe fai mai a Hannah: “E iloa ne au me ka ‵futi atu ne Ieova a te fafine tenei ki a ia, kae ona ko te taviniga i se koga telā e lasi te manakoga i ei, ne mafai ei o maua ne māua a te tino tenei pelā me se mamoe kae fesoasoani atu ki ei ke iloa ne ia a Ieova. A te mea tenei se tasi o toe fakamanuiaga ne maua ne māua i te mā olaga kātoa!” E pelā mo pati a Erica, “kafai e fesoasoani atu koe ki se tino ke iloa ne ia a Ieova, e se fuafuagina eiloa te fiafia e maua ne koe!”

E MAFAI KOE O KAU KI EI?

E uke a fenua e ma‵nako malosi ki tino talai o te Malo. E mata, e mafai koe o aofia i tino kolā e olo ki koga kolā e ma‵nako ki se fesoasoani? Fakamolemole atu ki a Ieova e auala i te ‵talo ke fakamalosi aka a tou manakoga ke fakalauefa a tau galuega talai. Sautala fakatasi mo toeaina i te fakapotopotoga, ovasia o fenua, io me ko latou kolā ne ga‵lue i se fenua telā ne manakogina i ei se fesoasoani. Kafai ko kamata koe o fai au palani, tusi ki te ofisa lagolago telā e tausi atu ki te kogā koga telā e manako koe o galue i ei, kae fakamolemole atu ke maua mai ne fakamatalaga e uke atu. * E se taumate e mafai foki koe o kau ki te fia afe o taina mo tuagane—talavou io me ma‵tua, avaga io me seki avaga—kolā e ofo atu a latou eiloa mo te loto fiafia kae maua mai i ei a te ‘fiafia lasi.’

^ pala. 17 Ke onoono ki te mataupu “E Mafai ne Koe o ‘Fanatu ki Maketonia’?” i Te ‵Tou Galuega Talai i a Aokuso 2011.