Fanatu ki te fakasologa

Se a te Agaga Tapu?

Se a te Agaga Tapu?

Te tali mai te Tusi Tapu

A te agaga tapu ko te ‵mana o te Atua, ko tena malosi galue. (Mika 3:8; Luka 1:​35) E uga ne te Atua a tena agaga mai te fakaaogaga o tena malosi i so se koga ke fakataunu ei tena loto.​—Salamo 104:30; 139:7.

I te Tusi Tapu a te pati “agaga” ne ‵fuli mai te pati Epelu ko te ruʹach mo te pati Eleni ko te pneuʹma. E fakasino atu sāle a pati konā ki te malosi galue o te Atua, io me ko te agaga tapu. (Kenese 1:2) Kae e fakaaoga foki i te Tusi Tapu a pati konā i nisi auala aka:

A uiga o pati konei e fakasino atu katoa ki se mea e se lavea ne tino kae ko ikuga o latou e mafai o lavea ki mata. E tai penā foki a te agaga o te Atua, “e fai pelā mo te matagi e se lavea ki mata, e se mafai o patele ki ei kae e malosi ‵ki.”​—An Expository Dictionary of New Testament Words, by W. E. Vine.

E fakasino foki a te Tusi Tapu ki te agaga tapu o te Atua e pelā me ko “ana lima” io me ko “matikao lima.” (Salamo 8:3; 19:1; Luka 11:20; fakatusa ki te Mataio 12:28.) E pelā loa mo se tino faite mea e fakaaoga ana lima mo matikao lima ke fai ana galuega, ne fakaaoga ne te Atua a tena agaga tapu kae ne maua mai ei a ikuga konei:

A te agaga tapu e sē se tino

Mai te fakasino atu ki te agaga o te Atua e pelā me ko “ana lima,” “matikao lima” io me ko te “mānava,” e fakaasi mai i te Tusi Tapu me i te agaga tapu e sē se tino. (Esoto 15:​8, 10) E se mafai o ga‵lue a lima o se tino faite mea i a latou eiloa e aunoa mo se mafaufau mo se foitino; e penā foki te agaga tapu o te Atua, e galue fua e ‵tusa mo tena fakatonuga. (Luka 11:13) E fakatusa foki ne te Tusi Tapu a te agaga o te Atua ki te vai, kae isi foki sena sokoga ki mea e pelā mo te fakatuanaki mo te iloaga. A fakatusatusaga konei e fakasino atu katoa ki te tulaga o te agaga tapu telā e fakamaoni mai ei me e sē se tino.​—Isaia 44:3; Galuega 6:5; 2 Kolinito 6:6.

E taku mai i te Tusi Tapu a te igoa o te Atua ko Ieova kae ko tena Tama ko Iesu Keliso; kae e seai se fakaasiga e fai mai me i te agaga tapu e isi sena igoa. (Isaia 42:8; Luka 1:​31) I te taimi ne lavea ei ne te Kelisiano ko Setefano se fakaasiga fakavavega i te lagi, ne lavea fua ne ia a tino e tokolua kae e se tokotolu. E fai mai te Tusi Tapu: “Ne ‵fonu a Setefano i te agaga tapu. Ne kilo aka tou tagata ki te lagi kae lavea ne ia a te ‵malu o te Atua, mo Iesu e tu i te feitu fakaatamai o te Atua.” (Galuega 7:​55) A te agaga tapu ko te ‵mana o te Atua, telā ne fai ei ke lavea ne Setefano a te fakaasiga tenā.

Manatu sē ‵tonu e uiga ki te agaga tapu

Manatu sē tonu: A te agaga tapu se tino kae se vaega o te Tolutasi, e pelā mo te mea e fakaasi mai i te 1 Ioane 5:​7, 8 i te lōmiga o te Tusi Tapu ko te King James.

Manatu tonu: Ne aofia i te lōmiga o te Tusi Tapu ko te King James i te 1 Ioane 5:​7, 8 a pati konei “i te lagi, te Tamana, te Muna, mo te Agaga Tapu: kae ko latou konei e tasi. Kae e tokotolu e molimau atu i te lalolagi.” Kae ko oti ne iloa aka ne tino fai sukesukega me i pati konei e seki tusi ne te apositolo ko Ioane, kae ne seki ‵tau o aofia i te Tusi Tapu. Ne tusi mai te polofesa ko Bruce M. Metzger penei: “Me i pati konei e se ‵tonu kae ne seki ‵tau eiloa o tusi ki loto i te Feagaiga Fou.”​—A Textual Commentary on the Greek New Testament.

Manatu sē tonu: E faipati mai i te Tusi Tapu e uiga ki te agaga tapu e pelā me se tino, kae fakamaoni mai i ei me se tino eiloa.

Manatu tonu: I nisi taimi e faipati te Tusi Tapu ki te agaga tapu e pelā me se tino, telā ne taku ne Iesu a te agaga tapu e pelā me se tino fesoasoani telā ka tuku mai ne ia a fakamaoniga mautinoa, takitaki koutou, faipati, lagona, folafola atu, faka‵malu kae maua ne ia a mea. (Ioane 16:7-15) Kae e se fakauiga i ei me i te agaga tapu se tino eiloa. E fakamatala foki i te Tusi Tapu a te poto, te mate mo te agasala e pelā me ne tino. (Faataoto 1:​20; Loma 5:​17, 21) E pelā mo te poto, e fakasino atu ki ei me e isi ne ana “galuega” mo “tama‵liki,” kae ko te agasala e fai pelā me e mafai o malei, tatino, kae kaimanako.​—Mataio 11:19; Luka 7:​35; Loma 7:​8, 11.

Manatu sē tonu: A te papatisoga i te igoa o te agaga tapu e fakamaoni mai ei me se tino eiloa.

Manatu tonu: I nisi taimi e fakaaoga i te Tusi Tapu a te “igoa” ke fakasino atu ki te malosi pule io me ko te tulaga pule. (Teutelonome 18:​5, 19-​22; Eseta 8:​10) E tai ‵pau te mea tenei mo te fakaaogaga o te tugapati Palagi tenei “i te igoa o te tulafono,” e se fakauiga i ei me i te tulafono se tino. A te tino e papatiso “i te igoa o te” agaga tapu e fakauiga i ei me iloa ne ia a te malosi mo te tulaga o te agaga tapu i te fakataunuga o te loto o te Atua.​—Mataio 28:19.

Manatu sē tonu: Ne tali‵tonu a apositolo o Iesu mo ana nisi soko i aso mua me i te agaga tapu se tino.

Manatu tonu: E se fakaasi mai i te Tusi Tapu a te mea tenā io me ko tala mua. E fai mai te Encyclopædia Britannica penei: “A te fakamatalaga o te uiga o te agaga tapu me i te Agaga Tapu se Tino faka-te-agaga . . . ne sae aka i te Fono i Constantinople i te 381 ta.” Ko te 250 tausaga mai tua o te matega o te ‵toe apositolo.