Galuega a Apositolo 7:1-60

  • Te lāuga a Setefano i mua o te Sanetulini (1-53)

    • Vaitaimi o tupuga i aso mua (2-16)

    • Takitakiga a Mose; kau Isalaelu ko ifo ki tupua (17-43)

    • Te Atua e se nofo i faletapu ne faite ne tino (44-50)

  • Ko peipei Setefano ki fatu (54-60)

7  Kae ne fai atu te faitaulaga sili: “E a, e ‵tonu a mea konei?”  Ne tali atu a Setefano: “Taina mo tamana, faka‵logo mai. A te Atua ‵malu ne fakasae atu ki ‵tou tupuga ko Apelaamo i te taimi ne nofo ei a ia i Mesopotamia kae koi tuai o fano tou tagata o nofo i Halana,+  kae fai atu ki a ia: ‘Tiaki tou fenua mo ou kāiga kae fano ki te fenua telā ka fakaasi atu ne au ki a koe.’+  Tenā ne tiaki ei ne ia a te fenua o tino Kaletaia kae fano o nofo i Halana. Kae mai konā, i te otiga ne mate tena tamana,+ ne fakatonu atu te Atua ki a ia ke fano o nofo i te fenua tenei ko ‵nofo koutou i ei.+  E tiga te feitu tenā, ne seki tuku atu ne ia se tofi mō ia i te fenua tenā, ke oko eiloa ki se manafa e ‵pau tena lasi mo se alofivae. Ne tauto atu a ia ke tuku atu te fenua mō ia mo tena tama*+ mai tua o ia, faitalia me seki ai sena tama.  E se gata i ei, ne fai atu te Atua ki a ia me i ana tama* ka ‵nofo e pelā me ne tino fakaa‵tea i se fenua telā e se i o latou kae ka fai latou ne tino e pelā me ne pologa kae fakapuapuagatia* latou i tausaga e 400.+  Ne fai mai te Atua, ‘Kae ka fakamasino+ ne au a te fenua telā e fakapologa ne ia latou. Kae kafai e oti a mea konei ka o‵mai latou ki tua kae ofo mai ne latou te taviniga tapu ki a au i te fenua tenei.’+  “Ne tuku atu foki ne ia ki ei a te feagaiga o te pilitome,+ kae ne fai ei a ia mo fai te tamana o Isaako+ kae ne pilitome a ia i te valu o aso,+ kae ko Isaako ko te tamana o Iakopo, kae ko Iakopo ko te tamana o ulu o kāiga e toko 12.  Ne loto ma‵sei a ulu o kāiga konā ki a Iosefa+ kae fakatau atu ne latou a ia ki Aikupito.+ Kae ko te Atua ne fakatasi atu eiloa ki a ia,+ 10  kae ne fakasao a ia ne te Atua mai i ana puapuaga katoa kae tuku atu ki a ia a uiga ‵gali mo te poto i mua o te Falao, te tupu o Aikupito. Kae ne fakasopo a ia ne te Falao ke pule atu ki Aikupito mo tena kaukāiga kātoa.+ 11  Ne oko mai se oge ki Aikupito kātoa mo Kanana, ao, se fakalavelave lasi, kae ne seki maua ne ‵tou tupuga ne meakai mo olotou ‵kai.+ 12  Kae ko Iakopo ne logo me e isi ne meakai* i Aikupito, uga atu ei ne ia a ‵tou tupuga ki konā i te taimi muamua.+ 13  I te lua o taimi ne fakailoa atu ei ne Iosefa a ia ki ana taina, ne iloa ei ne te Falao+ a te kāiga o Iosefa. 14  Ne uga atu te fekau a Iosefa ke puke mai a tena tamana ko Iakopo mo ana kāiga katoa mai te koga tenā,+ e toko 75 a tino katoa.+ 15  Ne fano a Iakopo ki Aikupito,+ kae ne mate a ia i konā,+ kae penā foki ‵tou tupuga.+ 16  Ne ave katoa latou ki Sekema kae ne tanu i loto i te tanuga telā ne ‵togi ne Apelaamo ki tupe siliva mai i tama tāgata a Hamola i Sekema.+ 17  “Ko pilipili eiloa ki te taimi e ‵tau ei o fakataunu te folafolaga a te Atua telā ne fai ki a Apelaamo, ne gasolo aka eiloa o tokouke olotou tino i Aikupito, 18  ke oko ki te taimi ne sopo aka ei se isi tupu ki luga i Aikupito, se tino telā e se iloa ne ia a Iosefa.+ 19  Ne fakaaoga ne te tupu tenei a togafiti ma‵sei ki luga i ‵tou tino kae faimālō ne ia a tamana ke tuku tiaki olotou pepe, ko te mea ke ‵mate.+ 20  I te taimi tenā ne fanau mai ei a Mose, se tamaliki tinogali i te kilokiloga a te Atua. Ne puti aka a ia i te fale o tena tamana i masina e tolu.+ 21  Kae i te taimi ne tuku tiaki ei a ia,+ ne puke a ia ne te tama fafine a te Falao kae puti aka e pelā me se tama tonu+ a ia. 22  Tela la, ne akoako a Mose ki poto katoa o tino Aikupito. E tonu, ne ma‵losi ‵ki ana pati mo ana faiga.+ 23  “I te katoaga o tena 40 tausaga, ne mafaufau a ia* ke fanatu o āsi ki* ana taina, ko tino Isalaelu.+ 24  I te laveaga ne ia se tagata Aikupito e fakasaua ne ia se tokotasi o latou, ne ‵pulu ne ia te tagata tenā kae tamate ne ia te tagata Aikupito ke taui ei tena mea ne fai. 25  Ne mafaufau tou tagata me ka malamalama ana taina me ko fakaola latou ne te Atua e auala i a ia, kae ne seki malamalama latou i te mea tenā. 26  I te suā aso, ne maua atu ne ia a tāgata e tokolua e taua, kae ne taumafai a ia o fakafilemu te lā taua, ana muna, ‘Oku tāgata, a koulua e taina. Kaia e taua ei koulua?’ 27  Kae ne ‵tule kea‵tea a ia ne te tino telā ne fai fakamasei ne ia tena tuakoi, kae fai atu: ‘Ko oi ne ‵tofi ne ia koe mo fai te pule mo te famasino ki luga i a māua? 28  E a, e manako koe o tamate au e pelā mo te tamatega ne koe o te tino Aikupito i te aso anafi?’ 29  I te lagonaga ne ia a pati konei, ne tele a Mose kea‵tea kae nofo e pelā me se tino fakaa‵tea i te fenua ko Mitiana, telā ne fai ei ana tama tāgata e tokolua.+ 30  “Mai tua o tausaga e 40, ne fakasae atu ei ki a ia se agelu i te koga lavaki i te Mauga o Sinai mai se vao lakau tala‵tala e ‵ka pelā me se afi.+ 31  I te laveaga ne Mose a te mea tenā, ne ofo a ia. Kae i tena fakapilipiliatuga o onoono faka‵lei ki ei ne lagona atu i ei ne ia a te leo o Ieova:* 32  ‘Au ko te Atua o ou tupuga, ko te Atua o Apelaamo mo Isaako mo Iakopo.’+ Ne kamata a Mose o polepole kae ne seki toe fia onoono atu ki ei. 33  Ne fai atu a Ieova* ki a ia, ‘Tapale ou taka mai ou vae, me i te koga tenā e tu koe i ei se laukele tapu. 34  Ko oti eiloa ne lavea ne au a faifaiga fakasaua e fai ki oku tino kolā e ‵nofo i Aikupito, kae ko oti ne lagona ne au olotou ‵tagi fi‵ta,+ kae ka fanaifo au o faka‵sao latou. Kae nei la, vau ke uga ne au koe ki Aikupito.’ 35  A Mose tenei, ko ia telā ne seki talia ne latou i olotou muna penei, ‘Ko oi ne ‵tofi ne ia koe mo fai te pule mo te famasino?’+ ko te tino eiloa telā ne uga atu ne te Atua+ ke fai mo pule mo fakaola e auala i te agelu telā ne fakasae atu ki a ia mai te lakau talatala. 36  Ne ‵taki ne te tagata tenei a latou ki tua,+ kae fai ne ia a mea fakaofoofogia mo fakailoga i Aikupito+ mo te Tai Kula+ mo te koga lavaki i tausaga e 40.+ 37  “Tenei te Mose telā ne fai atu ki tino Isalaelu: ‘Ka fakatu aka ne te Atua mō koutou se pelofeta mai i otou taina e penei eiloa mo au.’+ 38  Tenei te tino ne kau atu ki te fakapotopotoga i te koga lavaki mo te agelu+ telā ne faipati atu ki a ia+ i te Mauga o Sinai fakatasi mo ‵tou tupuga, kae ne maua ne ia a folafolaga tapu mai te Atua ke tuku mai ki a tatou.+ 39  Ne ita a ‵tou tupuga ma faka‵logo ki a ia, kae ne ‵teke+ atu latou ki a ia mo te loto fia foki ki Aikupito,+ 40  kae fai atu ki a Alona: ‘Faite aka ne atua mō tatou ke olo i mua o tatou. Me e se iloa ne tatou me se a te mea ko tupu ki a Mose, telā ne ‵taki ne ia tatou kea‵tea mai te fenua o Aikupito.’+ 41  Tenā ne faite ei ne latou se tamā pulumakau i aso konā kae ofo atu a taulaga ki te tupua tenā, kae ne kamata o fia‵fia latou ona ko olotou galuega ne fai.+ 42  Ne fulitua atu te Atua ki a latou kae tuku atu latou ke ofo atu te taviniga tapu ki mea o te lagi,+ e pelā eiloa mo mea e tusi i tusi a Pelofeta: ‘E a, e se ko au telā ne ofo mai ne koutou a taulaga i tausaga e 40 i te koga lavaki, e te kāiga o Isalaelu? 43  Kae ne ave ne koutou a te faleie o Moloka+ mo te fetū o te atua ko Lefana, ko fakatusa kolā ne faite ne koutou ke tapuaki ki ei. Tela la, ka ave kea‵tea ne au koutou ke ‵mao atu i Papelonia.’+ 44  “Ne ‵nofo eiloa mo ‵tou tupuga i te koga lavaki a te faleie telā e fai pelā me se molimau, e pelā eiloa mo fakatonuga ne tuku atu ne Ia i tena faipatiatuga ki a Mose ke faite a te mea tenā e ‵tusa mo te ata ne lavea ne ia.+ 45  Kae ne maua ne ‵tou tupuga a te mea tenā kae aumai fakatasi mo Iosua ki loto i te fenua e ‵nofo i ei a tino o fenua fakaa‵tea,+ kolā ne afuli kea‵tea ne te Atua i mua o ‵tou tupuga.+ Koi tuku eiloa te mea tenā i konei ke oko ki aso o Tavita. 46  Ne talia a ia ne te Atua kae fakamolemole atu tou tagata ke maua ne ia te tauliaga ke fakatu ne ia se koga nofo mō te Atua o Iakopo.+ 47  Kae ne fakatu ne Solomona te fale mō ia.+ 48  E tiga te feitu tenā, a te Atua Tafasili i te Maluga e se nofo i fale e faite ki lima,+ e pelā eiloa mo muna a te pelofeta: 49  ‘A te lagi ko toku nofogaaliki,+ kae ko te lalolagi ko te mea e tuku ei oku vae.+ Se a la te vaegā fale ka faite ne koutou mō oku? ko muna a Ieova. Io me tefea toku koga malōlō? 50  E a, e seki faite ne au a mea katoa konei ki oku lima?’+ 51  “A koutou ne tino loto ma‵keke kae e faka‵tuli otou taliga,* e ‵teke faeloa ne koutou te agaga tapu, e pelā mo te mea ne fai ne otou tupuga, kae ko fai foki koutou penā.+ 52  Ko oi te pelofeta ne seki fakasaua ne otou tupuga?+ Ao, ne tamate ne latou a tino kolā ko leva ne folafola mai ne latou a te oko mai o te tino amiotonu,+ telā ne fakatogafiti kae tamate ne koutou,+ 53  ko koutou kolā ne maua ne koutou a te Tulafono e auala i agelu+ kae ne seki tausi ne koutou.” 54  I te lagonaga ne latou a mea konei, ne kaitāua latou i olotou loto kae kamata o u olotou nifo. 55  Ne ‵fonu a Setefano i te agaga tapu. Ne kilo aka tou tagata ki te lagi kae lavea ne ia a te ‵malu o te Atua, mo Iesu e tu i te feitu fakaatamai o te Atua,+ 56  kae fai atu: “Kiloke! ko lavea ne au te lagi e matala mo te Tama a te tagata+ e tu i te feitu fakaatamai o te Atua.”+ 57  Ona ko te mea tenei, ne paka‵laga latou ki luga, ne ‵pono olotou taliga ki olotou lima kae ‵tele fakatasi atu ki a ia. 58  I te otiga ne ‵tuli ne latou a ia ki tua mo te fakai, ne kamata o peipei ne latou a ia ki fatu.+ Ne tuku ifo ne molimau+ konā olotou gatu ki vae o te tamataene ko Saulo.+ 59  Kae koi peipei ne latou a Setefano, ne fai atu ne ia te fakamolemole tenei: “Te Aliki ko Iesu, ke talia ne koe toku agaga.” 60  Tenā ne totuli ifo ei a ia kae pakalaga atu i se leo lasi: “Ieova, sa taui atu ne koe te agasala tenei ki a latou.”+ Kae i te otiga o ana pati konei, mate* ei a ia.

Fakamatalaga mai lalo

Eleni, “fanau.”
Eleni, “fanau.”
Io me “fai fakamasei.”
Io me “e isi ne saito.”
Io me “fakaiku ne ia.”
Io me “iloilo.”
Onoono ki te MF A5.
Onoono ki te MF A5.
Io me “e seki pilitome i otou loto mo taliga.”
Eleni, “ko moe atu a ia (i te mate).”