Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

3 Fesoasoani e Maua ke Fa‵ki i Fakalavelave

3 Fesoasoani e Maua ke Fa‵ki i Fakalavelave

E isi ne fakalavelave i taimi nei e se mafai o ‵kalo kea‵tea mai i ei io me faka‵lei aka. E pelā mo te galo atu o se tino pele i te mate io me ko te fakafesagai atu ki se masaki malosi, kāti ko seai se mea e mafai ne koe o fai kae na ko te ‵sala fua ki auala ke fa‵ki i te ‵mae tenā. E mata, e mafai o fesoasoani mai te Tusi Tapu i tulaga faiga‵ta penā?

MASAKI MALOSI

Muna a Rose: “E isi soku masaki telā e fai ei ke logo‵mae faeloa au. Ko gasolo ifo eiloa o seai se aoga o te olaga ki a au.” A te mea e tasi telā ne manavase malosi a ia ki ei ko te sē mafai ne ia o saga tonu atu ki ana sukesukega faka-te-Tusi Tapu mo mea faka-te-agaga. Kae ne lasi ‵ki te fesoasoani ne maua ne ia mai i pati a Iesu i te Mataio 19:26: “E mafai ne te Atua o fai a mea katoa.” Ne iloa aka ne Rose me e isi ne nisi auala e mafai o fai ei ana sukesukega. Ona ko te logo‵mae o tou fafine, e se mafai ne ia o faitau i nisi taimi, tenā ne kamata ei a ia o fakalogologo ki leo ne puke ki te faitauga o te Tusi Tapu mo tusi faka-te-Tusi Tapu. * “E aunoa mo mea konei,” ko ana muna, “e se iloa ne au me ka fakatumau pefea ne au toku malosi i te feitu faka-te-agaga.”

Kafai e fanoanoa a Rose me ko se mafai ne ia o fai a mea kolā ne fai sāle muamua ne ia, e fakamafanafana atu eiloa ki a ia a pati i te 2 Kolinito 8:12: “Kafai e toka se tino o tuku atu ana mea, e faigofie ke talia te mea tenā e ‵tusa eiloa mo mea e maua ne te tino, kae e se ko mea kolā e se maua ne se tino.” E fakamasaua atu ne pati konā ki a Rose me e fiafia eiloa a te Atua ki ana mea e mafai o fai, me e fai ne ia a mea konā e ‵tusa mo ana tapulā.

TE FANOANOA

E masaua ne Delphine, telā ne taku mai muamua: “Mai tua o te mateatuga o taku tama fafine telā ko 18 ana tausaga, ne logo‵mae malosi au kae ne seki talitonu au me ka mafai o tumau au i te ola. Ko ‵kese a mea katoa.” Kae ne maua ne ia se fakamafanafanaga gali ‵ki i pati i te Salamo 94:19, ko pati a te faisalamo ki te Atua: “Kafai ko uke a mea e manavase au ki ei, e fakamafanafana kae fakafiafia ne koe au.” Ana muna, “Ne ‵talo au ki a Ieova ke fesoasoani mai ke fai se mea telā e mafai o fakafeoloolo aka ei te logo‵mae.”

Ne kau atu a ia o fai se galuega fakavolenitia. Fakamuli ifo, ne faka‵tusa mai ne tou fafine a ia eiloa ki se crayon a se tamaliki—koi aoga eiloa a mea kolā ko ‵fati ke ‵kala ki ei se ata. I se auala tai ‵pau, ne fai a ia e pelā me se mea telā ne fati, kae ne iloa aka ne ia me koi mafai eiloa e fesoasoani atu a ia ki nisi tino. Ne fai mai a ia: “Ne iloa aka ne au me kafai e fakaaoga ne au a fakatakitakiga mai te Tusi Tapu mo manatu mai te Tusi Tapu ke fakamafanafana ei ana tino a‵koga, tenā foki eiloa te auala e fakafiafia kae fakamafanafana ei ne Ieova au.” Ne tusi ne ia ki lalo a igoa o tino i te Tusi Tapu kolā ne mafatia malosi. Ne iloa ne ia me “i tino katoa konā ne tino e ‵talo faeloa.” Ne tauloto foki ne ia me “e se mafai o maua ne koe a tali ki au fesili māfai e se faitau tau Tusi Tapu.”

E isi foki se suā mea ne tauloto ne Delphine mai tena sukesukega ki te Tusi Tapu—ke saga tonu ki mea ka ‵tupu i aso mai mua kae e se ki mea ne ‵tupu i aso ko ‵teka. A te fakamoemoega telā e fakaasi mai i te Galuega 24:15 se fakamafanafanaga ki a ia: “Ka toe‵tu mai a tino amio‵tonu mo tino sē amio‵tonu.” E pefea te mautinoa i tou fafine me ka toe fakatu aka ne Ieova tena tama fafine? Ke tali mai eiloa ne Delphine te fesili tenā: “Au nei ko kilo eiloa ki taku tama fafine i aso mai mua. E mautinoa eiloa me ka fetaui māua mo taku tamaliki fafine i te taimi tonu telā ko oti ne filifili ne Ieova. Ko kilo atu eiloa au ki a māua e ‵nofo i loto i te motou fatoaga e pelā eiloa mo taku kiloatuga ki a ia mo te lasi o toku alofa ki tou fafine i te aso ne fanau ei a ia.”

^ pala. 4 E uke a pukega o leo penā e mafai o maua i te fakatuatusi ko te jw.org.

E mafai o fesoasoani atu te Tusi Tapu ke maua ne koe a fakamafanafanaga i taimi faiga‵ta